Iskustva u planiranju obnove i održivog razvoja zaštićenog ruralnog naselja Humac

Rad Sanje Buble i Tita Kostyja sa ECOVAST-ove konferencije, Ivanić-Grad, studeni 2011.

Iskustva u planiranju obnove i održivog razvoja zaštićenog ruralnog naselja Humac (Buble, Kosty, 2011.) .pdf

svi radovi sa konferencije MODELI UPRAVLJANJA PROCESIMA OBNOVE I RAZVOJA POVIJESNIH GRADOVA Primjer Ivanić-Grada: Mogućnosti revitalizacije i obnove starog Ivanića
Ivanić-Grad, 11. studenoga 2011.

Sažetak:

Rad obrađuje iskustva u planskom pristupu revitalizacije naselja Humac na otoku Hvaru, s posebnim naglaskom na konzervatorsku i prostorno-plansku dokumentaciju. Naselje Humac je vrijedan i jedinstven primjer tradicionalnog ruralnog naselja i kulturno dobro u kategoriji zaštićene ruralne cjeline. Naselje je u prošlosti korišteno za povremeni boravak u vrijeme poljoprivrednih radova. Urbanističkim planom ureñenja Humca obuhvaćena je površina od cca 6 ha. Na toj površini je smješteno 147 postojećih građevina, od kojih je više od 60% u ruševnom stanju.

Cilj plana bio je utvrditi optimalna rješenja obnove i očuvanje povijesne tradicije građevnih struktura i  krajolika naselja Humac te ostvariti prostorne preduvjete njegova održivog razvoja. Naselje Humac je  odabrano kao pilot projekt Programa poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela „Etno-eko“ Splitsko-dalmatinske županije. Postupci i iskustva u planiranju obnove i razvoja naselja Humac trebaju poslužiti kao model za postupanje u planiranju i obnovi naselja sličnih obilježja.

Stručni postupak temelji se na konzervatorskoj podlozi i prostorno-planskim rješenjima koji su obavezna podloga za kvalitetnu obnovu graditeljskog nasljeđa te uređenje prostora naselja i njegovog okoliša. Organizacija površina, njihova infrastrukturna opremljenost i njihova planirana namjena trebaju biti podloga za buduće funkcioniranje i održavanje naselja temeljenog na vlastitim resursima.

Naselje Humac i njegov okoliš su atraktivan ruralni graditeljski kompleks. Taj kompleks može biti dopuna i proširenje ponude susjednih obalnih turističkih kapaciteta. Boravak u naselju ne mora biti vezan uz ljetnu sezonu i može ponuditi aktivnosti povezane s tradicijskom poljoprivredom. Time se turističko korištenje može produžiti na gotovo cijelu godinu.

Građevine i prostor naselja podliježu ograničenjima, koja zaslužuju kao zaštićeno kulturno dobro, što povećava cijenu njihove obnove i korištenja. Na primjeru plana za naselje Humac stečeno je uvjerenje da su planska rješenja samo neophodan, ali ne i dovoljan preduvjet poželjne revitalizacije ovakvih vrijednih i atraktivnih povijesnih sklopova. Aktivna i trajna zaštita morala bi se pospješiti dodatnim značajnijim poreznim pogodnostima, kao i provjerenim oblicima javno-privatnog partnerstva. Na taj način mogla bi se rasteretiti izdvajanja iz proračuna, a više zainteresirati vlasnike, posjednike ili potencijalne poduzetnike za ulaganja u obnovu i djelatnosti u zaštićenim povijesnim kompleksima.

Ključne riječi: Ruralne cjeline, planska obnova, konzervatorski elaborat, prostorno planiranje, održivi
razvoj, program „Etno-eko“

 

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

hrHR