Foto: Šibenski list
Naletjeli smo na vijest o bunji uz magistralu koja se (zasad) othrvala pritiscima načina života i gradnje 21. stoljeća. Prenosimo reportažu Šibenskog lista u cijelosti:
Na trasi cjevovoda koji uz magistralu u predjelu Njivica gradi poduzeće “Vodovod i odvodnja” našla se ovih dana jedna – bunja. Tu je, kolokvijalno rečeno, oduvijek. Bila je i do sada, premda utopljena u zarasli okoliš, donekle vidljiva vozačima koji prolaze prema Vodicama ili Šibeniku, tu na potezu između benzinske pumpe i Šibenskog mosta, a sada nasred gradilišta stoji u svojoj punoj ljepoti.
S obzirom na sudbinu mnogih sličnih vrijednih suhozidnih gradnji, reagirao je odmah etnolog dr. Jadran Kale, koji je dopisom obavijestio šibenski konzervatorski odjel. Uz ostalo piše:
– Među ovakvim pučkim građevinama u Hrvatskoj ova se nalazi od svih najbliže državnoj cesti i zbog toga predstavlja dobro asocijativnog kulturnog krajolika… Njeno područje predstavlja kontaktnu zonu predloženog kulturnog krajolika Srima… Molim provjeriti kojim je načinom osigurano njezino očuvanje….“, stoji, uz ostalo, u dopisu docenta Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru dr. Jadrana Kale upućenom pročelnici šibenskog konzervatorskog odjela Angeli Bujas te na nekoliko adresa u Ministarstvo kulture.
Pročelnica Bujas kaže:
– Ta bunja nije pojedinačno zaštićeno kulturno dobro premda nam je jasna ne samo njezina vrijednost, nego i vrijednost suhozidne gradnje uopće, pa i svih ostalih bunja na tom području koje imamo na popisu. Savjetujemo svim izvođačima radova da prilikom susreta s ovakvom ili bilo kojom drugom vrstom graditeljske baštine potraže mišljenje i savjet u Konzervatorskom odjelu.
Bunja se, inače, nalazi na djedovini danas mnogih šibenskih Ninića, primjerice Tomislava Ninića, ravnatelja Cvjetnog doma, predsjednice Općinskog suda Iris Živković Ninić, voditeljice “Kamenčića“ Sonje Ninić Ševo, Sineve Ninić…
… – i još pustih nas Ninića, nasljednika naših težačkih predaka. Ninići su poznata težačka obitelj i da, to je sada naše – govori Tomislav Ninić.
U šaljivom tonu s Tomom Ninićem dogovaramo (njihovo…) obiteljsko okupljanje na obnovi i konsolidaciji bunje, ova se novinarka obvezuje donijeti marendu kad se to dogodi, a na jelovniku bi, po ideji samog Ninića, mogle biti “bugve na gradelje”…
Neka ovo bude početak ljep(š)e priče o sudbini jedne pučke, šibenske, težačke suhozidne građevine. Poduzeće “Vodovod i odvodnja”, kako sad stoje stvari, na trasi radova uz Magistralu bunju je pomilovalo i – zaobišlo. U tome ne bi smjelo biti promjena!
Foto/video: Vrijeme u kamenu
Tekst: Julia Bakota
Foto: JB, Filip Bubalo
Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”.
Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu bila obnova porušenih podzida uz put i ugradnja suhozidnih stepenica, uz pomoć meštra Ivice Trute Šćepanovića iz Gornjeg Humca.
Kratki filmić i razgovor s meštrima:
… i fotografije:
Velik dio projekta i radionice je bio rezerviran za mlade suhozidare – sedam sedmaša i jedna sedmašica iz O.Š. Pučišća su na radionici sudjelovali dva puna radna dana. Jedan je bio posvećen obnovi pregradnog suhozida u početno lošem stanju, a drugog su dana uz kamere HRT-a dovršili obnovu svoda bunje. S mladim smo nadama razgovarali o tome može li se i kako danas od suhozida živjeti. Temu su odmah jako ozbiljno shvatili i za svaki slučaj provjerili kolika je plaća nama koji se na ovaj ili onaj način suhozidima profesionalno bavimo.
Što su naučili, radili i kako su doživjeli ova dva dana svima su objasnili u prilogu emisije More: https://goo.gl/PFZN7M
Mladi Pučišćani imaju danas vrlo rijetku priliku upisati se u mjesnu srednju Klesarsku školu poznatu po kvaliteti, jedinstvenosti i čestoj suradnji s međunarodnim institucijama. Baš su O.Š. Pučišća i Klesarska škola partneri na transnacionalnom strateškom projektu ”Priča o kamenu, Brač-Bourgogne” (Erasmus+), uz dvije francuske škole iz Dijona. Ciljevi projekta su: unaprijediti profesionalne kompetencije učitelja za provedbu inovativnih i kreativno poučavanja te povećati motivaciju učenika – a sve, naravno, vezano uz kamen.
Na radionici su sudjelovali i volonteri iz Splita i Zagreba, a graditi podzide i slagati kamene ploče naučila je i Finkinja Maria koja je s dečkom odlučila dio godišnjeg odmora provesti obnavljajući bračku baštinu.
Inače, udruga Zemlja za nas već godinama aktivno podiže svijest građana o važnosti očuvanja graditeljske baštine otoka Brača. Sve je počelo s izgradnjom vapnenice na brdu iznad Pučišća, a ako je suditi po entuzijazmu uključenih, ova će se kamena bračka priča nastavljati i idućih godina.
Tekst: Julia Bakota Foto: JB, Filip Bubalo Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”. Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu […]
Read More »