Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka Paga je 19 km dugačak, a 1,5 km širok poluotok Lun, svojevrstan prirodno-povijesni fenomen sa oko 80.000 maslina u ovčarsko-suhozidnom pejzažu. U ovom ulomku iz dokumentarca Alekseja Pavlovskog iz 1992. saznajemo o nekim pojedinostima gradnje poznatih paških suhozida, pa tako i o cijeni koja su nekad plaćali oni koji nisu htjeli, znali ili mogli zidati sami.
Suhozidnih terasa, bunara i “kuća” (bunja) ima po cijeloj Dalmatinskoj zagori. Selo Medov Dolac (Medovdolac) u općini Lovreć u Imotskoj krajini ima kvalitetnu web stranicu sa koje prenosimo nešto materijala.
Predavanje s projekcijom povodom izrade info tabli za zaštićene suhozidne građevine Dudićevog osika u Lunu.
“Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što – predivno izgleda!!!” – riječi su Jadrana Kale koje prenosimo iz jednog starijeg broja Slobodne
Reklo bi se da od kažuna nema benignije teme. Međutim oko tih poznatih istarskih suhozidnih poljskih kućica već dulje vrijeme tinja jedan znanstveni sukob koji je dodatno nabijen i nacionalnim strastima…
Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.
Do sada neobjevljeni intervju vođen u proljeće 2010. sa Svenom Kulušićem, autorom „Knjige o Kornatima“ i jedine znanstvene tipologije suhozida kod nas.
Razgovarao Filip Šrajer, fotografije iz arhive Svena Kulušića
AKCIJA MOJ KAŽUN – LA MIA CASITA OD 07.-29.05.2010.
Radionice za obnovu kažuna i suhozida održati će se svakog petka i subote (od 8-20 sati) i to u razdoblju od 07.05. do 29.05.2010.
Svi zainteresirani mogu se slobodno uključiti. Radionice i predavanja su besplatni, nije potrebna prethodna najava ili upis.
Na inicijativu udruge Suhozid iz Kolana vatrogasci iz svih 5 DVD-a otoka Paga izgradili su prvi križ u spomen poginulim vatrogascima.
“Ne bih imao niti desetinu zadovoljstva da ovo radi netko po nekakvom ugovoru iz javne nabave..” kaže Nikola Bašić, autor idejnog rješenja spomen obilježja.
Prenosimo iz Zadarskog lista, objavljeno 19.3.2010.
Veli Iž će i ovoga uskrsnoga tjedna po sedmi put biti domaćin međunarodnom pedagoškom seminaru, ovoga puta o suhozidima. Pod naslovom Suhozid: ekološki, kulturni i pedagoški aspekti u vremenu od 5. do 7. travnja sudionici seminara će se pozabaviti gradnjom suhozida, teoretski i praktično, kao i s njegovim egzistencijalnim značenjem za ljude.(…)
Predsjednik udruge “Sloga” Milivoj Škorlić nam je kazao da će otvorenje seminara biti na uskrsni ponedjeljak u 20 sati i da prijave sudionika, a očekuje ih se tridesetak, primaju do 25. ožujka.
(Berislav Horvatić) Bura, jugo, ovce, ljudi, bambarušina, beštran, ostruga – sve to polako razara prozračnu građu od kamena složenog u suho, bez veziva (melte, betona). Stoga je teško očekivati da bi bilo kakva neodržavana građevina od gromače
preživjela pola tisućljeća, osim možda na papiru, kao pisani spomen.
I upravo takav spomen imaju Puntari, i to, koliko je za sada poznato, najstariji na svijetu. Krije se u jednom kupoprodajnom ugovoru iz davne 1577. godine, uključenom u “Katastik dobara bratovštine crkve sv. Ivana Krstitelja u Vrbniku”(…)
Nadovezujući se na temu biljnog pokrova na suhozidnim građevinama, načetu u prošlom postu mošuna zi zjalon, objavljujemo link na članak Jaroslava Vege objavljen 2000. godine u časopisu Prostor. Park prirode Blidinje nalazi se u sjeverozapadnoj Hercegovini na granici s Bosnom, a riječ je o planinskim nastambama za ljude i stoku. (članak u .pdf formatu) Autor [...]
Već mrgari i pokrivene gustirne plasiraju južni dio otoka Krka u vrh jadranskih suhozidnih fenomena, ali to nije sve. Berislav Horvatić šalje nam tekst o neobičnoj suhozidnoj staji, djelomično pokrivenoj krovom od biljnog materijala… Zašto samo djelomično, i još dosta zanimljivih detelja o konstrukciji i korištenju, možete pročitati ovdje (cijeli članak u .pdf formatu). Tekst [...]
Ljubaznošću Berislava Horvatića objavljujemo nastavak priče o jedinstvenom krajoliku južnog dijela otoka Krka i njegovim suhozidnim fenomenima. Nakon mrgara, na redu su bunari, ustvari cisterne, koje su gradili graditelji iz mjesta Baška Draga. Upozorenje: u članku se krije jedan zanimljiv link..
…
Draške cisterne od gromače, njihovi bunari, su izuzetne po tome, što iznad podzemnog spremnika za kišnicu imaju sagrađeno nadzemno suhozidno sklonište s vodopropusnim pokrovom, također suhozidnim, potpuno ili djelomično nepravo svođenim.
Prastara građevinska tehnika suhozida (gromače), tj. gradnja slaganjem kamena bez ikakva vezivnog materijala, još je uvijek očuvana u pučkoj tradicijskoj arhitekturi ovoga kraja. Njezin su najdojmljiviji i najrjeđi primjer mrgari, kompleksne višeprostorne ovčare od suhozida, s tlocrtom u obliku cvijeta, koje se koriste za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još održava tradicijski običaj kolektivnog spravljanja ovaca.
“Šibensko područje inače je, prema riječima najvećeg znalca na tom području, etnologa Muzeja grada Šibenika mr. Jadrana Kale, izrazito suhozidni kraj. – Uzmite samo za primjer Srimu, pa ona je mjesto na kojem bi trebalo organizirati nastavu za školsku djecu! Tamošnji suhozidi pričaju tisućljetnu priču o životu na tom području, tamo postoji pojava najsličnija onome [...]
“Granicu potenciraju upravo suhozidi: tamo gdje počinje šibenska srednjovjekovna komuna, tj. na šibenskoj strani, suhozida ima jer se stanovništvo bavilo maslinarstvom, a od zadarske granice pa dalje ih nema jer su stanovnici bili stočari, tako da suhozidi govore i o kulturi življenja na nekom području.”, kaže Jadran Kale u članku u Slobodnoj Dalmaciji od 22.1.2010. [...]
Prenosimo jedno predavanje Branka Orbanića, ovdje u .pdf formatu. “Latinska riječ ambiens koja znači obilaziti, opkoljavati započinje bazalnu analizu pojave životnih uvjeta i biotičkih faktora u nekom prostoru, nazvavši tu pojavu ambijent. Obilaziti oko nečega i opkoljavati nešto, nije ništa drugo do namjera za nešto osvojiti, zavladati nečim. Ako smo dosad uz pojam ambijent vezivali [...]
Udruga “Suhozid” iz Kolana je sa partnerima krajem prošle godine pokrenula inicijativu za zaštitu suhozidnog krajolika. Koliko nam je poznato iz medija, do danas ju je podržalo više gradova i općina. “Ovim putem želim sve lokalne samouprave i udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine pozvati da se priključe ovoj inicijativi jer će Ministarstvo poduprijeti [...]
Jedna jaka nevladina organizacija koja radi projekte (i) na području kulturne baštine (možda najjača u “regionu”) je crnogorski EXPEDITIO. Pogledajte zanimljivu analizu mogućnosti revitalizacije malog graditeljskog sklopa od nekoliko kamenih kuća. Nema baš tehničkih detalja, ali bi moglo biti korisno kao model za izradu projektne dokumentacije za traženje novaca od donatora……..tekst je na engleskom Montenegro_A_Kapetanovic__Montenegrin_Stone_House.pdf
Koga zanima ovo o cemu se ovdje crta, piše, i fotografira, neka pogleda web sajt Starogradskog polja na Hvaru.
Dobar dan iz Sibenika, Proslog petka je zavrsena obnova Rasine bunje kod Vodica, prvi posao na takvoj gradjevini (s prolazom medju prostorijama) u nas. Osim ciscenja raslinja i preslagivanja dijelova zidova, zatvoreno je i zarusavajuce kroviste. Prilazem par fotografija. Lijep pozdrav, Jadran Kale. kravosas dodaje: link na članak o obnovi Rašine bunje u Vjesniku 09/2008
'Mediteranska kamena kuća – tehnike gradnje i obnove / korištenje u skladu s okolišem'
Izložba Dragodid 2001.-2011.
«Posavska tradicijska drvena kuća – priručnik za obnovu» – dostupno na stranicama Ministarstva kulture
«Ruralno graditeljstvo u Podravini – Tradicijska arhitektura vinogradarskih klijeti» (Zebec)
«ZELENA ENERGIJA» – dostupno na stranicama ZMAG-a
"suhozid" Chnl
!! TRAŽI SE !!
Gradimo u kamenu
Moj kažun 2012.
Srima 2012.
Učili smo od profesionalaca kako se gradi suhozid
Kale na Lunu: Suhozidi su najveći hrvatski povijesni infrastrukturni projekt
Kad bi vlada danas naručila izgradnju jadranskih suhozida, izgradnja ukupnih pašnjačkih suhozida poput kornatskih ne bi koštala manje od 45 milijardi kuna a za guste ovčarsko-maslinarske ili vinogradarske terasaste suhozide otprilike pedeset puta više.