HR EN

Krastu Mastru 2026.

Naziv objedinjuje dvije sardinske riječi: krastu, koja označava kamen, stijenu ili gromadu, i mastru, što znači majstor/meštar nekog zanata ili vještine.

Tekst: Duje Mikelić
Foto: Duje Mikelić, Julia Szusarczyk

Od 1. do 10. svibnja 2026. malo sardinsko selo Semestene, u povijesnoj regiji Meilogu, bio je domaćin drugog izdanja manifestacije Krastu Mastru – Saperi ed esperienze nei luoghi della pietra a secco („Znanje i iskustvo na mjestima suhozida“).

Manifestacija je okupila majstore tradicijskih zanata, istraživače, stručnjake za krajobraz i kulturne organizacije kako bi zajedno istražili jednu od najtrajnijih graditeljskih tradicija Mediterana – gradnju suhozida. Ovogodišnja radionica ugostila je polaznike iz Italije, Cipra, Grčke, Poljske, Nizozemske i Hrvatske. Foghiles je kao domaćin zamislio terenski rad kao nastavak radova započetih 2025. godine na zajedničkom zemljištu nedaleko od samog sela. Zid od 30 metara podijeljen je u četiri segmenta, od kojih je svaki vodio jedan mastru odnosno meštar. Redom su to bili Matteo Marangoon iz Novare, Serena Cattaneo iz Lombardije, Vas Petropoulou Panayiotou s Cipra te Duje Mikelić iz Hrvatske. Svaki od meštara imao je najmanje po dvoje volontera koji su se iz dana u dan rotirali.

Rezultat je prekrasan, ali istodobno i neobičan zid koji izmjenjuje različite stilove i pristupe gradnji – od brzog ciparskog do preciznog lombardijskog. Polaznici su također imali priliku upoznati se s alatima za klesanje i njima se koristiti, osobito pri izgradnji stepenica i niskih klupčica u hladu. Krastu Mastru nije zamišljen samo kao radionica, već kao prostor učenja, istraživanja i razmjene iskustava. Naziv objedinjuje dvije sardinske riječi: krastu, koja označava kamen, stijenu ili gromadu, i mastru, što znači majstor/meštar nekog zanata ili vještine. Zajedno se izraz može razumjeti kao „majstor od kamena“ – kamena koji nas vodi i uči kako čitati krajolik.

Tako je dnevni program bio proveden na terenu, dok je večernji dio programa bio zamišljen kao edukativni. Svakodnevno su se održavala predavanja u lokalnom kulturnom centru, a sve je zaključeno velikom razmjenom suhozidnog znanja i iskustava tijekom zajedničke večere. U središtu programa upravo je uvjerenje da su suhozidi mnogo više od funkcionalnih struktura. Diljem Sardinije i šireg Mediterana oni predstavljaju generacijama prenošeno znanje o geologiji, poljoprivredi, vodi, klimi i pažljivom gospodarenju prostorom. Gradnja bez vezivnog materijala zahtijeva duboko razumijevanje svojstava kamena: kako pojedine komade postaviti, uravnotežiti i međusobno povezati kako bi nastala konstrukcija koja je istodobno stabilna i prilagodljiva. Razmjena znanja i različitih pristupa ovoj problematici diljem Sredozemlja jedan je od glavnih ciljeva udruge Foghiles, na čelu s Antonijem i Jean.

Prvenstveno im na toj ideji i njezinoj realizaciji, a potom i na prijateljskom gostoprimstvu, od srca hvala. Nadamo se da će udruge Foghiles i Dragodid i u nadolazećim godinama nastaviti njegovati svoj bratski odnos te zajedničku ideju održive i inkluzivne suhozidne prakse.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *