![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/02/IMG_0589-768x576.jpg)
Reportaža s kratkoga posjeta najvećem ovčaru na otoku Krku i najslikovitijem hrvatskom suhozidnom krajoliku.
![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2015/06/Cisterna-sa-laznim-svodom-na-Orjenu_Page_11-543x768.jpg)
Željko Starčević iz planinarskog kluba Subra izvještava o zanimljivoj građevini u planinama povrh Boke Kotorske
![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2013/06/4.jpg)
Sanja Buble o lokvi Krušovici, članak netom izašao u časopisu Klesarstvo i graditeljstvo. Dok se ne objavi "službeno" na Hrčku, ima ga u Dragodidovoj torbi.
![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2012/12/Kamen-i-voda-brošura-1.jpg)
Ivan Dugandžić iz udruge Hrvatsko društvo čuvara baštine šalje nam .pdf brošuru o građevinama za sakupljanje vode u Rašanjskom polju kod Širokog Brijega u Hercegovini. Web premijera!
Pokrpana "rupa" u priručniku! Berislav Horvatić šalje fotografije graditeljskog remek-djela Kudinog mosta, koji sa 12 suhozidnih lukova od sedre prelazi preko rijeke Krupe.
![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2012/09/Grcka_lokva_PAN_RED-768x311.jpg)
Dvostruka Grčka lokva kod sela Golubić sjeverno od kanjona Krupe. Tekst i foto: Berislav Horvatić
![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2010/09/2vjetrenjaca01.gif)
Jeste li znali za vjetrenjače-mlinove u Medulinu, Malom Lošinju, Malinskoj, Olibu, po Braču i Hvaru? A kako premještaju hrastove kuće po Turopolju? Razmišljanja i skice najvećeg proučavatelja i popularizatora narodne građevne baštine, Aleksandra Freudenreicha. Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1971.
Suhozidnih terasa, bunara i "kuća" (bunja) ima po cijeloj Dalmatinskoj zagori. Selo Medov Dolac (Medovdolac) u općini Lovreć u Imotskoj krajini ima kvalitetnu web stranicu sa koje prenosimo nešto materijala.
![](https://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2011/04/mrgari20040827-117-576x768.jpg)
Prastara građevinska tehnika suhozida (gromače), tj. gradnja slaganjem kamena bez ikakva vezivnog materijala, još je uvijek očuvana u pučkoj tradicijskoj arhitekturi ovoga kraja. Njezin su najdojmljiviji i najrjeđi primjer mrgari, kompleksne višeprostorne ovčare od suhozida, s tlocrtom u obliku cvijeta, koje se koriste za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još održava tradicijski običaj kolektivnog spravljanja ovaca.