Vještina gradnje suhozida proglašena kulturnim dobrom!

Veliko nam je zadovoljstvo objaviti da je nakon dugih godina peripetija i dilema o tome kako zakonski zaštititi suhozid i ta formalnost obavljena.

Ministarstvo  kulture Republike Hrvatske prihvatilo je modalitet zaštite suhozida kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Vještina zidanja „u suho“ tako je zaštićena na nacionalnoj razini rješenjem o preventivnoj zaštiti čije je trajanje 3 godine. U te bi se tri godine trebao evaluirati ovaj pristup zaštiti suhozida te pripremiti konačno rješenje o trajnoj registraciji.  Ponosni smo da je udruga 4 GRADA DRAGODID imala istaknutu savjetodavnu ulogu u definiranju ovakvog koncepta zaštite suhozida.

Cijeli ovaj proces nije prošao bez kontroverzi te još uvijek nerazriješenih razilaženja u gledištima među istaknutim akterima same suhozidne “scene”. Dio opozicije otpočetka je bio stava da je sve suhozide trebalo fizički zaštiti kao materijalni spomenik. Dio se protivi integralističkom pristupu te se zalaže za pojedinačnu registraciju važnih lokalnih izražaja vještine gradnje u suho. Ove stavove poštujemo, pogotovo s obzirom da dolaze od ljudi koje iznimno cijenimo i s kojima redovno kvalitetno surađujemo. No naša je ocjena bila da je pristup koji smo poduprijeli i koji je na kraju i prihvaćen ipak najracionalniji i najviše usklađen sa realnostima terena i operative zaštite baštine.  Naredne tri godine će pokazati jesmo li bili u pravu.

No koje su izravne implikacije ovog rješenja? Od sada nadalje svaka se konstruktivna inicijativa vezana uz suhozide može prijaviti za sredstva Ministarstva kulture namijenjena za programe zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara. Važno je da projekt bude usmjeren ne samo na očuvanje materijalnog spomenika već i na proučvanje, dokumentiranje i prenošenje vještine zidanja u suho. Npr. obnova bunje se apsolutno kvalificira za sredstva ukoliko će biti iskorištena kao prigoda za demonstraciju i prenošenje vještina sa majstora izvođača na širu skupinu interesenata. Izgledno je da, osim praktičnih manifestacija izravno vezanih uz zidanje, za sredstva konkuriraju i stručni te znanstveni skupovi, mrežne i tiskane publikacije, edukacijski programi za djecu i sve ostale inicijative koje se mogu kreativno uklopiti u ciljeve zaštite „Vještine zidanja u suho“.  Osim za sredstva Ministarstva kulture, ova registracija bi, ako ju kreativno iskoristite, trebala donijeti i određenu težinu kod prijavljivanja suhozidnih projekata za financiranje iz natječaja lokalnih samouprava, županija, ostalih ministarstava a bogami i europskih fondova.

Stoga bismo sve vas kojima se razne ideje vezane uz suhozid motaju po glavi ohrabrili da razmislite o konkretnom i korisnom projektu i prionete na pisanje. Osobno, bilo bi nam najdraže ukoliko biste vaš projekt osovili oko ljudi koji su u lokalnoj zajednici u kojoj djelujete još uvijek nositelji izvornih i lokalno osobitih vještina zidanja u suho. Ova je registracija namijenjena upravo očuvanju, prenošenju i daljnjem razvoju njihovih ugroženih znanja!

I da, javite nam se – uvijek  ćemo vas rado pomoći savjetom a prema mogućnostima i konkretnim angažmanom.

A sad na čitanje registracije!

4 GRADA DRAGODID

P.S.

Next stop UNESCO.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

2 Comments

  1. Krešimir
    Posted July 18, 2013 at 13:53 | Permalink

    BRAVO!!! Svo vaše znanje, entuzijazam, trud… koji ste pokazali tijekom proteklih deset i više godina, radeći i prenoseći znanje, u ljudima budeći osjećaj i spoznaju vrijednosti ovog segmenta naše kulture diljem cijele istočne obale Jadrana, od Istre do Boke, dobilo je (konačno!) i službenu potvrdu naše „nadležne institucije“. Europa vas je prepoznala i puno prije, dodijelivši vam prije više od dvije godine najprestižnije europsko priznanje za kulturnu baštinu Europa Nostra za vaš projekt „Dragodid.org – Očuvanje suhozidnih tehnika gradnje istočnog Jadrana“. BRAVO!!!

  2. kravosas
    Posted July 18, 2013 at 14:23 | Permalink

    Hvala, ovo izgleda kao naručeni komentar :) Registracija je za sada formalnost, vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi u slijedeće tri godine.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Otvorene prijave za nagradu Tripun Bokanić

Klesarska škola Pučišća, u suradnji s Oris Kućom arhitekture, poziva na dostavu dokumentacije projekata i radova ostvarenih u razdoblju od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2018. za natječaj za Nagradu Tripun Bokanić Klesarske škole Pučišća 2019. i izložbu prijavljenih radova. Nagradom se vrednuju iznimna ostvarenja i postignuća na području oblikovanja u kamenu.

Screenshot_1
Foto: Josip Belamarić

Rok predaje dokumentacije je utorak, 7. 5. 2019., do ponoći, a materijale potrebne za prijavu na natječaj možete preuzeti ovdje.

Radovi zaprimljeni na natječaju konkuriraju za Nagradu u sljedećim kategorijama:
• najuspješnije arhitektonsko ostvarenje
• najuspješniji restauratorski zahvat
• najuspješnije oblikovanje uporabnog predmeta ili pojedinačnog arhitektonskog ili dekorativnog elementa
• najuspješniji edukacijski, kustoski, publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad
• najuspješnije oblikovanje suvenira u kamenu

Radove pristigle na natječaj ocjenjivat će stručni žiri u čijem su sastavu ove godine akademik Nikola Bašić, dipl.ing.arh., prof. Nenad Fabijanić, dipl.ing.arh., akademik Dinko Kovačić, dipl.ing.arh. i Zdravko Matijašić, majstor klesar – stručnjaci koji su svojim radom značajno doprinijeli promociji gradnje u kamenu.

Otvorenje izložbe radova pristiglih na natječaj i dodjela Nagrade održat će se 17. 5. 2019. godine u Pučišćima na Braču. Zagrebački postav izložbe planira se za kraj 2019. godine u Oris Kući arhitekture.

Izvor: Oris

Klesarska škola Pučišća, u suradnji s Oris Kućom arhitekture, poziva na dostavu dokumentacije projekata i radova ostvarenih u razdoblju od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2018. za natječaj za Nagradu Tripun Bokanić Klesarske škole Pučišća 2019. i izložbu prijavljenih radova. Nagradom se vrednuju iznimna ostvarenja i postignuća na području oblikovanja u kamenu. Foto: Josip […]

Read More »

 atts
0

Najava: Kamik i gromači 2.

* Zbog najavljene kiše, termin radionice se pomiče na idući vikend, 4.-5. svibnja! *

Svi ljubitelji kulturne baštine i zainteresirani ljudi dobre volje pozvani su da se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja “u suho”! 2. radionicu obnove suhozida u Lovranu organizira udruga Interval u suradnji s Dragodidom 27. i 28. travnja 4. i 5. svibnja 2019. u vremenu od 9 do 16 sati.

Obnova suhozida voditi će se pod budnim očima naša dva voditelja na povijesnoj stazi koja povezuje Lovran sa Lovranskom Dragom te na graničnoj općinskoj čestici 822 u Tuliševici.

Organizatori mole da ponesete radnu odjeću i obuću i bocu vode, a „pun pijat“ osigurajte najavom do 2.5. na br. mob: 091 7888 087 ili komentarom na fb eventu “Kamik i gromači”.

Radionica je besplatna!

Uputa do lokacije:
Pratite glavnu cestu za Lovransku Dragu cca 5 min. Na izlazu iz Lignja (u opasnom zavoju) s lijeve strane produžite za “Janjetići”. Kad prođete Villu More uđite na prvo skretanje lijevo (nizbrdna cesta) i spojite se na noviju cestu s desne strane (nizbrdo). Kada ugledate privatni portun skrenite desno i parkirajte. Nalazimo se cca 50m niže od parkinga.

Za sve koji dolaze na radionicu, a žive izvan Lovrana, PP Učka velikodušno je ustupio “Dom za mlade volontere“ u Lovranskoj Dragi gdje volonteri mogu prespavati.

Radionicu “KAMIK I GROMAČI” podržava RIJEKA 2020 – EPK, a sufinancirana je sredstvima Primorsko-goranske županije i Općine Lovran.

Radujemo se Vašem odazivu!

cover-kamik-i-gromaci-2019 kamik-i-gromaci-2019

* Zbog najavljene kiše, termin radionice se pomiče na idući vikend, 4.-5. svibnja! * Svi ljubitelji kulturne baštine i zainteresirani ljudi dobre volje pozvani su da se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja “u suho”! 2. radionicu obnove suhozida u Lovranu organizira udruga Interval u suradnji s Dragodidom 27. i 28. travnja […]

Read More »

 atts
0

Najava: predavanje o suhozidnoj baštini (Lovran)

Udruga Interval u suradnji s Općinom Lovran ovog utorka – 23.04. u 17 sati u galeriji Laurus organizira predavanje „Suhozidna baština Hrvatske i njena valorizacija“ ususret suhozidne radionice „Kamik i gromači“ koja će se odviti 27. i 28.04. u Lovranu. Predavanje će održati naša članica Romina Tominić.

Udruga Interval priznati je partner „Europske prijestolnice kulture 2020“ u sklopu programskog pravca „27 susjedstva“ te predstavlja Susjedstvo Lovran kojem je cilj uključenje i participacija građana u zajedničkom planiranju i oživljavanju Lovrana, te stvaranje, njegovanje i razvoj vještina unutar postojeće zajednice.

Predavanje je otvoreno za širu javnost.

Radujemo se Vašem dolasku!

Lovran-Lovranska_Draga

Udruga Interval u suradnji s Općinom Lovran ovog utorka – 23.04. u 17 sati u galeriji Laurus organizira predavanje „Suhozidna baština Hrvatske i njena valorizacija“ ususret suhozidne radionice „Kamik i gromači“ koja će se odviti 27. i 28.04. u Lovranu. Predavanje će održati naša članica Romina Tominić. Udruga Interval priznati je partner „Europske prijestolnice kulture […]

Read More »

 atts
0

Bakarski prezidi, osmi put

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Ivona Miloš

Posljednji vikend prošloga mjeseca (29. – 31.3.2019.) proveli smo na već tradicionalnoj radionici obnove bakarskih prezida, impresivnom spomeniku pučkog graditeljstva i ljudske upornosti. Lokalitet Takala poseban je radi svoje jedinstvenosti među kulturnim krajolicima Hrvatske, štoviše već je 1972. prepoznat kao mjesto posebne vrijednosti te dobiva status zaštićenog spomenika kulture.

S obzirom da je područje Bakarskog zaljeva u godinama nakon II. svjetskog rata, kao i ostatka Hrvatske dijelom napušteno, dio prezida je zapušten i ostavljen na milost prirodnim procesima. Tako da se veći dio Takala danas nalazi pod šumom, a zidovi koji su nekoć omogućavali uzgoj loze i hranili mještane polako gube formu i propadaju.

Četiri do pet generacija Praputnjaraca su zidali ove terase od zadnjih desetljeća 18. do početka 20. stoljeća, u nadi da se izdignu iz siromaštva. Iskrčene dijelove između terasa su punili zemljom donešenom s okolnih planina te u nju sadili lozu i proizvodili vrhunski autohtoni pjenušac Bakarsku vodicu, danas službenu ‘Staru Bakarsku vodicu’. Naziv duguju ‘takanju’ – kotrljanju posječenih balvana do mora, gdje su ih ukrcavali na jedrenjake i prodavali, što je seljacima bio dodatni izvor prihoda.

Industrijska revolucija koja je u svijetu započela krajem osamnaestog stoljeća, zaobišla je Hrvatsku. Proces industrijalizacije kod nas počinje pedesetih godina prošlog stoljeća i upravo u tom periodu dolazi do promjene u načinu života koja je dovela do zapuštanja Bakarskih prezida. Kako bi se oni u današnje doba revitalizirali i ponovno koristili potrebno je dati im novi smisao i kontekst u svijetu koji se postepeno odmičeod agrikulture na ovako maloj razini. S tim ciljem je kulturno-društvena udruga ‘Praputnjak’ 2001. godine pokrenula revitalizaciju vinograda Takala, i započela sadnju trseva sorte belina. Nešto kasnije 2002. godine osniva se Poljoprivredna zadruga „Dolčina“ koja je nositelj projekta revitalizacije vinograda. Projekt oživljavanja vinograda provodi se u želji da se promovira važnost Bakarskih prezida te poboljša njihovo stanje i radni uvjeti za lokalne vinogradare. Iz istih razloga održana je i ova radionica tijekom koje su radove voditi lokalni mentori i volonteri udruga iz organizacije.

Ovogodišnja 8. radionica uređenja i popravka porušenih gromača na starinski način, održana pod pokroviteljstvom Grada Bakra i Primorsko-goranske županije, okupila je brojne volontere iz različitih dijelova Hrvatske.
Tokom dva dana naših radnih akcija, popravljeno je nekoliko urušenja. Kod zapuštenih zidova takvi oblici urušavanja su česti, a na Takala su posebno problematični radi malog manevarskog prostora i poprilične strmine na kojoj je potrebno raditi. No, svaki očišćeni i oživljeni dolac još je jedan korak prema revitalizaciji vinograda, a oni su, kao i volonteri i sudionici radionice, brojniji svake godine.

image001
Prva lokacija i najčešća situacija za obnovu

image002
Kako bi se zid vratio u prvotno stanje, potrebno je očistiti urušenje do zdravog dijela, što često znači do temelja

image003
Druga ekipa je u međuvremenu popravljala manja urušenja na zidu međašu

image004
Dio akcije popratili su lokalni mediji, a ostatak fotografija možete naći ovdje.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Ivona Miloš Posljednji vikend prošloga mjeseca (29. – 31.3.2019.) proveli smo na već tradicionalnoj radionici obnove bakarskih prezida, impresivnom spomeniku pučkog graditeljstva i ljudske upornosti. Lokalitet Takala poseban je radi svoje jedinstvenosti među kulturnim krajolicima Hrvatske, štoviše već je 1972. prepoznat kao mjesto posebne vrijednosti te dobiva status zaštićenog spomenika kulture. […]

Read More »

 atts
0

Suhozidi i suhozidari Vranskog jezera 2019.

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Mislav Tovarac, Norma Fressel

U Parku prirode Vransko jezero u razdoblju od 1.4. do 6.4. održan je volonterski program Suhozidar/ka.

Već četvrti takav program se uspješno održao, okupio je četvero volontera koji su pod nadzorom i vodstvom naših članova obnovili tridesetak metara suhozida koji je ranije u godini bio uklonjen bagerom radi proširivanja ceste. Kroz pet radnih dana volonteri su prošli sve osnovne zahvate potrebne za sanaciju urušenih suhozida, te su završenjem programa osposobljeni da se ovakvim intervencijama mogu baviti samoinicijativno.

Inače Park prirode Vransko jezero, tj. jezero Vrana bilo je od iznimne strateške važnosti za sve ljude koji su ga koristili kroz povijest, te je kao posljedica toga velik dio njegove okoline pretvoren u agrikulturno zemljište i ukroćen. Ogromna mreža suhozidnih struktura koja opasava čitavo jezero svjedok je tome. Osim uobičajenih zidova sa jednim ili dva lica, bunja i ostalih tipova gradnje u suho, Vransko jezero sadrži još nekoliko kurioziteta koje je teško ili nemoguće naći drugdje u Hrvatskoj, primjerice suhozidne vrše za jegulje kojih ima desetak u blizini lokacija na kojima smo radili tih pet dana. Tako su volonteri osim osnovnih i praktičnih znanja o gradnji u suho imali priliku saznati još nešto više o aspektima života vezanog uz Vransko jezero kroz povijest.

Na prvoj lokaciji, na kojoj smo proveli puna četiri dana prvo čisteći gomilu kamenja, a kasnije i gradeći zid, situacija je bila savršena za edukativan zahvat ove naravi. Osiguran pristup, djelomični hlad i obilje građevnog materijala omogućili su nam da u rekordnom roku definiramo novi zid i podignemo ga iz temelja.

image001
Situacija prvi dan, nakon čišćenja suvišnog materijala i postavljanja temelja za novi zid

image003
Stanje drugi dan, zid poprima formu

image005
Završni radovi

image009
Naša ekipa

Na drugom gradilištu, zadnji dan programa pridružili su nam se i lanjski volonteri na lokaciji uz samo jezero, pa su zajedničkim snagama obnovili zidove urušene tijekom prirodnog poplavljivanja jezera prošle godine.

image011 image013 image015
Završno stanje

Ovom prilikom želimo zahvaliti volonterima na interesu za suhozidnu gradnju, predanom radu i dobrom duhu tokom cijele radionice, te Parku prirode na ukazanom povjerenju i dugogodišnjoj suradnji.  Više fotografija iz akcije možete pronaći ovdje.

 

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Mislav Tovarac, Norma Fressel U Parku prirode Vransko jezero u razdoblju od 1.4. do 6.4. održan je volonterski program Suhozidar/ka. Već četvrti takav program se uspješno održao, okupio je četvero volontera koji su pod nadzorom i vodstvom naših članova obnovili tridesetak metara suhozida koji je ranije u godini bio uklonjen bagerom […]

Read More »