Dragodid na PechaKuchi – prezentacija

U četvrtak 9.9. održali smo prezentaciju naše rabote na PechaKuchi koja se održala na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Bilo je puno ljudi i bilo je super. Najviše smo pričali o radionici Petrebišća 2010, a u uvodu smo rekli nešto i o našim motivima i povijesti akcije.

(PechaKucha je format gdje imaš točno 20 slajdova po 20 sekundi za reći što imaš, pa niko ne može previše zatupiti… Više o PechaKuchi i “našoj” večeri ima na http://www.pecha-kucha.org/night/zagreb/7)

PREZENTACIJA:


(Filip) Dobra večer. Ova ekipa koju tu vidite sastoji se od arhitekata, etnologa i profesora povijesti. Još imamo jednog profesora u Splitu i jednog agronoma u Brodu. Naše društvance veže strast za šljakerskim odmorom daleko od civilizacije , a kao idealan medij za to pokazao se suhozid i konstrukcije povezane s njim.


Za ilustraciju veličine fenomena suhozida na našem kršu, jedna procjena: kad bismo ih danas išli graditi, cijena bi bila red veličine trećine državnog proračuna – nekoliko desetaka milijardi kuna. Međutim večeras ćemo se baviti jednom zabavnijom temom, a to su naše suhozidne radionice.


Zabavnu stranu suhozidanja otkrili smo kao studenti u selu Dragodid na Visu, a domaćin i glavni motor rada i zabave bio je ovaj omaleni barba koji na slici nazdravlja kamenom krovu. Andrija Suić, penzionirani vojni inženjer, koji je inače cijeli svoj radni vijek proveo projetirajući i gradeći aerodrome i ceste po bivšoj jugi.


Evo nas, trifrtalja sata hoda iz Komiže, bez struje, tekuće vode. Transport tereta magarcima. Seoska idila tristotinjak metara nad morem, pogled na Italiju, ali i suočavanje sa realnostima života kao što je klanje kokoši za ručak.


Bilo je i ljetnih i zimskih akcija, trajalo je 4 godine, a onda je iznenada umro jedan od ključnih drugara, Dimi (31), pa onda i barba Andrija, i nastala je jedna višegodišnja pauza…Tek smo prošle jeseni odlučili opet izaći na teren, ali trebala nam je bliža lokacija.


(Grga) Sretna okolnost je što sam ja tada radio kao etnolog u parku prirode učka. To nas je dovelo do napuštenog ljetnog selišta Petrebišća. Ovo je planinsko naselje bilo primjer rudimentarne suhozidne arhitekture koja predstavlja idealan poligon za naše igrarije.


Još jedna atraktivna strana je i činjenica da je dosta kućica u općinskom vlasništvu, što nam je davalo neku garanciju da ih možemo pretvoriti u javno dobro poput planinarskog skloništa. Kao prva žrtva,odabrana je kućica koju vidite ovdje na slici. Bez krova i ispunjena metar debelim slojem šute.


Da zabava počne nedostajale su nam još samo ljudske žrtve. Tome smo doskočili smislivši ljetnu radionicu suhozidne gradnje za studente arhitekture, krajobrazne arhitekture i etnologije. Usprkos našem trudu da ljude poplašimo pričama o teškom radu i spartanskim uvjetima života, odaziv je bio iznad svakog očekivanja.


Brojka od 30 učesnika stavila je i nove organizacijske zahtjeve pred nas. Stoga je dio tima otišao na teren tjedan dana radnije kako bi postavili gerilsku bazu u planini te u hodu ispeglali neke stvari. U tom su nam pomogli naši kršnih drugovi i drugarice te rejndžeri Parka prirode.


Rješavanje bugova u hodu je uključivalo i dizajn sanitarnih sistema. Trebalo je napraviti zadovoljavajući klozet koji će izdržati 30 guzica dnevno. Veliki izazov bila je i osobna higijena zato jer smo na raspolaganje dobili kanistre od svega 2 kubika vode koja je trebala služiti i za piće i za pranje.


Došao je i dan d. Studenti su stigli busom i trebalo ih je pješke sprovesti do 700 m visokih Petrebišća. Baš za tu prigodu spojili su se nebo i zemlja i svi smo bili vrlo mokri. No tad smo znali da smo dobili kvalitetan ljudski materijal jer nitko nije previše kukao. Po kraju ove golgote ipak ih je osušilo sunce.


Dan u kampu bi započinjao buđenjem za koje smo koristili vuvuzele a potom je slijedio doručak kuvanih žitarica koji je pripravila naša vrijedna kuharica i lektorica dora. Logistički izazov hranjenja 30 ljudi u planini nije za podcjeniti – dopremljena je i pojedena oko tona hrane.


(Filip) Evo akcije! Šumarija nam je posjekla 16 stabala kojima je trebalo oguliti koru da bi poslužili za izradu konstrukcije krova. Drva za građu treba sjeći kada imaju najmanje vode u sebi. Kod borova je to ili u siječnju kada su u hibernaciji ili u srpnju-kolovozu kada su impregnirani smolom.


Nakon guljenja kore trebalo je odnijeti trupce parsto metara dalje do gradilišta. Borovi puni smole su teški ko đavo, ali su svejedno neki iz organizacije zavidjeli ovim hrkanima koji su zadatak obavljali uz prostačku pjesmu da se sve orilo. Evo tu se vidi i ambijent podno glavnog hrpta Učke.


Mi organizatori smo ipak trebali pomagati pri finijim poslovima kao što je izrada krovne konstrukcije i pokrivanje kamenim pločama. Ovaj krov smo napravili od piljenih greda i letvi tako da nam se borovi posuše za slijedeću godinu. Na slici je fenomenalni majstor Branko Brubnjak iz Drage. Taj sam sebi kuje sjekire – treba li reći više?


(Grga) Drugi zadatak radionice bila je i izgradnja velike suhozidne skulpture zmije u režiji akademskog kipara Ljube De Karine. Osim što je vježba zidanja gromače, ovo je i novi sadržaj na mitsko povijesnoj stazi koja prolazi kroz petrebišća. Zmija je utjelovljenje staroslavenskog božanstva Velesa.


No nije sve bilo rad – imali smo dosta vremena i prostora za kvalitetnu zajebanciju. Balote su bile vrlo kompetetivne i znale se otegnuti do dugo u noć. Bilo je još par kružoka koji su prakticirali razne aktivnosti. Jedna od popularnijih je bila ispijanje pića, tamburanje po ukuleletu i padanje pod stol u 3 ujutro.


I evo ga – zmija je gotova. Ima 25 metara i cjenimo ju na oko 25 tona kamena. Sve su to navrh ovog brda iz šire okoline rukama i kariolama doteglile naše vrijedne mlade studentice, i tek pokoji student. Sama glava je megalit od jedno 450 kg i predstavljala je zaseban cjelodnevni poduhvat.


(Filip) Velika pobjeda radnog naroda. Krov je postavljen, zmija je gotova, borovi su pripremljeni, i to sve bez prevelikog forsinga, čak i sa dva dana pauze radova zbog jake kiše. Ekipa je bila zaista fenomenalna i ovo je mjesto za zahvalu i pozdrav njima.


I za kraj, u gornjem lijevom uglu jedna svetačka sličica za zaštitu od zlih sila. To Dimi i barba Andrija sa onoga svijeta potpiruju vatru koja u ovoj kućici na Petrebišćima gori po prvi put nakon 70 godina pauze. Hvala na pažnji.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Izvještaj s radionice u Veprincu

Tekst: Oleg Miklić
Slike: Mario Zaccaria, Oleg Miklić

 

Nastavljena je suradnja sa Rajkom Ukićem i društvom iz Veprinca. Jednodnevna radionica je počela u subotu u 9:00. Vremenska prognoza nije bila obećavajuća, te je odaziv polaznika radionice bio dosta skroman. Kao i na prvoj radionici, lokalno stanovništvo je uređivalo sam ulaz na Stazu Veprine, dok je naša suhozidna ekipa krenula na završavanje radova započetih na prvoj radionici. Kako je lokacija već bila očišćena od vegetacije i kamen je bio odvojen, odmah smo krenuli sa radovima. Nastavili smo ziđati visoki podzid, te zapunjavati stražnju stranu zida sa čkaljom.

 

1

 

2

 

3

 

Radovi su tekli brzo, pa smo do marende u 13:00 skoro završili sa podizanjem zida na visinu od oko 2,5m, te smo skoro potrošili sav kamen i čkalju iz originalnog podzida. Marenda je bila odlična, ali vrijeme se je pogoršalo, počela je padati kiša.

 

4

 

 

To razočarenje je trajalo koliko i siesta poslije marende, kiša je stala, te smo odmah krenuli sa nastavkom radova, da nas kiša opet ne prekine. Na našu sreću i nije, te smo po suhome i čak sa nekoliko tračaka sunca nastavili radove. Visoki podzid je završen, ostavljena je pola metra široka berma, te je do staroga puta sagrađen do pola metra visok i par metara dug podzid.

 

 

5

 

Za to smo materijal morali potražiti u okolici, ali je i taj dio posla protekao brzo. Bermu koja je bila napravljena od čkalje smo kamuflirali sa zemljom, te je po ideji domaćina u nju presađena veprina. Ukoliko se ulovi, mogla bi napraviti prirodnu ogradu između puta i 3 metra duboke provalije. Na kraju radova smo rezimirali odrađeno, te načeli temu novih ideja za nastavak radova na lokaciji. Veprinačka priča se nastavlja..

 

6

 

7

Tekst: Oleg Miklić Slike: Mario Zaccaria, Oleg Miklić   Nastavljena je suradnja sa Rajkom Ukićem i društvom iz Veprinca. Jednodnevna radionica je počela u subotu u 9:00. Vremenska prognoza nije bila obećavajuća, te je odaziv polaznika radionice bio dosta skroman. Kao i na prvoj radionici, lokalno stanovništvo je uređivalo sam ulaz na Stazu Veprine, dok […]

Read More »

 atts
2

Izvještaj s III. prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer i Jelena Kulušić

U subotu 5.10. u mjestu Gardun kod Trilja održano je 3. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida. Organizatori su bili domaća udruga „Gaius Laberius“ iz Garduna i udruga „Dragodid“, a na njemu je sudjelovalo osam ekipa. Cilj natjecanja bio je u 15 minuta izgraditi što dulji dvostruki suhozid (duplicu) širine u podnožju 70 cm i visine 1 m.

davEkipe „Dragodid“ (lijevo) i „Gaius Laberius“ (desno) otvorile su događaj.

2Vidik s Garduna na Trilj, donji dio Sinjskog polja, rijeku Cetinu i planinu Kamešnicu na granici s BiH.

Gardun je ujedno i jedan od poznatijih antičkih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, mjesto gdje se nalaze ostaci građevina rimskog legijskog logora, koji je s povišenog položaja kontrolirao jedan od povijesno najvažnijih prijelaza preko rijeke Cetine, na raskrižju putova koji vode iz Splita prema Bosni i prema Hercegovini. Ovaj povijesno vrlo zanimljiv i ambijentalno upečatljiv lokalitet, međutim, nije bio presudan za odabir domaćinstva ove manifestacije, već je to bila odlična ekipa iz Udruge „Gaius Laberius“ iz Garduna, koja se prošle godine pojavila na volonterskom kampu na Vranskom jezeru i na 2. prvenstvu Hrvatske na Murteru i sve osvojila svojom neposrednošću i energijom.

Predviđanja da će Gardunjani dati sve od sebe na organizaciji ovog događaja obistinila su se: na otvorenju se pojavila i srdačnu podršku dala cijela politička hijerarhija, od predsjednika mjesnog odbora, preko gradonačelnika, do župana, a logistički ničega nije manjkalo. Svi su bili vrlo veseli i opušteni i entuzijastični oko nastavka ove i sličnih manifestacija u budućnosti.

Večer uoči natjecanja u Muzeju triljskog kraja održan je mali teorijski uvod gdje je poviješću i nalazima bogat lokalitet predstavila ravnateljica, mlada arheologinja Sanja Budić Leto, a autor ovoga teksta pričao o fenomenu hrvatske suhozidne baštine.

Samo natjecanje otvorile su ekipe organizatora, nakon čega su se zaredale različite, uglavnom domaće ekipe – od srednoškolaca do veterana. Kamen je došao iz obližnjega kamenoloma pod Mosorom i bio je svojim oblikom zahtjevniji za gradnju od prošlogodišnjega na Murteru, pa se nije očekivalo da će biti prebačena prošlogodišnja pobjednička duljina od 4,66 m. Međutim, superiornim nastupom, ekipa Golinjevo (kapetan Dujo Šipić, Ante Čalo, Silvio Odrljin, Milan Skejić i izbornik Martin Roguljić) odnijela je pobjedu s punih 5,01 m, a stekao se dojam da su mogli i dulje da je poligon bio dulji.

3Ekipa „Golinjevo“ slavi pobjedu

4
Mlada ekipa „ONK Gardun“

5

Ekipa Arduba prije starta: omladina i legendarni seoski učitelj u mirovini Ante Kutleša

Druga je bila makarsko-zadarska ekipa „Pomalo“, a treće mjesto osvojila je sinjska ekipa „Vlaji“, i to u pripetavanju – u bacanju kamena s ramena. Naime, ekipe „Dragodid“ i „Vlaji“ imale su u centimetar istu duljinu zida, te su iskoristile popratno natjecanje u bacanju kamena s ramena da se međusobno razračunaju. Najdalje je dobacio i „prvak Hrvatske u bacanju kamena s ramena za suhozidare“ postao Tomislav Tokić.

Na koncu su sve ekipe uz pomoć publike, pa i one najmlađe, natjecateljski kamen ugradile u međašnji zid koji će ostati na lokalitetu kao funkcionalni element i trajna uspomena na – svi su se složili – fenomenalno uspio događaj.

6Gradnja zajedničkog zida na kraju

Prvenstvo je popratilo još nekoliko medija, a galerije fotografija ćemo nastavljati objavljivati ovdje kako budu stizale.

HTV1

Hrvatski radio

Portal Ferata

Portal Dalmacija danas

Tekst: Filip Šrajer Foto: Filip Šrajer i Jelena Kulušić U subotu 5.10. u mjestu Gardun kod Trilja održano je 3. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida. Organizatori su bili domaća udruga „Gaius Laberius“ iz Garduna i udruga „Dragodid“, a na njemu je sudjelovalo osam ekipa. Cilj natjecanja bio je u 15 minuta izgraditi što dulji dvostruki […]

Read More »

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRENCH here: INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

71563658_2973292269387717_368932704269369344_o
Foto: Konavoski osnovnoškolci nakon edukativne suhozidne radionice, listopad 2019.
Konavle elementary school children after an educational dry stone workshop, October 2019

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 29. veljače 2020. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2020.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori potiču na što ranije registracije. Ukoliko se predviđeni kapacitet registacija popuni prije navedenog roka, registracije će biti zatvorene.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Dođite, iskusite i uvjerite se!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRENCH here: INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Foto: […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozidne lokve u Gaćelezima

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum*

LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti:

20181124145333

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se ovim putem pozivaju zaintesirani mještani, volonteri i zainteresirano stanovništvo da daju doprinos obnovi nematerijalne, kulturne baštine.

Područje oko lokve je u jesen 2018. uređeno građanskom akcijom koja je financirana iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Lokva je nekada imala veliki značaj za lokalnu zajednicu. Osim što se koristila za navodnjavanje usjeva i napajanje stoka, lokva je bila mjesto okupljanja i druženja te se nakon obnove prostora, postavljanja klupa, stola, kante za otpatke i dječjih igrala, lokalno stanovništvo počelo ponovno okupljati. Kako bi cijeli prostor bio revitaliziran i obnovljen, mještani naselja su izrazili želju da se obnovi i dio urušenog suhozida oko lokve. Stoga je LAG More 249 angažirao udrugu Dragodid čije su glavne aktivnosti organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima.

U tijeku akcije, LAG More 249 zajedno s mještanima posadit će jedno stablo kako bi na taj način dali svoj doprinos građanskoj inicijativi “Dani kolektivne sadnje drveća” kojom se na simboličan način daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Izvor, foto: LAG More 249

 

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti: *Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se […]

Read More »

 atts
0

Otvorene su prijave za 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida – Gardun 2019

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja.

Screenshot_1
Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji suhozida kreće u subotu, 5. listopada u jutarnjim satima. Na terenu će biti organiziran zajednički ručak. Nakon natjecanja slijedi prigodni zabavni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Natjecanje će se odigrati u malom naselju Gardun, koje je osim prirodnim ljepotama bogato i mnogim arheološkim nalazištima od kojih je zasigurno najpoznatiji Tilurij (Tilurium), rimski legijski logor, po kojem je Grad Trilj dobio ime.

Ovim putem želimo motivirati sve zainteresirane: one koji su se okušali u gradnji suhozida, ali i one koji to još nisu, a htjeli bi, da sastave ekipe i prijave se. Dobrodošle su ekipe iz cijele Hrvatske kao i iz inozemstva.

Pravila:

Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina. Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid, unaprijed zadane visine (1m) i širine (cca 70cm).

Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta. 

Svi natjecatelji dobivaju prigodne nagrade te im je osigurana okrijepa i ručak, a pobjednička ekipa osim pehara dobiva i novčanu nagradu koja se pokriva iz kotizacija.

Prijave za natjecanje su otvorene do 25.9.2019. i  šalju se e-mailom na: info@dragodid.org Prijava mora sadržavati: ime ekipe, imena članova ekipe, adrese, kontakt telefone i e-mail adrese.

Smještaj: S obzirom na okrugli stol planiran za petak te zabavni subotnji program, eventualni smještaj za ekipe dogovorit će se po isteku prijava s domaćinima iz udruge GaiusLaberius – Gardun.

Navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 12.10.2019., o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti.

Projekt podupiru Ministarstvo kulture, Kamenolom Dolac donji, Grad Trilj…

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja. Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji […]

Read More »