Foto: Šibenski list
Naletjeli smo na vijest o bunji uz magistralu koja se (zasad) othrvala pritiscima načina života i gradnje 21. stoljeća. Prenosimo reportažu Šibenskog lista u cijelosti:
Na trasi cjevovoda koji uz magistralu u predjelu Njivica gradi poduzeće “Vodovod i odvodnja” našla se ovih dana jedna – bunja. Tu je, kolokvijalno rečeno, oduvijek. Bila je i do sada, premda utopljena u zarasli okoliš, donekle vidljiva vozačima koji prolaze prema Vodicama ili Šibeniku, tu na potezu između benzinske pumpe i Šibenskog mosta, a sada nasred gradilišta stoji u svojoj punoj ljepoti.
S obzirom na sudbinu mnogih sličnih vrijednih suhozidnih gradnji, reagirao je odmah etnolog dr. Jadran Kale, koji je dopisom obavijestio šibenski konzervatorski odjel. Uz ostalo piše:
– Među ovakvim pučkim građevinama u Hrvatskoj ova se nalazi od svih najbliže državnoj cesti i zbog toga predstavlja dobro asocijativnog kulturnog krajolika… Njeno područje predstavlja kontaktnu zonu predloženog kulturnog krajolika Srima… Molim provjeriti kojim je načinom osigurano njezino očuvanje….“, stoji, uz ostalo, u dopisu docenta Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru dr. Jadrana Kale upućenom pročelnici šibenskog konzervatorskog odjela Angeli Bujas te na nekoliko adresa u Ministarstvo kulture.
Pročelnica Bujas kaže:
– Ta bunja nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro premda nam je jasna ne samo njezina vrijednost, nego i vrijednost suhozidne gradnje uopće, pa i svih ostalih bunja na tom području koje imamo na popisu. Savjetujemo svim izvođačima radova da prilikom susreta s ovakvom ili bilo kojom drugom vrstom graditeljske baštine potraže mišljenje i savjet u Konzervatorskom odjelu.
Bunja se, inače, nalazi na djedovini danas mnogih šibenskih Ninića, primjerice Tomislava Ninića, ravnatelja Cvjetnog doma, predsjednice Općinskog suda Iris Živković Ninić, voditeljice “Kamenčića“ Sonje Ninić Ševo, Sineve Ninić…
… – i još pustih nas Ninića, nasljednika naših težačkih predaka. Ninići su poznata težačka obitelj i da, to je sada naše – govori Tomislav Ninić.
U šaljivom tonu s Tomom Ninićem dogovaramo (njihovo…) obiteljsko okupljanje na obnovi i konsolidaciji bunje, ova se novinarka obvezuje donijeti marendu kad se to dogodi, a na jelovniku bi, po ideji samog Ninića, mogle biti “bugve na gradelje”…
Neka ovo bude početak ljep(š)e priče o sudbini jedne pučke, šibenske, težačke suhozidne građevine. Poduzeće “Vodovod i odvodnja”, kako sad stoje stvari, na trasi radova uz Magistralu bunju je pomilovalo i – zaobišlo. U tome ne bi smjelo biti promjena!
Suhozidni dani u Komiži
Zahvaljajući podršci Splitsko-dalmatinske županije, u studenome 2018. održana je četverodnevna suhozidna razmjena u Komiži. Domaćini Igor Mataić i Tonći Darlić (udruga Pomalo) su volonterima osigurali prijenos osnova umijeća gradnje suhozida. O razmjeni i suhozidima smo porazgovarali s domaćinima i sudionicima.
Video su izradili Vigor Vukotić i Maja Flajsig iz udruge Vizantrop.
Jedan od sudionika radionice, Fabio Gržinčić, prvostupnik elektrotehnike i informacijske tehnologije iz Klane, nam šalje svoj osvrt na provedeno vrijeme među komiškim suhozidima:
”Ovaj intenzivni, ali ugodni produženi vikend proveden u Komiži ostat će mi u sjećanju po mnogočemu lijepome.
Počevši od prvog dana, upoznavanja novih suhozidnih kolega, noćne vožnje trajektom, ugodnog dočeka od našeg domaćina Tončija i njegove familije, do prvog upoznavanja s Komižom i njenim živopisnim ljudima.
Zahvaljujući lijepom vremenu koje nas je dočekalo ujutro, u trenutku mi je postalo jasno zašto ljudi toliko vole Komižu. Smještena u jugozapadno orijentiranom zaljevu, pruža prekrasan pogled prema moru i Biševu, istovremeno pružajući osjećaj udobnosti i sigurnosti zakriljena obroncima. Svojom bezvremenom gradnjom, ljudima i načinom života daje osjećaj topline koji se danas rijetko sreće. Krhka, a opet toliko ukorijenjena, kao da je oduvijek tamo, i kao da će zauvijek biti.
Pješačenjem desetak minuta simpatičnim šumskim putom i dolaskom na Tončijeve novosagrađene terase s limunima, rogozima, avokadom, raznoraznim mediteranskim biljem…, javlja se isti osjećaj. To ne treba čuditi; s obzirom da ih je izgradio Igor, majstor zanata, uz pomoć Tončija. Obojica vrijedni ljudi, ljudi na koje Komiža utječe na takav način da nisu imali izbora nego napraviti nešto ovako lijepo, i time ju još više upotpuniti.
Nakon Igorovog uvoda u zidanje suhozida za one kojima je to bio prvi put, i divljenja krajoliku, krenuli smo kopati temelje i postavljati prvi red kamenja. Kao i obično, početak je težak. Čak malo obeshrabrujući, s obzirom da znaš da je cilj zid od metra i pol, dva visine, a u prvih sat vremena nismo niti prvi red postavili; međutim, kamen za kamenom, nekako se udubiš i zaboraviš na vrijeme. Netko slaže kamenja, netko nosi manja kamenja i šutu za ispunu, pa se zamijene, pa još malo… Zastaneš nakon sat, dva, pogledaš, i vidiš zid od pola metra! Onda još malo zidaš, i evo ga Tonči s marendom. Još dva tri sata zidanja i već smo se svi dobro uhodali, ali i začudili kako nam dobro ide. Vuče zidat dalje. Radni dan je jako brzo prošao. Onda ručak kod izvrsne kuharice i domaćice Jadranke, Tončijeve majke, pa večernje druženje s Komižanima.
Raspored je svaki dan bio isti, ali svaki dan naravno posve različit.
Zidanje na prekrasnoj lokaciji, ugodni ljudi i atmosfera, padanje pod teretom prikolice, prah u kosi, lagani povjetarac i grijanje sunca, smijeh, zadovoljstvo kada kamen ‘legne od prve’, orada na gradele i komiška pogača, komiške priče, pogled u daljinu…
Nismo se niti okrenuli, prošlo je 4 dana. Zid nije bio gotov do vrha, ali zadovoljstvo napravljenim je bilo sveprisutno. Svi smo nešto naučili o podzidima i stekli dodatne sigurnosti u sebe za daljnje zidanje. Obogaćeni, krenuli smo doma, znajući da se želimo jednog dana vratiti, makar provjeriti ako nam zid još stoji.
Hvala Tončiju, Igoru, kolegama, Jadranki, Čedotu, udruzi Dragodid, Komiži i svima koji su omogućili ovo volontiranje.”
Zahvaljajući podršci Splitsko-dalmatinske županije, u studenome 2018. održana je četverodnevna suhozidna razmjena u Komiži. Domaćini Igor Mataić i Tonći Darlić (udruga Pomalo) su volonterima osigurali prijenos osnova umijeća gradnje suhozida. O razmjeni i suhozidima smo porazgovarali s domaćinima i sudionicima. Video su izradili Vigor Vukotić i Maja Flajsig iz udruge Vizantrop. Jedan od sudionika radionice, […]
Read More »