web o gradnji suhozida i sličnih -zida

Čišćenje i obnova pudarice u Jezerima na Murteru

Tekst i foto: M. Križanić

1

Prva akcija na kojoj smo sudjelovali ove godine odvila se ovog vikenda na otoku Murteru. Zadnjih godina često smo imali prilike gostovati i sudjelovati u radionicama na ovom aktivnom području, od Kornata, preko Gradine Colentum do Modrava i Vranskog jezera. Međutim, nova godina nosi nešto za nas sasvim „novo“ – ovaj put gradilo se u Jezerima, općina Tisno! Nakon leda i višednevne „sibirske“ škure bure, granula je sunčana subota.

Za ikoničku veliku pudaricu u Jezerima znamo još otprije, ali ovom prilikom naučili smo i nešto više. Pudarica je zapravo gomila, pomno sazidana koncentričnim prstenovima uvis – u ovom slučaju njih 7, ukupne visine cca 8, a najvećeg promjera 15ak metara. Koja je bila namjena ovakve impozantne suhozidne građevine? Logično, služila je kao promatračnica i stražarnica. Etnolog Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika, koji se također pridružio zidanju i dokumentirnju, mišljenja je da je „riječ o komunalnoj stražarnici iz vremena Kontinentalne blokade, sagrađenoj pred oko 200 godina. –  Podignuta je u vrijeme kada su ovdje iz svoje baze na Visu dolazili britanski gusari, a francuska vlast je branila obalu. S pudarice se ne vidi jako puno otvorenog horizonta nego onaj najvažniji dio, Samogradska vrata kroz koja su dolazli gusarski brodovi. Stražari su s pudarice dizali uzbunu i cijela Jezera su odlazila u zbjeg.“ Nikša Pirjak, predsjednik Mjesnog odbora Jezera, kaže da su je koristili pudari koji su s nje od davnina čuvali jezerska polja.

2

Pogled prema poljima

Zaista se s pudarice pružaju iznimni vidici, pa iako nije najviša pozicija  u krajoliku, predstavlja jednu od onih ključnih točaka koju je moguće definirati i na ovaj način strateški i graditeljski razraditi samo svakodnevnim dugotrajnim korištenjem prostora i praktičnim životom u njemu.

Danas pudarica, osim mještanima Jezera kojima je osobito draga, u sagledavanju ovog dijela otoka Murtera služi prvenstveno turistima. Svatko će poželjeti popesti se na ovu atraktivnu gomilu, što sasvim prirodno uzrokuje i urušavanje, pa je potrebno redovito održavanje.

3

Čišćenje raslinja

U turističkoj promociji svakako je ključan doprinos članova udruge „Južnje strane“, (koja je, uz Općinu Tisno i MO Jezera organizator današnje akcije), koji su prethodno očistili puteve pa je do pudarice lak pristup, uz iznimno dobru signalizaciju. Čak i kroz poljske puteve teško je promašiti dobro označen put do lokaliteta.

Kao i svaki put, prvi dio akcije bilo je čišćenje od raslinja. Korijenje, bilje i organski materijal u pravilu se uklanjaju iz suhozida jer ga svojim širenjem dugotrajno ruše. Bršljan koji je godinama srastao s kamenom prekrio je dobar dio pudarice vidljiv s ceste. Površinsko grmlje je bez problema uklonjeno, tu su pomogli svi, pa i najmlađi. Razgranati korijen je pak ostavljen za neku drugu priliku jer se pretvorio u svojevrsnu „armaturu“ i njegovo uklanjanje povuklo bi dobar dio obzida za sobom. Jedna od strategija budućeg uklanjanja korijena koja se mogla čuti na licu mjesta bila je: otrovati korijen, pa kako se bude sušio a zid oko njega urušavao, postupno obnavljati u fazama.

Pudarica i njezini prstenovi građeni su od relativno pločastog kamenja koje se pod utjecajem hodanja i atmosferilija kroz vrijeme počelo lomiti, usitnjvati i urušavati, a otpalo kamenje je dijelom i odneseno za druge namjene. Na samoj pudarici je uslijed toga nedostajalo materijala za obnovu, pa je slobodno ležeći kamen dopreman iz neposredne okolice. Kako dopremiti kamen na vrh gomile? Pomoću lanca ruku! Uz dovoljno ljudi  – po jedan par ruku na svakoj terasi – i to je išlo glatko. Kako je izgledao lanac provjerite među fotografijama volontera udruge Argonauta na Insidemurter .

4

Pogled s vrha

Ekipe su se spontano okupile na onoj osunčanoj strani pudarice te je započelo „pretresanje“ kruna prstenova na više mjesta. Zbog dobrog odaziva gomila je nalikovala na mravinjak a glavni domaći majstori bili su Ante Klarin Cunco i Damir Meić Sidić koji su prenosili znanje na mlađe. U akciju se uključio i Ivan Klarin, načelnik općine Tisno, Nikša Pirjak, predsjednik MO Jezera, volonteri udruge Argonauta, Kate Šikić Čubrić iz Muzeja Betinske drvene brodogradnje, Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika,  arheolog Željko Krnčević te Jezerani svih uzrasta. Nama iz Dragodida (Filip Bubalo, Andro Nigoević, Miran Križanić) pridružio se i Eugen iz Društva za očuvanje prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, a bili su tu i članovi PD Belveder.

5

Ante Klarin Cunco u akciji

 

Popravljena su brojna problematična mjesta na svim „etažama“. Ispod glasa se povela i neizbježna rasprava kako bi „trebalo tu zamiješati malo morta“ jer „kad ljudi krenu hodati po tome…“  , „ a mogao bi i netko zlonamjeran…“ ali mortanja ipak nije bilo. Valja uvijek podsjetiti da cementni mort nije dobar za povezivanje kamena jer lako puca, slijeganje zida je kruće, popravci su teži. Ako se baš mora ili je već takva namjena građevine, uvijek je bolji tradicijski vapneni mort jer zbog svog kemijskog sastava puno bolje veže kamen, čak i dugoročno pod utjecajem vlage. Suhozid je ipak najbolji izbor za ovakav tip gomile, zbog autentičnosti i jednostavnog popravljanja.

6

Popravak jednog od gornjih prstenova

Na stražnjem dijelu pudarice postoji zanimljiv detalj – trag nekih prošlih akcija obnove. Donji prsten se bio urušio zbog premale širine, pa je obnovljen ali na specifičan način. Naime, kod obnove se nije pratila originalna tlocrtna kontura, jer bi u tom slučaju vjerojatno došlo do još većeg urušavanja. Umjesto toga, prsten je proširen, pa je originalnom kružnom obliku aneksiran „polumjesec“. Vrh polumjeseca vidljiv je na obodu kao neobična i za suhozid inače nesvojstvena fuga. Iznad tog mjesta bilo je još urušenih prstenova, pa smo se bacili i na stabilizaciju jednog od njih.

7

Aneks donjeg prstena i fuga spoja

Sa prilazne strane je najveći dio oštećenja, koji će pričekati sljedeću akciju. Cijeli niz prstenova se pretvorio u sipar i podsjeća na tip oštećenja koji nastaje na sjevernim, buri i ledu izloženim stranama gomila i bunja. Izgradnja kamenih stuba kojima bi se olakšalo penjanje na vrh također je jedna od strategija i budućih zadataka, ali za to je potrebno pribaviti većeg i pravilnijeg kamenja, i naravno osmisliti na koji način to izvesti a da se sačuva originalni karakter pudarice.

Za kraj, moramo pohvaliti organizatore i za dobro osvježenje tokom radionice i odličan suhozidarski grah nakon svega. Daljnje akcije će uslijediti, kako vrijeme bude poslužilo, možda već idući vikend, a sigurni smo da će uz ovakav odaziv radovi biti gotovi „do sezone“.

Još fotografija provjerite na portalu Rudinapress i Tris.com.hr

8

Pogled izbliza

9

Tehnika građenja je zapravo klasični “podzid” – zid s jednim licem

10

Treba zidati brzo i oprezno kako se ne bi ugrozio gornji prsten

11

U prvom planu vidljiv je korijen bršljana preostao nakon čišćenja

12

Druženje i diskusija

13

Marenda

14

Oko stola

15

Vidimo se!

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

  • Radne akcije galerija 2002-