Dragodid na najljepšoj pozornici Jadrana

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Gostovali smo na festivalu ‘Čovjek na zemlji’ koji se održavao u Dubrovniku od 26.-29.5.2016. godine. Tema festivala je zaštita prirode i održivi razvoj o čemu smo i mi imali nešto za reći, pa pročitajte…

Tekst: Mario Švencbir
Foto: Čovjek na zemlji (ČNZ), Ante Senjanović (AS), Vilma Stopfer (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Udruga Čovjek na zemlji nas je pozvala na učestvovanje u aktivnostima istoimenog festivala koji revno održavaju već šesti put. Kako su tematika festivala i ciljevi udruge održivi razvoj i zaštita prirode, mi smo pozvani da održimo predavanje na temu Suhozid – sveprisutno naslijeđe i dvodnevnu edukativnu radionicu suhozida sa naglaskom na prenašanje naših iskustava u gradnji jednostavnih suhozidnih građevina domicilnom stanovništvu. Sam festival odaje dojam homogenosti regije pa kroz prošlost festivala i aktivnosti festivala možemo primijetiti uključenost mnogo dionika sa dubrovačkog i konavoskog područja što govori da se zaista radi o održivom i integriranom razvoju cijele regije (neki od festivalskih programa: 2011., 2012., 2013., 2014., 2016.).

Predavanje na temu Suhozid – sveprisutno nasljeđe održao je Miše Renić u Saloči od zrcala Narodne knjižnice u Gradu. Bila je to odlična prilika za predstavljanje praktičnog rada našega naroda i našeg istraživačkog okupljenima. Kroz predavanje smo predstavili i naša iskustva a za kraj smo prisutnima prikazali i sada već festivalski filmski uradak naše članice Nevene Kereše.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 1. Predavanje: Suhozid – sveprisutno nasljeđe u Saloči od zrcala (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 2. Projekcija ‘festivalskog filmića’ (VS)

Organizatori su za radionicu odabrali lokaciju koju je Večernji list nazvao najljepšom pozornicom na Jadranu a osim toga, bila je to i naša najjužnija punta u Hrvatskoj na kojoj smo održali radionicu tako da smo dva superlativa riješili u samom startu radionice. Radionica se odvijala u parku Orsula koji je ime dobio po crkvici svete Orsule. Sam lokalitet itekako ima povijesnu ulogu te se nalazi na dionici starog karavanskog puta koji je prije izgradnje ceste povezivao Župu dubrovačku sa Gradom. Park Orsula se nalazi koji kilometar južno od samog Grada na obronku taman ispod jadranske magistrale. Sami park je pravi mediteranski botanički vrt ispunjen aromatičnim biljem te isprepleten mrežom staza koje okružuju pozornicu koja prostornim dizajnom nalikuje na auditorij. Prizor koji vidite iz parka zaista obara s nogu, i taj sveobuhvatan pogled ćete sigurno spremiti u svoju mentalnu mapu i zorno se prisjećati divote koju ste uživali. Modra je to pučina ispred vas u kojoj stoji Lokrum, tako blizu, a sa desne strane Zidine Grada i siluete elafitskog otočja, Mljeta i Pelješca. Polaznica radionice koju smo održali u Tehničkom Muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, Anita Trojanović, već je u Zagrebu nagovijestila kako će radionica na Orsuli izgledati ovim riječima – dva kamena u zid, pa pogled – i tako je i bilo.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 3. Informativna tabla kod ulaza u park (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 4. Spust u park (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 5. Ambijent pozornice i tribina u parku (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 6. Tribine iz ove perspektive pare Takala (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 7. Obnovljena crkva svete Orsule (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 8. Pogled na Grod (VS)

Osim organizatora i volontera željnih zidanja na zvizdanu dočekao nas je i sam Andro Vidak, čovjek koji je iščupao Orsulu iz drače povijesti i pretvorio je u ovo što danas jest.

Radionica je otvorena međusobnim upoznavanjem i osnovnim informiranjem o parku. Nakon toga slijedilo je kratko predavanje o osnovama izgradnje suhozida i ‘zaštiti na radu’.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 9. Instrukcije by Miše Renić (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 10. Instrukcije by Miše Renić (2) (VS)

Nakon uvodnih know-how instrukcija podijelili smo se u dvije grupe, na iskusnije i malo manje iskusne te smo shodno tome obavljali zadatke. Organizatori su naumili obnoviti jednu kamenu kućicu na samoj lokaciji koja bi se prenamjenila u spremište za alat ili za tovara, a za manje iskusne trebalo je ponovo zazidat jednu među koja je zapravo podzid staze na kojoj se urušava kruna zida. Na kućici je radila grupa u kojoj su manje-više svi već imali doticaja s kamenom dok je na stazi radili mješovita ekipa sa iskrenom željom naučiti ovu vještinu. Među entuzijastima koji su obnavljali stazu našla se i već spomenuta Anita Trojanović koja je kao studentica Krajobrazne arhitekture lijepo ‘zabrazdila’ u suhozide a svoj završni rad je posvetila suhozidnim krajolicima konavoskog područja odakle i sama potječe.

11.
Foto 11. Zatečeno stanje kućice (AS)

12.
Foto 12. Urušeni lijevi bočni zid (AS)

13.
Foto 13. Urušeni desni bočni zid (AS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 14. Andro uči najmlađe (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 15. Ekipa je prionula (VS)

16.
Foto 16. Što reći, dva kamena pa pogled :) (ČNZ)

A za to vrijeme u kućici…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 17. Akcija na svim stranama (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 18. Svaka čast ekipa (VS)

19.
Foto 19. Radi se (AS)

20.
Foto 20. I najmlađi prionuli (AS)

Kao udruga smo sudjelovali na obnovi nekoliko ovakvih kućica pa nam nije strana odgovornost koju zahtijeva ovakav posao, a ni sistematizacija radnih zadataka tijekom obnove. Osim toga ovakav objekt u kratkom roku može obaviti grupa uhodanih majstora a naš je cilj bio zainteresirati i senzibilizirati okupljene za ovakav tip gradnje što smo i učinili. Termin subotnje radionice trebao je završiti oko 16:00 sati, međutim pauza za ručak i jako sunce ‘natjerali’ su nas na duži odmor što je i prolongiralo samu radionicu.

21.
Foto 21. Ništa bez okrepe (ČNZ)

Stazu smo taj dan završili a kućicu smo nastavili sljedeći dan…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 22. Dovršena staza (VS)

Sutrašnji dan je bilo vjetrovitije i oblačnije što je za posljedicu imalo ugodnije uvjete rada obzirom na jako sunce koje je žarilo dan prije. Odmah smo krenuli raditi na kućici iako smo bili svjesni da će se kućica morati dovršiti drugom prilikom. U kućici smo morali obnoviti dva bočna zida koja su urušena do samih temelja i dignuti ih na visinu od 2m, a osim toga trebalo je popraviti i sami ulaz. Potrebno je bilo i nanovo zazidati vanjski samostojeći ugao što je, osim obnove ulaza, bio najzahtjevniji zadatak kojega se prihvatio i najiskusniji član. Uz lagani vjetar, i povremenu naoblaku, pouzdanje je raslo a tako i zidovi.

23.
Foto 23. Entuzijazam ne jenjava – Matej Trpin (AS)

24.
Foto 24. Ništa bez škalje (AS)

25.
Foto 25. Miše i ugao (AS)

26.
Foto 26. Čovjek na zemlji i Dragodid (ČNZ)

27.
Foto 27. Bočni zid raste (ČNZ)

28
Foto 28. Naša Vilma (ČNZ)

Da bi to na kraju izgledalo ovako…

29.
Foto 29. Nije puno ostalo… (ČNZ)

30.
Foto 30. Desni bočni zid završen (ČNZ)

31.
Foto 31. Ulaz završen (AS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 32. Desni bočni zid… (VS)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 33. Ugao desnog bočnog zida (VS)

A za kraj i nekoliko zajedničkih fotki…

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Foto 34., 35. Lagano poziranje :) (VS)

Najljepša hvala Udruzi Čovjek na zemlji, njenim članovima i Mateju Trpinu koji nas je pozvao na sudjelovanje u festivalskim aktivnostima. Nadamo se da ćemo se još viđati i surađivati, a dotad… Idemo dalje s festivalskim akcijama!!!

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/02/05-na-starih-mrg-novi-170x274.jpg
0

Pravilnik za suhozide

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida!

05 na starih mrg-novi

Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis Lešić

Nakon što je prošle godine dosta (opravdanog) negodovanja izazvala činjenica da za potpore za održavanje (0,74 EUR/m’) nisu predviđeni unutrašnji suhozidi i potporni zidovi terasa, sada je prilika da se reagira. Do sada su komentarom reagirali LAG Tera liburna, LAG ADRION, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije DALMACIJA EKO, troje privatnih osoba (pretpostavljamo poljoprivrednika) i Dragodid.

E-savjetovanje o Pravilniku nalazi se na gornjem linku, a za ostaviti komentar potrebno je odraditi jednostavnu prijavu (kroz sustav e-građani ili kroz registraciju u e-savjetovanja).

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida! Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis […]

Read More »

 atts
0

Learning Kits on fundraising, advocacy and education in heritage

EN2018
Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download:

Fundraising
Awareness-Raising & Advocacy
Citizen Engagement & Education

The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning kits: europanostra.org

Dragodid is proud to stand as one of the prominent examples of awareness-raising & advocacy:

EN1en2en3

Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download: Fundraising Awareness-Raising & Advocacy Citizen Engagement & Education The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning […]

Read More »

 atts
0

S Marinkom Orlićem na draškoj komunadi

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer, Berislav Horvatić, Denis Lešić
Video: Filip Šrajer, Marko Pejić

IMG_0589

Prošloga tjedna posjetili smo Marinka Orlića, stočara iz mjesta Baška Draga (odnosno Bašćanska Draga) na otoku Krku. Marinkov otac je bio porijeklom iz obližnjeg Punta, pa ga po njemu neki još zovu Puntarić. On i žena mu Mirjana najveći su krčki uzgajivači ovaca, imaju oko 700 ovaca koje drže na ….. e pa, o tome je ovdje i riječ.

Krk

Slika: kamenjarski pašnjaci otoka Krka “svijetle” na satelitskoj snimci (izvor: Google)

Južni dio otoka Krka, odnosno dvije kamenite visoravni lijevo i desno od kanjona (drage) Baške, najzanimljiviji su su hrvatski stočarski krajolici. Nepregledne površine kamenjara ispresijecane su dugačkim suhozidnim ogradama, a posebnu slikovitost cijelome prostoru daje “leopardov” uzorak brojnih dolaca i dolčića, malih vrtača pojedinačno ograđenih suhozidima. Po pašnjacima se na desetak mjesta nalaze mrgari, možda najslikovitije građevine hrvatskog suhozidnog graditeljstva – višeprostorni torovi odozgo nalik na cvjetove, a među znalcima ništa manje poznati nisu niti draški bunari – mali suhozidni zdenci nadsvođeni kamenim svodovima.

Ljubimer_109_RED

Slika: Pogled na Bašku preko mrgara i napuštenih poljodjelskih parcela na Ljubimeru (Foto: Denis Lešić)

Ove visoravni i brda (ovdje se nalazi i najviši vrh otoka Obzova, 568 m) povijesno su podijeljene na nekoliko komunada – općinskih pašnjaka: zapadno, prema Kvarneriću, odnosno Cresu, nalaze se komunade Punta, Stare Baške i Batomlja, a istočno, prema Velebitskom kanalu i kopnu, komunade Baške, Jurandvora i Drage Bašćanske. Ova zadnja, draška komunada, je i najveća jer su Dražani povijesno bili i ostali najznačajniji stočari na otoku. Uz komunade, ili unutar njih, nalaze se drmuni, privatni pašnjaci jednoga ili više vlasnika, često podijeljeni u pojedine graje, te brojne veće i manje poljodjelske površine. Dinamika tamošnjega pregonskoga stočarstva nalaže da se za vrijeme zimske polovice godine (otprilike od 1.12. do 1.5.) ovce nalaze na privatnome posjedu (sele se po pojedinim grajama, kako koju popasu), dok se u ljetno doba puštaju na komunade. Krajem ljetnog razdoblja ovce se skupljaju s komunade i sele natrag u graje i tako započinje novi ciklus.

Kal_WIDE_BH

Slika: detalj draške komunade. Komunada u užem smislu općinskog pašnjaka je pojas goleti po sredini slike. Rasute po komunadi, poljodjelske i stočarske površine omeđene gromačom ovome krajoliku daju posebnu mozaičnu slikovitost. U prvom planu je područje zvano Kal, gdje se uzgajalo, nekada davno žito, kasnije krumpir, vinova loza …. dok su po komunadi raštrkani pojedinačni, katkad bizarno maleni dolci i dolčići građeni u istu svrhu. Povrh njih je pojas drmuna, privatnih pašnjaka podijeljenih u pojedinačne graje. Dalje se zeleni kanjon Baške drage i bijeli nasuprotna pašnjačka visoravan. Jasno se vidi razlika u boji između gologa kamenjara komunade i privatnih parcela u kojima je visoka trava. Nekada su vrijedila stroga pravila koliko ovaca smije biti na komunadi (40 po vlasniku), danas to nije tako, pa je i vegetacija degradirala – tragedy of the commons na djelu. (Foto: Berislav Horvatić)

horv00-08

Slika: prilikom svakoga seljenja, te prilikom striga u ljeto, ovce je trebalo okupiti – za skupljanje ovaca s komunade služe ovi suhozidni “alati” – mrgari. Ovce se utjeraju u središnji prostor – salu, a iz nje razvrstavaju u pojedine mrgariće. (Foto: Berislav Horvatić)

05 na starih mrg-novi

Slika: Na starih mrgari – novi. Da, tako se naziva ovaj lokalitet. U tragovima na tlu vidi se kako su mrgari nekada bili veći – smanjena stada rezultirala su i promjenom u veličini mrgara, kako bi se zadržale performanse, odnosno optimalan kapacitet “alata”. (Foto: Denis Lešić)

Fotogalerija snimaka mrgara iz zraka može se naći ovdje, njihove lokacije na karti ovdje, a tekst Berislava Horvatića na engleskom i hrvatskom jeziku ovdje.

DSCN5296

Slika: osamljeni dolčić daleko na komunadi u kojemu su se uzgajali krumpir i pomidori. Slični dolčićima su umejki ili drmunići, prostori ograđeni kako bi se u njih privremeno stavio magarac ili dio stada. Danas se ta distinkcija izgubila, jer su i jedni i drugi uglavnom napušteni ili se koriste za stočarstvo. (Foto: Berislav Horvatić)

IMG_0559

Slika: još jedna karakteristična suhozidna građevina: bunar nadsvođen nepravim svodom. Na draškoj komunadi ima ih 16, a još ima i nekoliko privatnih. Kroz uzak ulaz ne može se provući ovca – voda u bunarima bila je dostupna samo ljudima, za piće i pripremu jela, za pripremu insekticida protiv krpelja, za napojiti magarca i druge namjene. Za razliku od sličnih bunja ili obližnjih puntarskih komarda gdje su kamenovi nepravoga svoda nagnuti prema van kako se kiša ne bi procjeđivala u unutrašnjost, ovdje su nagnuti prema unutra – iz jasnog razloga.

Svi bunari (lokacije, opisi i fotografije) mogu se vidjeti na interaktivnoj karti Suhozid.hr, a tekst Berislava Horvatića na hrvatskom i engleskom s crtežima Boruta Juvanca može se naći ovdje

IMG_0564

Nakon ovoga opširnog uvoda, nešto i o našim domaćinima i druženju s njima. Marinko svoje ovce drži na svojim pašnjacima, zatim na pašnjacima koje je uzeo u zakup i na komunadi (ljeti na visoravni, a s jeseni na „jesenskoj komunadi“, zapravo gaju bliže selu). Ukupno gospodari s oko 500 ha zemljišta, a u ARKODu ima upisano 22 km suhozida. Po tome je prvi među svim hrvatskom poljoprivrednicima, pretekao je čak i takve „gigante“ kakvi su Paška sirana d.d. i Poljoprivredna zadruga Cres. Temeljem toga osvojio je prošlogodišnju titulu „Prijatelj suhozida“, međutim poticaje od države za održavanje suhozida još nije dobio… Na slici gore su suhozidi između pojedinih graja unutar posjeda – za njih nisu predviđeni novci, nego samo za vanjske ograde.

Pogledajte kratki filmić snimljen prilikom našega druženja na komunadi.

 

IMG_0558-1

Slika: Svakodnevno trošeći đonove po kamenitom tlu komunade  Mirjana i Marinko godišnje unište desetke pari obuće. Hodaju prema graji u kojoj drže ovce. Lokacija je Za Vodinami, lijevo na slici je bunar, a u pozadini su zarasli dolci. Drvo je maklen ili kako ga tu zovu žestila

Razgovarajući o krajoliku i o stočarstvu koja ga je stvorilo, a Marinku i Mirjani je svakodnevica, dotakli smo se mnogih tema, ali normalno je da je priča skretala na aktualne probleme. Već godinama je na komunadi (koja je postala vlasništvo države, za razliku od nekih drugih komunada koje su zadržale općine i gradovi ili su razdijeljene među privatnim korisnicima) najveća tema to kako Hrvatske šume oru, odnosno ripaju kamenjar komunade i na njoj sade borove. Uznapredovali izrast smriča (kojega se ne smije uklanjati!) i novoposađene borove šumice istiskuju ovčare s komunada, a umjesto ovaca, šire se čaglji i veprovi, koji razvaljuju gromače, provaljujuju u graje i ubijaju ovce, pogotovo tek izležene janjce.

Drugi problem vezan je uz spomenute poticaje, a trn je u oku svima koji se razumiju u hrvatsku suhozidnu baštinu:  Pravilnik koji regulira poticaje ne priznaje suhozide unutar ARKOD parcela, već samo po njihovom obodu. Kako ARKOD parcela obuhvaća cijeli jedan poljoprivredni posjed, tako obuhvaća i više graja unutar njega, a za poticaje su predviđeni samo vanjski zidovi. Tako će se u konačnom obračunu Marinkova “metraža” vjerojatno značajno smanjiti, a gromače među grajama, tamo gdje funkcionalno nisu nužne, pomalo nestajati. To nije samo Marinkov problem, tako će bez poticaja za održavanje ostati i terase, gomile i zidovi unutar parcela u Dalmaciji, bez obzira što je i u jednom i u drugom slučaju riječ o temeljnim krajobraznim obilježjima, mogli bismo reći i glavnim razlikovnim obilježjima hrvatskog u odnosu na druge svjetske suhozidne krajolike i razlogu zašto su uopće poticaji i uvedeni. Marinko ukazuje na još jedan problem Pravilnika, a to je uvjet da se mora ukloniti vegetacija uz suhozide, a upravo se recimo kupina uz suhozid pokazala kao određena vrsta osiguranja da ga vepar na tome mjestu ne može probiti, odnosno daleko mu je teže to učiniti… Sigurno teme za Pravilnik za 2018. koji je trenutno na javnoj raspravi.

I tako je uz divljenje jedinstvenom krajoliku i građevinama južnog dijela otoka Krka, i razgovore o problemima koji muče tamošnje stočare, brzo proletilo kratko zimsko poslijepodne…

Autor teksta zahvaljuje se na podacima i korekcijama Berislavu Horvatiću, koji je prije petnaestak godina prvi istražio i publicirao zanimljivosti ovoga krajolika, vođen domaćim autoritetima od kojih sada neki više nisu na životu.

 

Reportaža s kratkoga posjeta najvećem ovčaru na otoku Krku i najslikovitijem hrvatskom suhozidnom krajoliku.

Read More »

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/01/Aci-letak-170x274.png
0

Poziv domaćinima suhozidnih razmjena

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti.

Aci letak
* Postupak prijave:
1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018
2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org
Prijave su otvorene do 25. veljače 2018!

Prihvatljivi domaćini su: javne ustanove, OPG-i, organizacije civilnoga društva, obrti, tvrtke i privatne osobe. Uvjet je poznavanje i korištenje umijeća suhozidne gradnje i volja da se prenese sudionicima razmjene te djelovanje na području Primorsko-goranske županije.

Jedna razmjena uključuje boravak minimalno dva sudionika kod jednog domaćina, a traje od tri do sedam dana. Razmjena se mora odviti u razdoblju od 15. ožujka do 15. listopada 2018.

Što domaćin OSIGURAVA sudionicima za vrijeme razmjene?
– mentoriranje i prijenos osnova suhozidne gradnje
– hranu (tri obroka dnevno) i smještaj (u obzir dolazi smještaj u kampu, prema dogovoru sa sudionicima)

Što domaćin MOŽE OČEKIVATI od sudionika za vrijeme razmjene?
– rad na obnovi postojećih i gradnji novih suhozida (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentiranje rada i umijeća suhozidne gradnje koji će se po završetku razmjene objaviti na dragodid.org

Domaćinu je osigurana kompenzacija u iznosu od 100,00 kuna neto po sudioniku po danu trajanja razmjene. Dobit će potvrdu o sudjelovanju u programu i upisati se u bazu suhozidnih domaćina udruge DRAGODID.

Naš stručni tim će po završetku prijava odabrati pet domaćina i s njima razraditi plan razmjene. Molimo pitanja uputite na: info@dragodid.org ili 092/165 23 92 (Julia Bakota, voditeljica programa razmjena).

Radujemo se vašim prijavama!

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. * Postupak prijave: 1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018 2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org Prijave su otvorene do 25. veljače 2018! Prihvatljivi domaćini […]

Read More »

 atts
0

Branitelji izgradili suhozidni grb u Loparu

39900355912_fec2d0be0e_b
Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima.

Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, ŠkabrnjiĆunskome kraj Maloga LošinjaOmišlju na Krku, pa čak i u Vukovaru, UVDR-a Lopar prošloga je tjedna obilježila Dan branitelja izgradnjom velikog hrvatskog grba napravljenog tako da je u prethodno napravljenu konstrukciju od suhozida visine nešto manje od metra usipan kamen za bijela polja i drobljeni crijep za crvena polja. Dimenzije cijelih polja su oko 7×7 m.

Više ovdje:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Loparski-veterani-tehnikom-suhozida-izradili-ogromni-hrvatski-grb
http://www.rabdanas.com/index.php/vijesti/item/2368-uz-blagoslov-grba-suhozida-na-glavicici-obiljezen-dan-branitelja-opcine-lopar

Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima. Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, Škabrnji, Ćunskome kraj Maloga […]

Read More »