Prije samo nekoliko godina selo Dragodid poviše Komiže na otoku Visu, bila je prva prava platforma za diseminacija tradicijskih vještina ovog kraja, kada bi se ljeti pod vodstvom barba Andrije Suića okupili studenti (začetak udruge 4Grada-Dragodid) i učili što to znači živjeti na tradicionalan način. Posljednjih godina odlaskom povremenih stanovnika, selo je ušlo u proces raspadanja. Pa stoga ima li boljeg mjesta od ovog, da se tradicijske vještine gradnje kao edukativna aktivnost u sklopu platforme Lissa, provedu i pokažu što većem broju zainteresiranih.
U ovom slučaju, volontera u Dragodidu nikad nije bilo više, jer uz članove platforme Lissa, udruga Lag Škoji, Hvidra Vis, HPD Hum Vis, Svima, Plesni klub Vis akciju se pridružilo i 36 učenika Anglo-American Scoool iz Moskve uz vodstvo adventure agencije Wearactive, kao njihovih mentora. Last but not least , cijelim putem pratila su nas i dva tovara, ”tradicijski prijevoz” na relaciji Komiža-Dragodid, koji su s njihovom vlasnicom tetom Nediljkom-jedinom i povremenom stanovnicom ovog sela, bili i akteri dokumentarca o magarcima, koji će uskoro kao projekt Udruge Uzgon iz Splita, ugledati svijetlo dana, a ovoj plemenitoj beštiji odati barem dio priznanja na sve ono proživljeno s ljudima kroz stoljeća.
Kako je nedavno urušeno krovište jednog objekta, cilj je bilo sanirati novonastalu situaciju, odnosno sačuvati vrijedne vapnenačke ploče s krova, uskladištiti ih za buduću rekonstrukciju. Preko 50, odnosno stotinu ruku, bilo je i previše na jednom lokalitetu, pa je dio volontera krenuo u eko akciju čišćenje sela, dok se drugi spustio u obliznju valu Zokamicu kako bi plaža u čijoj blizini se gnijezdi Eleonorin sokol, očistila od naplavljenog smeća.
Nakon kratkog uvoda o samoj povijesti kultviranja otoka Visa, kao i začecima samog sela Dragodid, sudionicima ove aktivnosti pojašnjenje su osnove tradicijske gradnje, prije svega održivi način korištenja prirodnih resursa poput drvne građe, vađenja kamena, posebice pločastog vapnenca iz obližnjih kava, te općenito života u ovakvim okolnostima. Raspoređeni na dvije lokacije, volonteri su u klasičnom lancu uskladištili par kubika kamene građe, dok se istovremeno čistila unutrašnjost kuće, kako bi se u dogovoru s vlasnikom, u budućnosti moglo uopće započeti sa obnovom krovišta kuće. Osim toga, na primjerima obnove nekoliko objekata unutar sela, sudionici su upoznati sa modelom obnove/organiziranja volonerskih akcija/kampova kojeg je razvila Udruga Dragodid i koji će se sa posebnim volonterskim kurikulumom, uskoro početi primjenjivati u Parku prirode Telašćica i Vransko jezero, ali i na bilo kakvom baštinskom objektu kojem je potrebna obnova.
Platforma LISSA, odnosno ova radionica je financirana u sklopu trogodišnjeg projekta ”Sudioničko upravljanje infrastrukturom” od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, i to kao jedina inicjativa na otoku Visu, kako bi se uspostavila otvorena platforma za potrebe civilnog društva i društvenog razvoja viškog arhipelaga.
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »