Izvještaj: Anatomija otoka ili zašto Japanci popravljaju viške suhozide

Nakon dugog vremena jedan pravi radni posjet našem otoku. Na međunarodnom simpoziju Anatomija otoka i oko njega bilo je živo: održali smo predavanje i trodnevnu suhozidnu radionicu, stigli posjetiti Nedjeljku u Dragodidu i obići lokvu Krušovicu.

Bilo je materijala i za Suhozid.hr: naime kako otok Vis baš i nije poznat po kamenim poljskim kućicama (bunje, trimi…) kao susjedni Šolta, Brač i Hvar, a ima ih, bilo je zanimljivo obići nekoliko lokaliteta sa domaćim vodičima. 

Tekst i foto: FŠ

Višku rujansku podsezonu već tri godine zaredom, osim nautičara i jematve, obilježavaju i studenti iz raznih zemalja koji ovdje dolaze  sudjelovati na neobičnom simpoziju i radionicama sa temama lokalnog razvoja i baštine pod imenom Anatomija otoka.

Prve godine tema je bila Issa, odnosno antičko naslijeđe, prošle godine tema su bili gradovi Vis i Komiža, a ove godine došlo je na red i Poje, kako Višani i Komižani jednim imenom nazivaju sela i poljoprivredne površine u unutrašnjosti otoka, ali i sve što uz njih ide: loza, beštije, vino, masline i druga blaga, danas naravno na društveno-ekonomskoj prekretnici uz koju dolaze brojna pitanja.

Studenti, koji prvi tjedan slušaju simpozij, a drugi tjedan pod vodstvom mentora rade na radionicama, uglavnom su studenti arhitekture sa raznih strana – svijeta. Brojčano prevladavajući su Japanci, što Anatomiji daje dobru mjeru egzotičnosti i priskrbljuje gostovanja i nekih svjetskih arhitektonskih zvijezda kao što su Kengo Kuma ili Kazuyo Sejima.

Kako su ove godine na red došle ruralne teme, tako smo i mi bili pozvani na sudjelovanje, uz brojne druge domaće i međunarodne stručnjake i znanstvenike od kojih su neki već stalni gosti na Anatomiji. Odazvali smo se naravno, a naš prijedlog da za studente uz predavanje održimo i praktičnu radionicu suhozida (kao da) je bio očekivan :)

Slijedi fotoreportaža boravka Dragodidove ekipe u sastavu Miše Renić i Filip Šrajer na Visu od 19.-24.9.


Atmosfera sa simpozija:  Sanja Buble o istraživanju sela Podhumlje. Sva predavanja su bila i live-stream preko Carneta, a vjerojatno će biti dostupna i za pogledati kao i ona prošlogodišnja. Knjigu ovogodišnjih sažetaka možete pogledati ovdje.  

Moje izlaganje Okoliš nastao građenjem – suhozidna baština istočnog Jadrana, pobudilo je interes. Domaći su bili zadovoljni uz komentare da sam stavio premalo domaćih primjera i da će nas odvesti pokazati nam “torete” – viške bunje. Sa stručne i profesorske strane najviše je iznenađenja i odobravanja bilo u vezi toga što sam istaknuo neke manje poznate povijesne strane jadranskog suhozidnog krajolika. Foto: Facebook Anatomije otoka

Subota na terenu, kiša kvari planove domaćih za jematvu. Miće Radišić me vodi u obilazak bunja na području Gornjih Poljica na sjevernoj strani otoka.

Etnografski, otvoreno je pitanje kako su ih domaći ljudi zvali: Vinko Mratinić Brojne, viški agronom i poljoprivrednik (s kojim sam također obišao neke lokacije) ne dvoji oko naziva torete. Zanimljivo je što je ovaj naziv na Jadranu još zabilježen u Smokvici na Korčuli, gdje obitelj Baničević tako naziva četiri velike – torete – koje je njihov pradjed Ante Baničević Bafo (Morteraninizgradio na svom velikom posjedu nakom polovidbi Mediteranom krajem 19. stoljeća.

Miće kaže da na Gornjim Poljicama nije čuo taj naziv. Na drugoj strani Visa, u Podšpilju, etnologinja Iva Vranić iz terenskih zabilješki i odličnih fotografija Nenada Mladinea iz 1956. kao da igra na sigurno i naziva ih “bunje ili kućice” što i jesu najspominjaniji nazivi u Dalmaciji. Profesor Joško Božanić, veliki komiški lingvistički autoritet, savjetuje: “bunjac”. Koliko naziva, koji koristiti?!

Ovo na slikama je jedan skladni sklop bunja-gustirna sa kamenicom. Uz kamenicu je i jedno spremište za alat. Lokacija na Suhozid.hr

 

Na susjednoj parceli se nalazi i mali seoski sklop sa kućom. 

Ovo je jedna minijaturna bunjica ugrađena u gomilu. Miće kaže da ih na potezu od Rogačića do Oključne-Okjucine ima dosta ovakvih.

Ovo je najveća, unutrašnjih dimenzija d=3,5m x š=3,2m x v=2,9m. Ulaz 0,75 x 1,4m, okrenut prema istoku.

U nedjelju smo išli u Dragodid do Nedjeljke. Bili smo Miše i ja, te Sean (Australac hrvatskih korijena), Nevena i Sara – studenti arhitekture kakvi smo i mi bili kad smo otkrili Dragodid. Pridružila nam se i Maureen Djenaihi, Francuskinja sa otoka Guadelupe, koja trenutno boravi u Hrvatskoj na relaciji Šolta-Hvar-Vis.

Spekli smo par kantora i kobasa.

Nakon ručka, predstava u središtu Jadrana: Nedjeljka glumi barba Andriju. Sama je predložila da ju snimamo :)

Onda smo se malo natezali sa Galijem i sa kozama, a poslije je trebalo nabrzaka raskriti komad krova, i to baš onog prvog krova koji smo ikad postavili, tamo 2002. na EASI

Dva roga su istrulila skroz i ploče su stajale samo na letvicama joprine pa ih je trebalo maknuti da se ne razbiju. To ćemo zamijeniti prvom slijedećom prilikom.

Sve je bilo puno gljiva. Ove su izrasle u kominu Boćarskog doma koji je mirisao na trulež. Našem dragom selu treba velika akcija, a to je neusporedivo kompliciranija situacija od Petrebišća, bilo logistički, bilo vlasnički, međuljudski, kako god hoćemo. Za nas su to teška pitanja, jer Dragodid je naše ime i hoćemo-nećemo, naš izlog, koji je bez ljudi ponovno počeo propadati.

Povratak u Komižu. Uz put, posebna vrsta suhozida. Na Visu je bilo lakše nabaviti bodljikavu žicu nego draču pa je stvar jasna.

Pogled na Komižu sa zadnjim danjim svjetlom nedjelje 21.9.2014. Foto: Nevena Kereša

U ponedjeljak je počela radionica. Kao uvod, prof. Joško Božanić pred punom je dvoranom pročitao pismo kanditature dalmatinskih suhozida za UNESCO koje je sa fotografijama Ive Pervana i supotpisom prof. Joška Belamarića u Pariz poslao ovog proljeća. Foto: Željko Vojković, blog vis-a-vis


Galeriju fotografija Ive Pervana možete vidjeti ovdje.

Prvi dan radionice – ugrijavanje bez studenata, kojima je u programu za taj dan ipak dopala druga aktivnost – hodnja od Visa do Komiže. Popravljaju se suhozidi duž trase starog povijesnog puta između viškog Kuta i Velog Sela – Podselja – prvih hrvatskih naseobina na otoku. Od Kuta do Križa taj se put penje duž vododerine kroz predio Valica. Više o putu na Suhozid.hr. S nama su zidali uglavnom viški i komiški Splićani, Zagrepčani i Vinkovčani privučeni plakatima, a i bili je i klinaca.

Uglavnom smo raskopavali izvale i na kraju postavili prve redove kamena. Djeca su dobila zadatak obilježiti gradilište suhozidom – pogotovo je bio uporan osmogodišnji Val.

Popodne – obilazak lokve Krušovice sa Etom Martinis i njenim psima. Lokva nije u dobrom stanju, treba je temeljito očistiti i popraviti još dvije izvale. Lokacija na Suhozid.hr.

Neobična građevina ugrađena u gomilu. Kružni tlocrt sa stupom u sredini i dva ulaza-izlaza. Lokacija na Suhozid.hr.

Panorama Podhumlja.

Drugi dan bio je i udarni dan radionice. Popravljene su tri izvale i pripremljena još jedna. Došli su i osnovci iz Učeničke zadruge OŠ Vis, jedva smo stigli svima dati zadatke.

Popodne me Vinko Mratinić Brojne poveo do jedne urušene torete. Zanimljivo, sličan sklop kao onaj na Gornjim Poljicama – bunja i gustirna. Zadnji koji je koristio ovaj sklop bio je Visko (Vicko) Žaja iz Visa.

Lokacija na Suhozid.hr

U blizini, obnovljene suhozidne terase, fantastičan lokalitet. Pogledajte kontrast sa zaraslim dijelom brda. Lokacija na Suhozid.hr

Treći dan je Miše sa tri japanska studenta popravio najvišu izvalu.

Ja sam se sa škotskim arhitektom Davidom Simom i Tošikijem Hiranom, mladim doktorandom sa Sveučilišta u Tokiju, namučio oko naizgled jednostavnog zadatka popravka jednog starog ugla na razdvajanju puteva.

Kazališna redateljica Marica Grgurinović bila je najkonstantnija sudionica radionice, zidala je sva tri dana.

Na kraju smo uspjeli odraditi sve što smo planirali. Cure iz slovenske grupe posadile su i cvijeće.

Prije-poslije. 

Istog dana, oproštaj s Visom s trajekta. Suhozidne terase povrh viškog predjela Luke otkrio je nedavni požar – prilika da se pretvore u krajobraznu atrakciju.

Lijepe terase na rtu vanka Češke vile za sayonara.

*Tim koji stoji iza Anatomije otoka vode Boško Budisavljević, arhitektonski konceptualac bogate biografije, i lokalne snage Antonijeta Eta Martinis i Edi Vojković, od ove godine pojačani i dvjema etnologinjama sa Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu – Ivom Niemčić i Marinom Blagaić Bergman.  Osim svih ovih operativaca i operativki, u organizaciju su u obliku Savjeta uključeni i Zoran RocaDarko RadovićNenad StarcSaša Borić-Poljanec i Tadej Glažar – imena vjerojatno poznata ako se stručno bavite lokalnim razvojem i otočnom problematikom. Ne bi bilo fer zaobići mlade Višane iz udruge Provislo koji su zaduženi za tehniku i logistiku.

link na Dropbox galeriju Anatomija 2014 – 135 fotografija

link na Facebook galeriju Dragodid – 96 fotografija

 

 

 

 

 

 

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »