1. Kada bi se hrvatski suhozidi sada naručili, koštali bi šest godišnjih proračuna RH.
2. Najčuveniji krajolici nastali su uslijed širih ekonomskih mogućnosti i zbog sudjelovanja u širim političkim asocijacijama.
(…)
Tekst prenosimo iz web-bilježnice Jadrana Kale, a autor fotografija mrgara je Denis Lešić
Kategorija: jadranski suhozidi
Šest natuknica o suhozidima by Jadran Kale
Jadranski suhozidi: Humac, o. Hvar
Par slika sa terena by F.B..
Radna akcija na grčkoj kuli na Hvaru
Na poziv dr. Kirigina, Udruga Dragodid sudjelovala je u izradi jednog jednostrukog i jednog dvostrukog suhozida, kako bi se lokalitet zaštitio od mogućih devastacija, a čiji su najizloženiji slojevi pokriveni mrežom i kamenjem. U doglednoj budućnosti zamišljena je i radionica obnove krovište objekta koji bi služio kao pokazna zgrada. Uz dr. Kirigina, na iskapanjima su sudjelovali i arheolozi dr. Petar D. Popović, Asja Zec, Nikša Vujnović, Barbara Olujić i Ivana Protulipac.
Tekst i snimke: F. B.
Jadranski suhozidi: Branko’s lessons @ Moj kažun 2011 – Revitas
Skica o kažunima i suhozidanju. The sketch on kažuni and dry stone walling.
Jadranski suhozidi: Branko's lessons @ Moj kažun 2011 – Revitas
Skica o kažunima i suhozidanju. The sketch on kažuni and dry stone walling.
Jadranski suhozidi: Kulturna baština Srednjeg Velebita
Autori Martina Ivanuš, Rene Lisac i Dalibor Šušnjić ove su godine obradili područje Srednjeg Velebita od prijevoja Veliki Alan do Oštarijskih vrata. Studiju je naručio Park prirode Velebit.
Vrtujak i toreta: izložba 2006
Web premijera izložbe održane 2006. godine u Veloj Luci. Izložba sadrži opširan katalog nepravo svođenih suhozidnih zakloništa s područja otoka Korčule: karte, koordinate, fotografije i skice mjerenja.
Jadranski suhozidi: Komarda kod Punta
Komarda na lokalitetu Stare Frušćeli u zaleđu mjesta Punat na otoku Krku, sagrađena u drugoj polovini 19. stoljeća. Najveća, najljepša i najbolje očuvana od svih. Graditelj Anton Mrakovčić Andre, arhitektonski snimak Olenka Puškaš i Berislav Horvatić 1998.
Mošuna zi zjalon – nacrti
Iz suhozidnih arhiva izronio je i arhitektonski snimak mošune na Krku. Mjerio, crtao i fotografirao Borut Juvanec, tekst Berislav Horvatić.
Jadranski suhozidi: hvarski trimi
Link na galeriju fotografija Berislava Horvatića – link to the photo gallery by Berislav Horvatić
Jadranski suhozidi: Vela Luka, Korčula – vrtujci, torete, kućice, meje..
Tekstove o suhozidnim fenomenima zapadnog dijela otoka Korčule prenosimo iz časopisa “Luško libro”, godišnjaka Društva Vela Luka. Web premijera 7 članaka!
Održana radionica KRAS 2011
kratak izvještaj sa slikama šalje jedan od organizatora radionice prof.dr.Borut Juvanec
Obnovljena bunja kod Tribunja
Subotnjom radnom akcijom u organiciji Općine Tribunj (15 ljudi, 4 sata rada) obnovljena razrušena bunja.
Jadranski suhozidi: Praputnjarska Takala
Vinogradi na predjelu Takala nad Bakarcem su prvi hrvatski zaštićeni kulturni krajolik, po terenskom istraživanju 1971. […] Tekst i foto: Jadran Kale
Jadranski suhozidi: Bunja na Zlarinu
Bunja na predjelu Jasenovica, iznad sela Zlarin. U perspektivi se vide južni dijelovi Šibenika […] Tekst i foto: Jadran Kale
Jadranski suhozidi: Drvenik – Gornja Banda
U zaselku Gornja Banda na otoku Drveniku pored Trogira netaknutim je ostao sklop s dvojnom gusternom, dva gumna, krušnom peći i kućama […] Tekst i foto: Jadran Kale
Jadranski suhozidi: kažuni kod sv. Foške
Tri kažuna nedaleko crkve sv. Foške u zaselku Batvači kod Vodnjana su najveći sklop ovakvih građevina u Istri […] Tekst i foto: Jadran Kale
Jadranski suhozidi: Maslinici Luna
Okolica Luna na otoku Pagu je područje najvećeg genetskog diverziteta maslina kod nas […] Tekst i foto: Jadran Kale
Jadranski suhozidi: Rašina bunja
Rašina bunja u predjelu Okit kod Vodica je najistančanija hrvatska građevina nastala primjenom građevne tehnike nepravog svođenja[…] Tekst i foto: Jadran Kale
Jadranski suhozidi: Humac, o. Hvar – konzervatorska podloga
Na brdu iznad Jelse postoji fenomenalno selo koje je još 1976. upisano u Registar spomenika kulture. Pogledajte kvalitetnu konzervatorsku podlogu koju su izradile Sanja Buble, Anita Gamulin, Dinka Katarina Gjeldum i Ivana Radovani, dvije arhitektice i dvije etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Humac je u zadnje vrijeme djelomično obnavljan, i to navodno vrlo dobro, što je dokaz da dobri konzervatorski elaborati itekako imaju smisla jer predstavljaju jasnu uputu, i za planere i za graditelje. Web premijera!!!