Dragodid na najljepšoj pozornici Jadrana

June 8, 2016 in radne akcije by Levantinka

Gostovali smo na festivalu ‘Čovjek na zemlji’ koji se održavao u Dubrovniku od 26.-29.5.2016. godine. Tema festivala je zaštita prirode i održivi razvoj o čemu smo i mi imali nešto za reći, pa pročitajte…

Tekst: Mario Švencbir
Foto: Čovjek na zemlji (ČNZ), Ante Senjanović (AS), Vilma Stopfer (VS)

Udruga Čovjek na zemlji nas je pozvala na učestvovanje u aktivnostima istoimenog festivala koji revno održavaju već šesti put. Kako su tematika festivala i ciljevi udruge održivi razvoj i zaštita prirode, mi smo pozvani da održimo predavanje na temu Suhozid – sveprisutno naslijeđe i dvodnevnu edukativnu radionicu suhozida sa naglaskom na prenašanje naših iskustava u gradnji jednostavnih suhozidnih građevina domicilnom stanovništvu. Sam festival odaje dojam homogenosti regije pa kroz prošlost festivala i aktivnosti festivala možemo primijetiti uključenost mnogo dionika sa dubrovačkog i konavoskog područja što govori da se zaista radi o održivom i integriranom razvoju cijele regije (neki od festivalskih programa: 2011., 2012., 2013., 2014., 2016.).

Predavanje na temu Suhozid – sveprisutno nasljeđe održao je Miše Renić u Saloči od zrcala Narodne knjižnice u Gradu. Bila je to odlična prilika za predstavljanje praktičnog rada našega naroda i našeg istraživačkog okupljenima. Kroz predavanje smo predstavili i naša iskustva a za kraj smo prisutnima prikazali i sada već festivalski filmski uradak naše članice Nevene Kereše.

Foto 1. Predavanje: Suhozid – sveprisutno nasljeđe u Saloči od zrcala (VS)

Foto 2. Projekcija ‘festivalskog filmića’ (VS)

Organizatori su za radionicu odabrali lokaciju koju je Večernji list nazvao najljepšom pozornicom na Jadranu a osim toga, bila je to i naša najjužnija punta u Hrvatskoj na kojoj smo održali radionicu tako da smo dva superlativa riješili u samom startu radionice. Radionica se odvijala u parku Orsula koji je ime dobio po crkvici svete Orsule. Sam lokalitet itekako ima povijesnu ulogu te se nalazi na dionici starog karavanskog puta koji je prije izgradnje ceste povezivao Župu dubrovačku sa Gradom. Park Orsula se nalazi koji kilometar južno od samog Grada na obronku taman ispod jadranske magistrale. Sami park je pravi mediteranski botanički vrt ispunjen aromatičnim biljem te isprepleten mrežom staza koje okružuju pozornicu koja prostornim dizajnom nalikuje na auditorij. Prizor koji vidite iz parka zaista obara s nogu, i taj sveobuhvatan pogled ćete sigurno spremiti u svoju mentalnu mapu i zorno se prisjećati divote koju ste uživali. Modra je to pučina ispred vas u kojoj stoji Lokrum, tako blizu, a sa desne strane Zidine Grada i siluete elafitskog otočja, Mljeta i Pelješca. Polaznica radionice koju smo održali u Tehničkom Muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, Anita Trojanović, već je u Zagrebu nagovijestila kako će radionica na Orsuli izgledati ovim riječima – dva kamena u zid, pa pogled – i tako je i bilo.

Foto 3. Informativna tabla kod ulaza u park (VS)

Foto 4. Spust u park (VS)

Foto 5. Ambijent pozornice i tribina u parku (VS)

Foto 6. Tribine iz ove perspektive pare Takala (VS)

Foto 7. Obnovljena crkva svete Orsule (VS)

Foto 8. Pogled na Grod (VS)

Osim organizatora i volontera željnih zidanja na zvizdanu dočekao nas je i sam Andro Vidak, čovjek koji je iščupao Orsulu iz drače povijesti i pretvorio je u ovo što danas jest.

Radionica je otvorena međusobnim upoznavanjem i osnovnim informiranjem o parku. Nakon toga slijedilo je kratko predavanje o osnovama izgradnje suhozida i ‘zaštiti na radu’.

Foto 9. Instrukcije by Miše Renić (VS)

Foto 10. Instrukcije by Miše Renić (2) (VS)

Nakon uvodnih know-how instrukcija podijelili smo se u dvije grupe, na iskusnije i malo manje iskusne te smo shodno tome obavljali zadatke. Organizatori su naumili obnoviti jednu kamenu kućicu na samoj lokaciji koja bi se prenamjenila u spremište za alat ili za tovara, a za manje iskusne trebalo je ponovo zazidat jednu među koja je zapravo podzid staze na kojoj se urušava kruna zida. Na kućici je radila grupa u kojoj su manje-više svi već imali doticaja s kamenom dok je na stazi radili mješovita ekipa sa iskrenom željom naučiti ovu vještinu. Među entuzijastima koji su obnavljali stazu našla se i već spomenuta Anita Trojanović koja je kao studentica Krajobrazne arhitekture lijepo ‘zabrazdila’ u suhozide a svoj završni rad je posvetila suhozidnim krajolicima konavoskog područja odakle i sama potječe.

Foto 11. Zatečeno stanje kućice (AS)

Foto 12. Urušeni lijevi bočni zid (AS)

Foto 13. Urušeni desni bočni zid (AS)

Foto 14. Andro uči najmlađe (VS)

Foto 15. Ekipa je prionula (VS)

Foto 16. Što reći, dva kamena pa pogled (ČNZ)

A za to vrijeme u kućici…

Foto 17. Akcija na svim stranama (VS)

Foto 18. Svaka čast ekipa (VS)

Foto 19. Radi se (AS)

Foto 20. I najmlađi prionuli (AS)

Kao udruga smo sudjelovali na obnovi nekoliko ovakvih kućica pa nam nije strana odgovornost koju zahtijeva ovakav posao, a ni sistematizacija radnih zadataka tijekom obnove. Osim toga ovakav objekt u kratkom roku može obaviti grupa uhodanih majstora a naš je cilj bio zainteresirati i senzibilizirati okupljene za ovakav tip gradnje što smo i učinili. Termin subotnje radionice trebao je završiti oko 16:00 sati, međutim pauza za ručak i jako sunce ‘natjerali’ su nas na duži odmor što je i prolongiralo samu radionicu.

Foto 21. Ništa bez okrepe (ČNZ)

Stazu smo taj dan završili a kućicu smo nastavili sljedeći dan…

Foto 22. Dovršena staza (VS)

Sutrašnji dan je bilo vjetrovitije i oblačnije što je za posljedicu imalo ugodnije uvjete rada obzirom na jako sunce koje je žarilo dan prije. Odmah smo krenuli raditi na kućici iako smo bili svjesni da će se kućica morati dovršiti drugom prilikom. U kućici smo morali obnoviti dva bočna zida koja su urušena do samih temelja i dignuti ih na visinu od 2m, a osim toga trebalo je popraviti i sami ulaz. Potrebno je bilo i nanovo zazidati vanjski samostojeći ugao što je, osim obnove ulaza, bio najzahtjevniji zadatak kojega se prihvatio i najiskusniji član. Uz lagani vjetar, i povremenu naoblaku, pouzdanje je raslo a tako i zidovi.

Foto 23. Entuzijazam ne jenjava – Matej Trpin (AS)

Foto 24. Ništa bez škalje (AS)

Foto 25. Miše i ugao (AS)

Foto 26. Čovjek na zemlji i Dragodid (ČNZ)

Foto 27. Bočni zid raste (ČNZ)

Foto 28. Naša Vilma (ČNZ)

Da bi to na kraju izgledalo ovako…

Foto 29. Nije puno ostalo… (ČNZ)

Foto 30. Desni bočni zid završen (ČNZ)

Foto 31. Ulaz završen (AS)

Foto 32. Desni bočni zid… (VS)

Foto 33. Ugao desnog bočnog zida (VS)

A za kraj i nekoliko zajedničkih fotki…

Foto 34., 35. Lagano poziranje (VS)

Najljepša hvala Udruzi Čovjek na zemlji, njenim članovima i Mateju Trpinu koji nas je pozvao na sudjelovanje u festivalskim aktivnostima. Nadamo se da ćemo se još viđati i surađivati, a dotad… Idemo dalje s festivalskim akcijama!!!

Share and Enjoy:

Obnova munskih zidi

September 13, 2017 in radne akcije by Levantinka

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi.

U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida kao dijela ovdašnjeg krajolika, da se okupe još živa sjećanja na njihove uloge u nekadašnjem životu i ekonomiji te da se vještina zidanja u suho popularizira i prenese na nove generacije.

Pozivamo Vas da se pridružite radionici kroz čije ćete teorijske i praktične dijelove biti u prilici saznati nešto o općoj važnosti i praktičnosti suhozida, tradicijskom životu i krajoliku Opatijskog krasa, te naučiti osnove gradnje i održavanja suhozida. Radi osiguranja opreme i okrijepe za sudionike, molimo da svoj dolazak najavite do 22.9. na e-mail adresu grga@dragodid.org ili telefonski broj 095 9133955.

Rad s kamenom po svojoj je prirodi opasan i može dovesti do ozljeda. Iako će organizatori voditi brigu o vašoj sigurnosti, potrebno je da sami procijenite svoje fizičke sposobnosti i vještinu za svaki od poslova koji će se obavljati na radionici. Sudjelovanjem na radionici prihvaćate vlastitu i odbacujete organizatorovu odgovornost za moguće ozljede. Potrebno je odabrati adekvatnu radnu obuću i odjeću.

23.9.
9:00 Okupljanje ispred Mjesnog doma Mune
9:15-10:00 Teorijski uvod
10:00-12:30 Popravak suhozida u centru Velih Muna
12:30-14:00 Pauza za ručak
14:00-17:00 Popravak suhozida u okolišu naselja
17:00-18:00 Predavanje: Suhozidi, sveprisutna baština

24.9.
9:30 Okupljanje pred lovačkom kućom kraj Malih Muna
10:00-14:30 Popravak suhozida u okolišu naselja
14:30-18:00 Ručak, slobodno druženje, boće

Program sufinanciraju Općina Matulji i LAG Terra Liburna.

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi. U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida […]

Suhozidna radionica u riječkoj Waldorfskoj školi

August 29, 2017 in radne akcije by Levantinka

Tekst i foto: Andrija Mihelčić

Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid.

Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom dijelu gornje terase podzid se urušio te ga je trebalo obnoviti. Paralelno s obnovom glavnog podzida organiziralo se i obnavljanje drugog, manjeg podzida koji je ujedno služio kao i poligon za podučavanje onih koji su se prvi puta susreli s ovom vještinom.

Foto 1. i 2. Obnovljen podzid

Foto 3. Podzid kakvog smo ga zatekli

Foto 4. i 5. Obnovljen manji podzid ”za zagrijavanje”

Na radionici je sudjelovalo desetak volontera uz nekolicinu prolaznika koji su sa zadovoljstvom pomogli u sanaciji.
Radionica je uspješno realizirana, oba podzida uspješno su obnovljeni, te je u vidu daljnja suradnja između Waldorfske škole i udruge Dragodid.

Tekst i foto: Andrija Mihelčić Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid. Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom […]

Dragodid po svijetu, svijet u Dragodidu

August 23, 2017 in radne akcije by Levantinka

Tekst: Julia Bakota
Foto: Ante Senjanović, Julia Bakota, Filip Šrajer

Mi u Dragodidu često pišemo o Dragodidu, selu 55 minuta hoda iza natovarenog magarca udaljenom od Komiže, u kojemu smo prije 15 godina započeli svoju suhozidnu priču. Selo je dvjestotinjak godina staro, a svojim ga povremenim boravkom, korištenjem ognjišta, bavljenjem tradicijskim djelatnostima i vječno mladim duhom oživljava njegova jedina stanovnica Nedjeljka Burić.

U suradnji s njom ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova sela te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Na javnu je radionicu, što pješice, što džipom komiške turističke agencije Alternatura, pristiglo deset volontera.
Obilazak sela se pretvorio u jednu pravu etno-turu, a volonteri su imali rijetku priliku vidjeti kako se u selu živjelo prije. Kavu i čaj smo skuhali na otvorenom kaminu u kući, predstavili smo tradicionalne tehnike gradnje i materijale na primjerima stambenih i pomoćnih objekata u selu, nahranili magarce, vadili i pili vodu iz gustirne.

Planirajući radionicu i razglabajući među sobom prijašnjih dana o tome što bi bilo najbolje volonterima ponuditi kao prvi suhozidni zadatak, odluka je pala na izgradnju klupice kraj seoskog žuga. Dragodid je tradicionalno bio centralno naselje u kojemu su se na neradne dane okupljala ostala okolna naselja, pa bi bacili na balote. Kako je svijet postao globalno selo, tako je i žug u Dragodidu tog petka 2017. u hladu borova okupio šarenu družinu; a Rudine, Konjsku Glavu, Batol i Sv. Bjož su zamijenili Danska, Srbija, Hrvatska, Švedska, Slovenija i Malezija.

Krenuli smo s uvodom u umijeće gradnje suhozida, kraćim teoretskim principima gradnje uz jednostavne pokazne primjere.

Volonteri su se vrlo brzo prihvatili raščišćavanja i ravnanja terena na kojemu će sagraditi suhozidnu klupu – dvostruki suhozid pokriven pločama.

Osim samog zidanja, glavni zadaci su bili prikupljanje većeg kamenja za zidanje, manjeg kamenja za ispunu te ploča za zadnji red klupe.

Nakon tri sata, uz pauze i provjeru napravljenog, klupa je bila završena i spremna za testiranje tijekom ručka.

Više fotografija s radionice možete vidjeti ovdje: Dragodid/2017

Bilo je zanimljivo čuti motivaciju volontera koji se usred srpnja odluče popeti u unutrašnjost otoka i napraviti zid, a nikad u životu nisu napravili ništa slično. No, stranim posjetiteljima obala često nudi samo pasivni doživljaj i ne dijeli rado svoje lokalne tradicije i način života. Pa tako danski bračni par na ljetovanju u Komiži vidi plakat za radionicu gradnje suhozida i pomisli ”Oćemo ić sagradit zid?”.

Dragodidom prolaze i brojni turisti koji odluče jedan dan posvetiti organiziranoj pješačkoj turi i istraživanju viš(k)ih nadmorskih visina. A nisam još ni spomenula da u rujnu na Visu kreće snimanje nastavka mjuzikla Mamma mia! u kojemu će viške vale, kamene kuće, tovari i zalasci sunca na pučini, uz Meryl Streep, imati glavnu ulogu.

Osim radionice, u selu smo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza izvršili sanacije više lokacija u selu: uredili ruševine, uklonili i uskladištili kamene ploče krova kojemu je prijetilo propadanje, uklonili montažno drveno krovište te iznijeli glomazni otpad.

U planu je bio i popravak kritičnog dijela krova od kamenih ploča jedne od stambenih kuća u suradnji s lokalnim meštrom, pa smo tako pripremili svu drvenu građu za popravak, što uključuje rogove od borovine i letve od joprine (lemprike).

Ova se aktivnost odgodila zbog izuzetno visokih temperatura, te će se održati do kraja godine, a planiramo održati i suhozidnu radionicu za komišku vrtićku djecu.

Ljetni suhozidni program u Dragodidu financiran je putem javnog natječaja Grada Komiže, a sufinanciran velikodušnim donacijama Marie Yap, nasmijane Malezijke s komiškom adresom, te Nautičkog centra Komiža. Provodi se u partnerstvu s LAG-om Škoji i Nedjeljkom Burić, jedinom povremenom stanovnicom sela. Njima zahvaljujemo na suradnji, a svi su pozvani na buduće suhozidne aktivnosti u Dragodidu koje ćemo najaviti na našoj mrežnoj stranici.

Ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova Dragodida te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Orjensko sedlo – kameni plašt uokvirio planinarski dom

August 16, 2017 in Uncategorized by Marko Pejić

Naši prijatelji iz Crne Gore se nakon tri godine volonterskih radionica mogu pohvaliti sa vrlo zanimljivim rezultatima vezanim direktno uz dvije nama jako drage stvari – suhozid i balote. Vijest prenosimo u cijelosti:

Nakon tri godine, koliko već traju povremene volonterske radionice na Orjenskom sedlu (1600 m), pomak u obnovi, pa čak, usudio bih se reći, doradi tradicionalnog antropogenog pejzaža na ovom istaknutom planinskom prevoju u srcu Orjena, postao je jasno prepoznatljiv. Inspirisani upravo radom „Dragodida“, 2015-e pokrenuli smo volontersku radionicu gradnje suhozida, pri čemu smo obnovili urušeni zid nekadašnjeg boćarskog zoga. Već iste godine, kao rezultat prve radionice, vratili smo balotu u igru nakon četvrt vijeka propadanja zoga i uspostavili sad već tradicionalni boćarski turnir. Kako bismo stvorili još bolje uslove na ovom terenu (najvišem u Crnoj Gori), ali i prikrili vrlo neestetsku prvobitnu betonsku gradnju, krenuli smo u dalje radove u gradnji suhozida, tako da od ove godine konačno imamo jednu zaokruženu cjelinu.

Opasan suvomeđom, zog je našim radom nedavno dobio i suhozidne tribine. Doduše, ima tu još sitnijeg posla, ali cilj nije završiti, cilj je raditi, dograđivati i popravljati. Kao i svaka suvomeđu i ovu našu doživljavamo kao živi organizam, organizam koji mijenja oblik, raste, pomijera se.

Već uvelike gledamo i sam planinarski dom „Orjen sedlo“: betonsko zdanje nikako ne priliči ovom mjestu i cjelokupnoj priči. U kompjuterskim programima ispitujemo kako bi figurao obložen kamenom. Za sada samo virtuelno, jer to je ipak krupan i skup zalogaj, a oštra planinska klima ne trpi i ne prašta polovičnost. Kako to obično biva, prvobitni objekat je bio daleko manji, ali i daleko ljepši-kameni. U doba socijalizma stiglo je veliko proširenje sa betonom, malterom i šupljom ciglom. Osim vizuelne degradacije, ovi materijali su nažalost u uslovima vlažne i hladne planinske klime ispoljili i upotrebnu degradaciju. Beton i cigla se mrve, vlaga prodire. Valja sve dobro promisliti, odraditi pripremu. Ko zna, možda smognemo snage za kakav prekogranični projekat koji bi uključivao „uljuđenje“ ovog planinarskog doma, sagrađenog na jedinstvenom spoju Mediterana i surove dinarske unutrašnjosti. Sa istočne strane budi nas sunce koje izlazi iza Prokletija, tamo daleko na granici sa Albanijom, dok na zapadnoj strani gledamo uvijek spektakularne zalaske sunca za južno-dalmatinske otoke.

Željko Starčević
Planinarski klub “Subra” Herceg Novi

Pridružite se radionici u Dragodidu – Komiža

July 20, 2017 in Uncategorized by Marko Pejić

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže.

Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te koordiniraju svoj dolazak sa našim članovima na terenu.

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže. Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te […]