Izvještaj: Anatomija otoka ili zašto Japanci popravljaju viške suhozide

Nakon dugog vremena jedan pravi radni posjet našem otoku. Na međunarodnom simpoziju Anatomija otoka i oko njega bilo je živo: održali smo predavanje i trodnevnu suhozidnu radionicu, stigli posjetiti Nedjeljku u Dragodidu i obići lokvu Krušovicu.

Bilo je materijala i za Suhozid.hr: naime kako otok Vis baš i nije poznat po kamenim poljskim kućicama (bunje, trimi…) kao susjedni Šolta, Brač i Hvar, a ima ih, bilo je zanimljivo obići nekoliko lokaliteta sa domaćim vodičima. 

Tekst i foto: FŠ

Višku rujansku podsezonu već tri godine zaredom, osim nautičara i jematve, obilježavaju i studenti iz raznih zemalja koji ovdje dolaze  sudjelovati na neobičnom simpoziju i radionicama sa temama lokalnog razvoja i baštine pod imenom Anatomija otoka.

Prve godine tema je bila Issa, odnosno antičko naslijeđe, prošle godine tema su bili gradovi Vis i Komiža, a ove godine došlo je na red i Poje, kako Višani i Komižani jednim imenom nazivaju sela i poljoprivredne površine u unutrašnjosti otoka, ali i sve što uz njih ide: loza, beštije, vino, masline i druga blaga, danas naravno na društveno-ekonomskoj prekretnici uz koju dolaze brojna pitanja.

Studenti, koji prvi tjedan slušaju simpozij, a drugi tjedan pod vodstvom mentora rade na radionicama, uglavnom su studenti arhitekture sa raznih strana – svijeta. Brojčano prevladavajući su Japanci, što Anatomiji daje dobru mjeru egzotičnosti i priskrbljuje gostovanja i nekih svjetskih arhitektonskih zvijezda kao što su Kengo Kuma ili Kazuyo Sejima.

Kako su ove godine na red došle ruralne teme, tako smo i mi bili pozvani na sudjelovanje, uz brojne druge domaće i međunarodne stručnjake i znanstvenike od kojih su neki već stalni gosti na Anatomiji. Odazvali smo se naravno, a naš prijedlog da za studente uz predavanje održimo i praktičnu radionicu suhozida (kao da) je bio očekivan :)

Slijedi fotoreportaža boravka Dragodidove ekipe u sastavu Miše Renić i Filip Šrajer na Visu od 19.-24.9.


Atmosfera sa simpozija:  Sanja Buble o istraživanju sela Podhumlje. Sva predavanja su bila i live-stream preko Carneta, a vjerojatno će biti dostupna i za pogledati kao i ona prošlogodišnja. Knjigu ovogodišnjih sažetaka možete pogledati ovdje.  

Moje izlaganje Okoliš nastao građenjem – suhozidna baština istočnog Jadrana, pobudilo je interes. Domaći su bili zadovoljni uz komentare da sam stavio premalo domaćih primjera i da će nas odvesti pokazati nam “torete” – viške bunje. Sa stručne i profesorske strane najviše je iznenađenja i odobravanja bilo u vezi toga što sam istaknuo neke manje poznate povijesne strane jadranskog suhozidnog krajolika. Foto: Facebook Anatomije otoka

Subota na terenu, kiša kvari planove domaćih za jematvu. Miće Radišić me vodi u obilazak bunja na području Gornjih Poljica na sjevernoj strani otoka.

Etnografski, otvoreno je pitanje kako su ih domaći ljudi zvali: Vinko Mratinić Brojne, viški agronom i poljoprivrednik (s kojim sam također obišao neke lokacije) ne dvoji oko naziva torete. Zanimljivo je što je ovaj naziv na Jadranu još zabilježen u Smokvici na Korčuli, gdje obitelj Baničević tako naziva četiri velike – torete – koje je njihov pradjed Ante Baničević Bafo (Morteraninizgradio na svom velikom posjedu nakom polovidbi Mediteranom krajem 19. stoljeća.

Miće kaže da na Gornjim Poljicama nije čuo taj naziv. Na drugoj strani Visa, u Podšpilju, etnologinja Iva Vranić iz terenskih zabilješki i odličnih fotografija Nenada Mladinea iz 1956. kao da igra na sigurno i naziva ih “bunje ili kućice” što i jesu najspominjaniji nazivi u Dalmaciji. Profesor Joško Božanić, veliki komiški lingvistički autoritet, savjetuje: “bunjac”. Koliko naziva, koji koristiti?!

Ovo na slikama je jedan skladni sklop bunja-gustirna sa kamenicom. Uz kamenicu je i jedno spremište za alat. Lokacija na Suhozid.hr

 

Na susjednoj parceli se nalazi i mali seoski sklop sa kućom. 

Ovo je jedna minijaturna bunjica ugrađena u gomilu. Miće kaže da ih na potezu od Rogačića do Oključne-Okjucine ima dosta ovakvih.

Ovo je najveća, unutrašnjih dimenzija d=3,5m x š=3,2m x v=2,9m. Ulaz 0,75 x 1,4m, okrenut prema istoku.

U nedjelju smo išli u Dragodid do Nedjeljke. Bili smo Miše i ja, te Sean (Australac hrvatskih korijena), Nevena i Sara – studenti arhitekture kakvi smo i mi bili kad smo otkrili Dragodid. Pridružila nam se i Maureen Djenaihi, Francuskinja sa otoka Guadelupe, koja trenutno boravi u Hrvatskoj na relaciji Šolta-Hvar-Vis.

Spekli smo par kantora i kobasa.

Nakon ručka, predstava u središtu Jadrana: Nedjeljka glumi barba Andriju. Sama je predložila da ju snimamo :)

Onda smo se malo natezali sa Galijem i sa kozama, a poslije je trebalo nabrzaka raskriti komad krova, i to baš onog prvog krova koji smo ikad postavili, tamo 2002. na EASI

Dva roga su istrulila skroz i ploče su stajale samo na letvicama joprine pa ih je trebalo maknuti da se ne razbiju. To ćemo zamijeniti prvom slijedećom prilikom.

Sve je bilo puno gljiva. Ove su izrasle u kominu Boćarskog doma koji je mirisao na trulež. Našem dragom selu treba velika akcija, a to je neusporedivo kompliciranija situacija od Petrebišća, bilo logistički, bilo vlasnički, međuljudski, kako god hoćemo. Za nas su to teška pitanja, jer Dragodid je naše ime i hoćemo-nećemo, naš izlog, koji je bez ljudi ponovno počeo propadati.

Povratak u Komižu. Uz put, posebna vrsta suhozida. Na Visu je bilo lakše nabaviti bodljikavu žicu nego draču pa je stvar jasna.

Pogled na Komižu sa zadnjim danjim svjetlom nedjelje 21.9.2014. Foto: Nevena Kereša

U ponedjeljak je počela radionica. Kao uvod, prof. Joško Božanić pred punom je dvoranom pročitao pismo kanditature dalmatinskih suhozida za UNESCO koje je sa fotografijama Ive Pervana i supotpisom prof. Joška Belamarića u Pariz poslao ovog proljeća. Foto: Željko Vojković, blog vis-a-vis


Galeriju fotografija Ive Pervana možete vidjeti ovdje.

Prvi dan radionice – ugrijavanje bez studenata, kojima je u programu za taj dan ipak dopala druga aktivnost – hodnja od Visa do Komiže. Popravljaju se suhozidi duž trase starog povijesnog puta između viškog Kuta i Velog Sela – Podselja – prvih hrvatskih naseobina na otoku. Od Kuta do Križa taj se put penje duž vododerine kroz predio Valica. Više o putu na Suhozid.hr. S nama su zidali uglavnom viški i komiški Splićani, Zagrepčani i Vinkovčani privučeni plakatima, a i bili je i klinaca.

Uglavnom smo raskopavali izvale i na kraju postavili prve redove kamena. Djeca su dobila zadatak obilježiti gradilište suhozidom – pogotovo je bio uporan osmogodišnji Val.

Popodne – obilazak lokve Krušovice sa Etom Martinis i njenim psima. Lokva nije u dobrom stanju, treba je temeljito očistiti i popraviti još dvije izvale. Lokacija na Suhozid.hr.

Neobična građevina ugrađena u gomilu. Kružni tlocrt sa stupom u sredini i dva ulaza-izlaza. Lokacija na Suhozid.hr.

Panorama Podhumlja.

Drugi dan bio je i udarni dan radionice. Popravljene su tri izvale i pripremljena još jedna. Došli su i osnovci iz Učeničke zadruge OŠ Vis, jedva smo stigli svima dati zadatke.

Popodne me Vinko Mratinić Brojne poveo do jedne urušene torete. Zanimljivo, sličan sklop kao onaj na Gornjim Poljicama – bunja i gustirna. Zadnji koji je koristio ovaj sklop bio je Visko (Vicko) Žaja iz Visa.

Lokacija na Suhozid.hr

U blizini, obnovljene suhozidne terase, fantastičan lokalitet. Pogledajte kontrast sa zaraslim dijelom brda. Lokacija na Suhozid.hr

Treći dan je Miše sa tri japanska studenta popravio najvišu izvalu.

Ja sam se sa škotskim arhitektom Davidom Simom i Tošikijem Hiranom, mladim doktorandom sa Sveučilišta u Tokiju, namučio oko naizgled jednostavnog zadatka popravka jednog starog ugla na razdvajanju puteva.

Kazališna redateljica Marica Grgurinović bila je najkonstantnija sudionica radionice, zidala je sva tri dana.

Na kraju smo uspjeli odraditi sve što smo planirali. Cure iz slovenske grupe posadile su i cvijeće.

Prije-poslije. 

Istog dana, oproštaj s Visom s trajekta. Suhozidne terase povrh viškog predjela Luke otkrio je nedavni požar – prilika da se pretvore u krajobraznu atrakciju.

Lijepe terase na rtu vanka Češke vile za sayonara.

*Tim koji stoji iza Anatomije otoka vode Boško Budisavljević, arhitektonski konceptualac bogate biografije, i lokalne snage Antonijeta Eta Martinis i Edi Vojković, od ove godine pojačani i dvjema etnologinjama sa Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu – Ivom Niemčić i Marinom Blagaić Bergman.  Osim svih ovih operativaca i operativki, u organizaciju su u obliku Savjeta uključeni i Zoran RocaDarko RadovićNenad StarcSaša Borić-Poljanec i Tadej Glažar – imena vjerojatno poznata ako se stručno bavite lokalnim razvojem i otočnom problematikom. Ne bi bilo fer zaobići mlade Višane iz udruge Provislo koji su zaduženi za tehniku i logistiku.

link na Dropbox galeriju Anatomija 2014 – 135 fotografija

link na Facebook galeriju Dragodid – 96 fotografija

 

 

 

 

 

 

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

 

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

0102

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

0304050607

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

0809

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

1011

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

12131415

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Read More »

 atts
0

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.
 pozivnica jesen 20-page-001
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Read More »

 atts
0

Praputnjarska takala 9

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

20201107_084847Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

 

20201107_091008 20201107_090958

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

20201107_093036

 

 

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

 

20201107_105443   20201107_120025

 

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

20201107_125137

 

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

20201107_151740         20201107_142403

 

20201107_151740 20201107_151747

 

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti :)

 

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Read More »