Jadranski suhozidi: Baška-mošuna zi zjalon
Već mrgari i pokrivene gustirne plasiraju južni dio otoka Krka u vrh jadranskih suhozidnih fenomena, ali to nije sve. Berislav Horvatić šalje nam tekst o neobičnoj suhozidnoj staji, djelomično pokrivenoj krovom od biljnog materijala… Zašto samo djelomično, i još dosta zanimljivih detelja o konstrukciji i korištenju, možete pročitati ovdje (cijeli članak u .pdf formatu).
Tekst je izvorno bio dijelom 12. konferencije o vernakularnoj arhitekturi ALPE-JADRAN održane 2002. u Sloveniji, a koautor je poznati slovenski proučavatelj i popularizator suhozidnih fenomena Borut Juvanec. Napisan je na engleskom, sa opširnim sažetkom na hrvatskom, koji prepisujemo:
dr Berislav Horvatić, Zagreb – Hrvatska
dr Borut Juvanec, Ljubljana – Slovenija
Ovalna suhozidna mošuna s vegetalnim krovom s dugoljastim središnjim otvorom – drevna preteča, ali i suvremenik modernih “staja s vanjskom klimom”
Mošuna je tradicijsko jednoprostorno pokriveno suhozidno sklonište za stoku, većinom za ovce, na hrvatskom dijelu Sjevernog Jadrana. Tipična tamošnja suhozidna staja je pravokutnog tlocrta i pokrivena je biljnim krovom (slon), u pravilu dvostrešnim, koji leži na drvenom krovištu. Na južnom dijelu otoka Krka ima i drugačijih mošuna, iznimnih po tome što su više manje ovalnog tlocrta i imaju dugoljast otvor (zjalo) duž sredine krova. Otvor ima tri funkcije: (1) pojačano zračenje, da bi se spriječilo pregrijavanje stoke, naročito noću; (2) vlaženje izmeta (kišom), radi boljeg sazrijevanja stajskog gnoja; (3) prirodna rasvjeta pri mužnji u mošuni.
Ovdje predstavljena ovalna mošuna jest najvjerojatnije jedina preostala od svoje vrste, koja je potpuno očuvana i još u uporabi. Nalazi se “Pod Svetim Jurjem”, na sjeverozapadnom rubu sela Draga Bašćanska na otoku Krku.
Najdojmljivija značajka je konstrukcija krova. Na četiri vertikalna stupa (stabar), s rašljastim vrhovima, leže dvije paralelne uzdužne krovne grede (žrde), koje omogućuju središnji otvor. Zbog njihove iznimne duljine (7 m), krovna je konstrukcija pojačana dvjema poprečnim gredama, savijenim radi povećanja nosivosti (što danas poznajemo kao “nosive grede od armiranog betona”.) Na tu se konstrukciju polažu gredice (limezi), i to vrlo gusto, te pokrivaju biljnim pokrovnim materijalom, vezanim savitljivim izdancima bijele vrbe (Salix alba L., žukva).
[…] Uncategorized « Jadranski suhozidi: Baška-mošuna zi zjalon […]
[…] Međutim, ukoliko ih se promatra u kontekstu kulturnog krajolika južnog Krka i mrgara, drmuna, mošuna, cisterni, itd., komarde dobivaju određeno dodatno značenje, reklo bi se točka na i (ili još […]