Nisu suhozidni nego su urbani, ali su braća i sestre po aktivizmu i gerili. Pod ravnanjem arhitekta Tomislava Pavelića Pulska grupa će prestavljati Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji (vijest prenosimo sa stranica Ministarstva kulture). Kladimo se da neće napraviti čeličnu kremšnitu.
Udruga Težački dom, zajedno sa Muzejom Grada Šibenika i Gradom Vodicama organizira radionice popravka suhozida i bunja na Srimi. Radionice će biti otvorene za javnost a održavat će na istaknutim srimskim suhozidnim lokalitetima tijekom četiri svibanjske subote.
Treba nam slama za krov tlocrta 30 m2 za studentsku radionicu ovog ljeta na Petrebišćima!!!
Rad Sanje Buble i Tita Kostyja sa ECOVAST-ove konferencije, Ivanić-Grad, studeni 2011.
članak Lea Nikolića sa T-portala
Nakon konzervatorskog elaborata za naselje Humac kod Jelse (Buble, Gamulin, Gjeldum, Radovani, 2006.), objavljujemo link na konzervatorski elaborat za selo Velo Grablje (2012.) iznad Hvara, autora Latice Tomašić, Sandre Jakopec, Mirele Ćordaš i Nikše Božića (APE d.o.o. Zagreb).
Predstavljamo zanimljivu i bogatu galeriju fotografija suhozidnih građevina okolice Staroga Grada na Hvaru, autora Mladena Plančića. Osim trima, u galeriji se mogu vidjeti i kamene kućice sa krovištima na dvije vode, teze - spremišta s krovom na jednu vodu, zatim gustirne, kamenice, lokve, kapelice, nešto arheologije i panorama ovog izuzetno vrijednog i slojevitog krajolika. Svaka od 374 fotografija ima naziv, katkad duhovit, često instruktivan za budućeg istraživača jer sadrži i toponim.
Predstavljamo zanimljivu i bogatu galeriju fotografija suhozidnih građevina okolice Staroga Grada na Hvaru, autora Mladena Plančića. Osim trima, u galeriji se mogu vidjeti i kamene kućice sa krovištima na dvije vode, teze - spremišta s krovom na jednu vodu, zatim gustirne, kamenice, lokve, kapelice, nešto arheologije i panorama ovog izuzetno vrijednog i slojevitog krajolika. Svaka od 374 fotografija ima naziv, katkad duhovit, često instruktivan za budućeg istraživača jer sadrži i toponim.
Sergio Gnesda šalje prikaz knjige o hiškama/casitama na tršćanskom Krasu oko talijansko-slovenske granice. Knjigu su napisali Ellio Polli i Dario Gasparo. Knjiga je na talijanskom, a Sergiov prikaz je na francuskom.
Članak Miće Gamulina "Četiri antičke limitacijske mreže Farskoga polja na otoku Hvaru" objavljen u znanstvenom časopisu Prostor. Rad donosi rezultate istraživanja koja su pokazala da je poznata dominantna limitacijska mreža Fara najvjerojatnije tek treća u nizu od četiri podjele kojih se tragovi prepoznaju u Farskom polju.
Još jedno reagiranje na priču oko obnove stanova na Lubenovcu. Botaničari su za, nadaju se da je to put prema obnovi stočarenja. Uz izjavu prilažu zanimljivo štivo, pregled svih stočarskih kretanja na Velebitu.
Po rubovima nekih gorskih i kontinentalnih šuma japjenice imaju rođake po vatri - vuglenice. Kad se vuglenica zida, zida se drvom i blatom ili ciglom.
Otvoreno pismo povodom medijskih napisa o projektu obnove pastirskih stanova na lokalitetima Lubenovac i Alan u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. Mladi eksperti koji su volonterski sudjelovali u pripremi tog projekta reagiraju na tvrdnje Udruge za zaštitu prirode Animalia da se radi o devastaciji i komercijalizaciji prirodne baštine.
Prva polovica veljače 2012. pamtit će se po jakoj zimi i snijegu koji je zatrpao Dalmaciju. Kale šalje fotografiju bunje uz komentar da ih je bilo i sa potpuno zatrpanim ulazom.
Sergio Gnesda je poslao par slika s Krasa da vidimo kako izgledaju slovenske Hiške.
Malo besplatne reklame za ECOVAST Hrvatska bulletin. Sve što se tiče akcija oko sela i malih gradova po tz. starom kontinentu. Dojavljuju o svim konferencijama, fondovima, akcijama itd. itd.
Reportažica Jordanke Grubač za Slobodnu Dalmaciju: Ive Šikić Bažokić, kornatski graditelj suhozida
Branko šalje poziv na novogodišnje paljenje japlenice
Ekipica prijatelja iz Zagreba i Pule skupila se na radnu akciju prošle subote na imanju u unutrašnjosti Istre.
Naša suhozidarska kolegica Mirna Ratkajec šalje dva svoja neobjavljena istraživanja o teoriji i praksi onoga što je nekad bilo graditeljstvo, a što danas zovemo tradicijskom baštinom. Kao i inače, etnološka perspektiva pokazuje se kao odlična za pristup temi jer je u stanju prepoznati ljudski faktor i povijesne okolnosti u praksi, a ideološki pitur i metodološke nedosljednosti u tekstovima.
