Dragodid u Louvreu

(tekst: Filip Bubalo; foto: Maja Jelušić)

U desetoj godini postojanja udruge 4 Grada-Dragodid vjerojatno je bilo prikladnijih načina kako obilježiti dosadašnje dvije petoljetke (posljednju veoma uspješnu), no poziv Fabrice Duffauda iz asocijacije Rempart da sudjelujemo na Salon international du patrimoine culturel koje se svake godine održava u Parizu, točnije u Carrousel du Louvre, jednostavno nismo mogli odbiti.

Povijest jednog otočnog mjesta kao što je Dragodid i cijele vernakularne baštine jadranske obale i unutrašnjosti, prevrijedna je da se ne bi predstavila europskoj publici u hramu svjetske kulture kao što je Muzej Louvre.

Ne samo zato što je u pitanju najveća muzejska ustanova, već što je to dokaz (i primjer domaćim muzejskim ustanovama i udruženjima) da tradicionalna kultura treba mjesta i partnere ili ako baš netko želi – visoke pokrovitelje, kako bi briga o njenoj budućnosti imala više održivi, nego sporadični karakter ovisan o državnoj milostinji, prečesto nedovoljnoj.

Tako je Carrousel du Louvre, dio muzeja Louvre kojeg inače godišnje posjeti preko 4 milijuna posjetitelja, na četiri dana bio mjesto predstavljanja svih asocijacija (ICOMOS), poduzetnika, udruga, obrtnika, pa čak i udruženja (baštinskih) arhitekata ili novinara, i svih onih koji na bilo koji način sudjeluju u održavanju (ne)materijalne kulturne baštine.

Gužva tijekom cijelog održavanja ovog sajma, pravi je pokazatelj odnosa prema baštini. Od stručne i usko specijalizirane literature (nažalost sve na francuskom), raznih predstavljanja gotovih proizvoda, demonstracija tradicionalnih vještina, ali i raznih vidova restauracije.

ECO-CITIZENSHIP

Odgovorno ponašanje prema baštini, bilo kulturnoj ili prirodnoj, modeli održivog razvoja, valorizacija kulturnih sadržaja i njihov turistički i ekonomski potencijal,sve su to bile teme konferencija i debata koji su trajale tijekom sva četiri dana sajma. O svojim iskustvima u tri polusatna predavanja, na temu Eco-citizenship (“ekološko građanstvo“), nakon uvodnog predavanja Fabrice Duffauda o samoj organizaciji Rempart, svoje djelovanje predstavili su sve predsjednici ili kako bi se na francuskom reklo (ženerali), redom Filip Bubalo ispred Dragodida,  Estelle Denenbart iz Terre de Pierres, te Nuno Martins iz udruge Palombar (Portugal).

Dok su djelatnosti triju udruga u osnovi iste, a to je obnova graditeljske baštine svaka od asocijacija u okviru specifičnih geografskih i kulturoloških okolnosti propituje utjecaj čovjeka na prirodu i obrnuto, te istražuje mogućnosti opstanka tradicionalnih ekonomija u novim socio-političkim uvjetima. Udruga Dragodid svoje je rad predstavila “genetski“ modificiranom pobjedničkom prezentacijom(The best in heritage) Grge Frangeša sa crtežima Filipa Šrajera, koji svugdje gdje se pojave, s najboljim omjerom prikaza povijesnih okolnosti, težine uvjeta u kojima su nastajali suhozidne arhitekture, te održivosti takve vrste gradnje, pričaju razumljivim jezikom, pa skoro da i nije trebao simultani prijevod Fabricea.

S primjerima iz desetogodišnje povijesti Dragodida, temeljene na istraživanju i dokumentiranju suhozidne baštine istočnog Jadrana, naglasak je bio na ponovnom otkrivanju te transferu vještina gradnje, na nove generacije (profesionalaca i entuzijasta). Očito je da postoji realna opasnost od zaborava određenih tehnika(poput gradnje vapnenica), no takve vještine predstavljaju i optimalan model ekološke gradnje, koja u kombinaciji s održivim korištenjem resursa i izvora energije, može zadovoljiti i “moderne“ zahtjeve čovječanstva, pa čak i kad je u pitanju internetska veza u nekim zemljama ustavom zajamčena.

Francuska udruga Terre de Pierres bavi se revitalizacijom napuštenog sela Perillos na jugo-istoku Francuske i njegove arhitektonske baštine (istovjetno obnovi Dragodida). Većinom iz fotografija (predavanja su bila na francuskom), no više iz neformalnih razgovora, postalo je očito kako je obnova primjerice graditeljske baštine u velikom broju slučajeva platforma za promicanje ideja o održivom razvoju, kao tradiciji koju su naši preci prakticirali puno prije nego što je uopće i sam pojam skovan.

No korištenje modernih tehnologija (saznanja) i primjena tradicionalnih vještina, stopilo se u jedan izvrstan primjer korištenja vrlo vrijednog resursa kao što je u voda u obnovljenom selu Perillos. Volonteri su uspjeli izgraditi tri terase (permakulturni principi), na kojima se kroz korijenje zasađenog bilja pročišćava otpadna (siva) voda i dobiva uporabljiva voda. Tako nešto nekadašnjim bi stanovnicima ovog i svih sličnih sela koji nisu bili uz potoke i rijeke, možda značilo kontinuiranost  življenja, a ne potop mjesta pod valom deruralizacije.

Portugalski Palombar ogledni je primjer višegodišnjeg  partnerstva s Rempart-om,  sa stalnim prilivom volontera (nekad i cjelogodišnjih) koji sudjeluju u obnovi tradicionalnih golubarnika na području zaštićenog područja Region du Duoro. Uz prirodnu zaštitu, ova je udruga putem volontera i rekonstrukcije ovih objekata ruralne baštine (dosta primjera golubarnika ima i na Balkanu), uspjela ne samo povratiti zajednice orlova i golubova, nego uspostaviti program zaštite i praćenja obiju vrsta uz pomoć GPS tehnologije. Takvim korištenjem moderne tehnologije, ne samo da se ne šteti određenim zajednicama (poput postavljanja odašiljača za istu tehnologiju), nego se omogućava uključivanje lokalne zajednice, pogotovo onog mlađeg dijela u aktivnosti kojima se štiti biološka raznolikost.

Entuzijazam Nuna Martinsa, dakako nije usmjeren samo na valorizaciju golubarnika, nego je sa svojom udrugom pokrenuo i program zaštite magaraca, kojemu je kroz različite aktivnosti (poput turističkih tura) vraćena “standardna“ uloga u tradicionalno orijentiranim ekonomijama Mediterana. Uz takve aktivnosti, Palombar je pokrenuo i kulturni festival koji je čini se ovoj udaljenoj regiji na sjeveru Portugala donio nešto svježe krvi i možda šansu za oporavak u sociološkom, ali i ekonomskom smislu.

Dok su iskustva kod samih radionica gotovo slična, pravni i volonterski okvir sasvim su drugačija priča. Organizacija Rempart postoji više od 40 godina i model koji su tijekom godina razvili vrlo dobro funkcionira, počevši od samog centra Pariza gdje su njihovi začeci uključivanja volontera u obnovu baštine, do “natkrivanja“ ukupno 170 raznih udruženja i diseminacije volontera putem franšiza na lokalitetima (od suhozida do dvoraca) od Europe, preko Afrike do Azije. Protok volontera i transfer znanja i vještina na raznim radnim kampovima s razlogom je dio svjetskog uspjeha na koji su s pravom ponosni.

Ideja okupljanja baštinskih udruga pod jednom krovnom organizacijom kao što je Terre de Pieres članica Rempart, donijelo je ovoj asocijaciji, osim učešća volontera i pristup modelu osiguranja polaznika ovakvih radionica. Tako su plaćanjem kotizacije, polaznici radionica ove ali i drugih asocijacija osigurani, te su im u slučaju bilo kakve nezgode pokriveni liječnički troškovi. Stanje stvari definitivno se bolje vidi, barem u ovom slučaju, iz europske perspektive. Šteta što, unatoč zbog preklapanja obaveza zbog održavanja Croatie La Voici (dani hrvatske kulture u Parizu), nisu predavanju mogli prisustvovati gđa. Jasmina Vrhovac iz hrvatske ambasade i gđa. Anera Stopfer iz Ministarstva kulture (Odjel za međunarodnu suradnju), jer tema, odnosno pravni okvir u hrvatskim je okolnostima više nego izazov, pogotovo kada se radi u nas još nedovoljnoj razvijenom dijelu civilnog društva.

Već nekoliko godina Rempart u Hrvatskoj surađuje sa Centrom za mirovne studije na obnovi dvorca Janković, dok su ove godine osim Fabricea u radnom posjetu, na našoj suhozidnoj radionici u selu Petrebišća na Učkoj sudjelovale dvije volonterke preko asocijacije Rempart. Za sada smo jedina službena hrvatska destinacija za njihove radne kampove, no očito je kako bi sve kulturne, socijalne, ekološke i druge inicijative u Hrvatskoj profitirale od volonterizma, pogotovo kada je u pitanju podizanja svijesti o važnosti baštine i odgovornom ponašanju prema okolišu. Na jedan od takvih radionica usmjerenih na organiziranje aktivnosti nevladinih udruga s većim udjelom volontera (domaćih i stranih), pozvani smo iduće godine u Francusku, a koju će voditi Estelle, predsjednica Terre de Pieres. Zajednička je želja a i misija, volonterska “ auto-cesta“, odnosno razmjena ljudi i iskustava na europskoj i tko želi svjetskoj razini, pod zajedničkom egidom obnove baštine, bilo da je riječ o suhozidima Mediterana, golubarnicima Balkana, ili dvorcima Francuske, Rusije ili Kine.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Krajolici budućnosti 2019.

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti.

69263417_1462393537233294_1547042182022561792_o
Facebook događaj

Dragi susjedi, prijatelji i suradnici,
čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od

Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj prijateljskoj atmosferi, upoznat ćemo se sa stručnjacima i praputnjarskim udrugrama. Zajedno ćemo sagledati vrijednosti prošlih vremena, izazove današnjice i planove za budućnost!

Program započinjemo u dvorištu Područne škole Praputnjak, a zatvaramo ga u subotu ispred Doma kulture Praputnjak!

Vidimo se!

PROGRAM DRUŽENJA, svaku večer od 20:00 sati:

29.08. – UNESCO i nematerijalna kulturna baština
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne škole Praputnjak, Praputnjak 101)

Umjeće suhozidne gradnje – nematerijalna baština čovječanstva
Grga Frangeš, dipl. etnolog / muzeolog iz Udruge 4 grada Dragodid

Kulturna i prirodna baština – osnova za regeneneraciju teritorija
Ivona Miloš, dipl. dizajner i predsjednica Udruge Praputnjak – kulturni krajolik

Uloga promocije baštinskih priča u očuvanju kulturne i prirodne baštine
Silvija Jacić, novinarka i PR stručnjakinja, specijalist za promociju interpretirane baštine, Promo&press, Zagreb

30.08. – U šetnji KRAJOLIKOM
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne
škole Praputnjak, Praputnjak 101)

U mreži putova
Tea Rosić, arheolog i kustos Muzeja Grada Crikvenice, Crikvenica
i Stjepan Špalj, povjesničar, vanjski suradnik Muzeja

Život zidina – pogled iz ptičje perspektive
Iva Šoštarić, mag. biol. mol., Udruga BIOM, Zagreb

31.08. – “Nikad sam, vavek dobro kumpanjan!”
(predavanje, druženje, igre i zabava ispred Doma kulture Praputnjak, Praputnjak 158 A)

Boje i mirisi u hrani, predavanje
Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. /enolog, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju

predstavljanje Praputnjarskih udruga i OPG-ova – uz gastronomske specijalitete, zabavu uz balote i muziku

Sudjeluju: Težakinje i težaki z Praputnjaka, Udruga penzionera Bakar – podružnica Praputnjak, Lovačko društvo „Tuhobić“, Mesopustari Praputnjak, Dječji pjevački zbor Praputnjarski slavići, KDU Praputnjak, PZ Dolčina, Mali muzej RATI, Udruga inovatora “ŠTERIKA” Praputnjak, Mjesni odbor Praputnjak, Udruga PRAPUTNJAK – kulturni krajolik i gosti!

Program su i ove godine podržali Grad Bakar, Primorsko-goranska županija i neizostavni Rijeka 2020, EPK.

Izvor: Praputnjak – kulturni krajolik

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti. Facebook događaj Dragi susjedi, prijatelji i suradnici, čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj […]

Read More »

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »