Kao vanjski eksperti Udruga Dragodid nedavno je pozvana na participiranje u projektu Roof of Rock, te je tom prigodom sudjelovala na radnom sastanku početkom ovog mjeseca, točnije 6. i 7. veljače na Sveučilištu u Trstu – Odsjek za matematiku i geoznanosti. S generalnim ciljem revalorizacije i zaštite pločastog vapnenca kao tradicionalnog i održivog građevnog materijala, ovaj projekt IPA CBC (2007-2013) “težak” preko dva milijuna eura započeo je s realizacijom početkom listopada 2012. godine, dok je svršetak zakazan na 30. svibnja iduće godine.
slika: Djelatnici Odsjeka za matematiku i geoznanosti Sveučilišta u Trstu bili su izvrsni domaćini
S Geološkim Zavodom Slovenije kao nositeljem i inicijatorom, projekt pokriva područje jadranskog krša od Slovenije pa do juga Hrvatske, a ukupno u različitim paketima na projektu je angažirano deset partnera iz četiriju država, te niz pojedinaca i institucija – stručnjaka za različita pitanja, od geologa, konzervatora, biologa do pravnika i programera.
Sastanak je bio prilika za rekapitulaciju dosad učinjenog, razmjenu podataka i rješavanje gorućih pitanja, koje su se u ovom stadiju najviše doticala harmozacije podataka, odnosno međudržavnih karata i kreiranja špranci za unos u baze podataka. Uvjetno rečeno, glavnu riječ vode geolozi svih uključenih država, sa zadaćom kartiranja (karte 1: 250 000) zona protezanja pločastog vapnenca, identifikacijom starih i eventualno novih područja ekspolatacije sa/bez i manje/više potencijala (u Hrvatskoj su locirane 72 kave), ta karakterizacijom pločastog vapnenca po prirodnim i tehničkim karakteristikama, kako bi se u konačnici u zajedničkoj geobazi formirala jasna slika cijelog projektnog područja, a rezultati prezentirali stručnjacima ali i široj zainteresiranoj javnosti.
slika L: Generalna litostratigrafijska karta projektog područja (HGI)
slika D: Locirane kave na predjelu Krasa
U tu svrhu, jedan od izlaznih rezultata projekta jest i odabir 25 (case study) objekata koji bi zapravo bili ogledni primjeri upotrebe pločastog vapnenca, korištenog ne samo za pokrivanje krovova u tradicijskoj arhitekturi, nego i u razne druge svrhe.
slika: U Istri je obrađeno preko 100 naselja, odnosno snimljeno oko 2900 fotografije različite upotrebe pločastog vapnenca, a ova kućica za pse iako ne najreprezentativnija, svakako je jedna od najzanimljivijih (IDA i Branko Orbanić)
Zajedničkom metodologijom osim stvaranja baze podataka na detaljnoj GIS platformi (1:50 000), kreirala bi se web GIS aplikacija za prezentaciju podataka cijelog projekta, te augmented reality na bazi 3D modela odabranih objekata, koji bi krajnjim korisnicima pružali sve relevantne podatke vezane uz odabrane objekte, kao što su recimo geološki sastav vapnenca, mjesto iskopa te mogućnost dobavljanja.
slika L: Primjeri plitkih kava na otoku Visu (HGI)
slika D: Upotreba pločastog vapnenca u BiH (HERAG)
Svrha je naravno zaštita priodnog i kulturnog nasljeđa, bilo da je riječ o kamenolomima ili krovovima i inim građevinama od pločastog vapnenca, te promocija održivog korištenja resursa, što će se kroz posebne radne pakete podizanja svijesti, edukacije i transfera znanja usmjeriti prema lokalnoj zajednici, samoupravi, prostornim planerima ili konzervatorima i nositeljima tradicijskih vještina, a s posebnim radnim paketom legislativnih prijedloga i prema zakonodavstvu uključenih država. Dobro zamišljen projekt s relevantnim partnerima, ostaje tek vidjeti kako (i kada) će se po završetku projekta rezultati implemetirati. (F.B.)
slika: U neformalnom dijelu domaćini su stigli pokazati najnovije tehnike istraživanja, ali i tršćanske znamenitosti poput ostavštine baruna Pasqualea Revoltelle
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »