Fotoreportaža Bakarski prezidi – Takala 2014

Izvor: neverinov blog

Obnova Bakarskih prezida – Takala


Ovog vikenda su dragodiđani pozvani na radnu akciju od strane Poljoprivredne zadruge“Dolčina” iz Praputnjaka na akciju, ali je subotu bilo loše vrijeme pa nam nije ostalo ništa drugo nego biti na zatvorenom i nadati se da kiša neće padati i sljedećeg dana. Pošto smo imali masu vremena i prazne ruke ovaj nam je džinovski leptir odvratio pozornost. Promjer krila mu je barem 12 centimetara. Mještani su mrtvi ladni na njega jer kažu da su prošle godine imali najezde takvih..


Ali kako smo poznati po glistama u guzici i vrag nam neda mira zamolili smo domaćine da nas vode do bilo čega što imaju u okolici za pokazati nam.


I tako nas je barba Vjeko odveo do lokalne kalvarije na Požarini i do talijanskog bunkera na Bajti. Magla nam nije dopuštala da uživamo u pogledu.


Ali nam nije bilo dovoljno pa smo išli do plaže i onda na Gradac kod Bakarca s kojeg se pruža lijepi pogled na zaljev.


Kako objasniti što su to takala? Iz svemira i nije bogznašto, nešto majušno reklo bi se, a onda kada parkiraš auto na ugibalištu na cesti za Meju, pređeš cestu, nije ti ništa više jasno jer te dočeka impozantno obnovljeno djelo kojem moraš skinuti kapu. A to je tek mali djelić nadljudskog upornog rada dvije generacije kako bi se dobilo nešto malo obradive zemlje na takvoj kosini.


Riječima Dragutina HircaZaputiš li se prvi put našim primorjem, iznenađuje te silno sivo i golo kamenje, strašan onaj kras. Prva je kulturna bilina na hrvatskom krasu u Primorju vinova loza, pa gdje je na kamenu ili među razpuklinama i samo šaka zemlje, tu ona uspijeva tako bujno da to čovjeka iznenađuje. Mnogi Primorac ne propusti dana da se u vinograd ne bi nagledao pa ga i zimi ni žestoka bura u tom ne prieči. Trs se gaji u vinogradu, trs raste pred kućom i oko nje on se uzgaja po škrapama…


On zna za svaki grozd u svom vinogradu, on ga prati od zaplodbe do dozrijevanja, on ga njeguje, pregledava, nastoji i čisti, redi – on je među vinovom lozom najsretniji, najzadovoljniji…U dolini Rječine, u Dragi, i Vinodolu goji se vinova loza u ravnici, oko Bakra i po kamenitim vrhovima što se protežu od Sv. Kuzme do Bakarca. Tu su vrhovi Klančina, Grbin, Crni, Križ nu najznamenitiji je 119 m visoki Rebar, koji je sav od podnožja do tjemenice izprerovan. Ogromnu tu vapnenu stienu pretvorio je Primorac mravljim marom u jedan vinograd. Od mora do tjemenice reda se skalinasto gromača za gromačom, od kojih vrh rebrasto izgleda, pa mu otuda i ime.


Posve drukčije gaji se loza u Primorju nego u gornjoj Hrvatskoj. Najprije treba osigurati zemlju, a poslije trs. Da bura Primorcu i onu pregršt zemlje ne raznese kojom ga priroda maćehinski obdarila, valja ju podzidati gromačom. Kupi li koji umejak ili krasu i vidi li da među kamenjem ima zemlje crvenice, vidi zemlju u škrapama i među razpuklinama, odmah se spremi da tu nasadi vinograd. Onaj kamen pretvori u bujnu oazu i diviti se mora čovjek kako se Primorac oko toga trudi i muči.


Primorac kamen lomi i krši. Gdje mu ne pomaže zub, hrasnica ili pralica, tu pozove u pomoć puščani prah(barut). Polomljeno kamenje nose na drugi kraj jer će njime ograditi vinograd, da bude protiv buri sigurniji. Na kamenje se složi gromača na metar ili više visoka, a toliko duga i široka koliko je vinograd. Silan je to trud, dok mnogobrojno kamenje slaže polažuć jedan kamen na drugi i ne spajajuć ga vapnom. Za kiše naročito pako zimi često se gromače raztaču te ih valja s proljeća opet popraviti.


Leži li vinograd u ravnici, ne prave u njemu gromače,već suvišan kamen uz ogradu slažu ili ga i odstrane.Leži li vinograd na vrhu ili njegovu obronku, tada slažu gromače skalinasto.Iza prve slijedi druga i tako do kraja, a koliko je duga i široka toliko ima na njoj i zemlje na kojoj se loza goji.Nu, ta zemja nije čista, već pomiješana krupnijim i sitnijim kamenjem što gruh ili gruhlje zovu.Kad bi Neprimorcu pokazao škrinjicu takove zemlje pa uza nju izložio i vino, koje na njoj raslo, mnogi bi teško vjerovao, da na tom gruhlju onako plemenita i vatrena kapljica uspijeva.…


Obaviv Primorac najteži posao, izkopa rovove, zasadi čokote, pogrebeniča grebenice ili zavabči vabce (mladu lozu), zatakne kolčić i ovija po njem trs, dok je porasao.

Putopisi, Bakar 1878


Finalmente nedjelja i možemo početi sa delom. Najbolje vrijeme za rad je kad je oblačno (odličan koe jontrast sivog i zelenog tada), a kad je sunčano mjesto postaje pakleno. Onu zelenjavu smo dobili na zadatak za očistiti i zid koji se bio raspao što je zahtjevalo čitav dan i 4 kršnih momaka.


U bijeloj jakni žena-zmaj, predsjednica zadruge Ira Šubat.


Posvuda domišljate stepenice gdje se mjestimično koristi živa stijena pa se nadodaju stube. S obzirom na tešku konfiguraciju terena, jedan je radnik za osam sati rada mogao izgraditi 1,5 kubičnih metara suhozida. Zemlju se moralo donositi sa planina na leđima u košima, „va kofama“, ili vozovima, kolima, što je značilo još produljenje vremena najmanje dvadeset posto.


Na ovakvim radionicama je lijepo vidjeti stare i mlade kako rade jednog uz drugo. S druge strane to je prekopotrebno jer se na takav način prenose znanja koje pred opasnosti zaborava.


A ovako izgleda kad je terasa očišćena od žbunjeva. Teren se još treba očistiti od korijenja i prokopati za staviti sadnice. Ova akcije je potpomognuta od strane županije i grada Bakra.

Nažalost sve je to premalo jer ono što je dosada učinjeno je mnogo, ali je mrvica naspram onoga što još preostaje. Sada se opet proizvodi popularna Bakarska vodica na tom području (kao Stara Bakarsa vodica jer ona sa tradicionalnim imenom se puni u Sloveniji). Treba poizvodnu aktivnost križati sa činjenicom da je to turistički potencijal radi kojeg će gosti prespavati u Bakru, Bakarcu i okolici (Praputnjak, Hreljin, Zlobin, Škrljevo, Krasica su definitivno mjesta koje se tek ima otkriti).

Nakon toga je usljedilo druženje na plaži sa roštiljem, vinom i kolačima, ali tu vam ne želim vaditi mast sa slikama.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »