Category: jadranski suhozidi

Jadranski suhozidi: Srima

Poluotok Srima sa sjeverozapadne strane zatvara kanal sv. Ante pred Šibenikom. Zemljište je zanimljivo zbog prisutnosti dvojne bazilike (VI. st.) znatne veličine[...] Tekst: Jadran Kale, Foto: GOOGLE

Križevi od sira

Kod kojeg ministra leži ključ očuvanja kulturnih krajolika: Mesića ili Čobankovića? Ako shvatimo da nisu slučajno izgradnju svih 12 kornatskih križeva vodili majstori s otoka Paga - našeg najaktivnijeg ovčarskog kraja - odgovor više nije tako jednostavan, odnosno odjednom postaje jednostavniji. Zaboravite stoljeće sedmo, djedove i ostalu mitologiju: Jadran Kale pogađa točno u srce problema suhozida - danas. Članak objavljen prije deset dana u Vijencu.

Jadranski suhozidi: američki studenti obnavljaju zaseoke na Drveniku Velom

Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica, i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod paskom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.

Jadranski suhozidi: Pag – Lun

Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka Paga je 19 km dugačak, a 1,5 km širok poluotok Lun, svojevrstan prirodno-povijesni fenomen sa oko 80.000 maslina u ovčarsko-suhozidnom pejzažu. U ovom ulomku iz dokumentarca Alekseja Pavlovskog iz 1992. saznajemo o nekim pojedinostima gradnje poznatih paških suhozida, pa tako i o cijeni koja su nekad plaćali oni koji nisu htjeli, znali ili mogli zidati sami.

Jadranski suhozidi: Primošten – Bucavac

"Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što - predivno izgleda!!!" - riječi su Jadrana Kale koje prenosimo iz jednog starijeg broja Slobodne

Jadranski suhozidi: Brač- bračke bunje

Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.
en_USEN