ITLA Manifest za terasirane krajobraze

pages-from-01-manifesto-for-terraced-landscapes-def

 01-manifesto-for-terraced-landscapes-def2

MANIFEST

Izbor budućnosti za terasirane krajobraze

Mi, 250 sudionika iz više od 20 zemalja, okupljeni u Padovi prilikom završne sjednice 3. svjetskog skupa o terasiranim krajobrazima, izražavamo toplu zahvalu našim talijanskim domaćinima za ovo poticajno iskustvo koje su obilježila nadahnjujuća predavanja te izravna razmjena stručnih znanja i vizija prilikom plenarnih sjednica koje su se održavale u Veneciji i Padovi, kao i tijekom stručnih izleta u tršćansko priobalje (Costiera triestina) te područja Topolò-Dordolla, Valstagna, Valpolicella-Valdobbiadene, Trentino, dolinu Ossola, dolinu Canavese-Aosta, Chiavari-Lavagna-Vernazza, obalu Amalfi-Ischia (Ischia-Costiera amalfitana), otok Pantelleria.

Usmjerili smo našu pažnju na iznimnu povijest i regionalne inačice terasa širom svijeta, uz poseban fokus na talijanske primjere; također smo s velikom brigom i velikom nadom promišljali budućnost terasiranih krajobraza. Razmatrajući široko polje europske baštine terasiranih krajobraza, mišljenja smo da u današnje vrijeme – nakon desetljeća procesa napuštanja i degradacije terasa – treba ostvariti pozitivan zaokret vezano uz ovu suhozidnu baštinu.

Dajemo si zadatak podržati rastući trend oživljavanja upotrebe i održivog upravljanja sustavima terasa. Smatramo da se ta hrabra odluka može opravdati serijom aktualnih impulsa: to uključuje jačanje potražnje za svježom, lokalno proizvedenom hranom poznatog podrijetla i dobre kvalitete, s kraćom transportnom udaljenosti i s manje umjetnih dodataka; podršku manjim i obiteljskim farmama te omogućavanje novoj generaciji mladih proizvođača da se bave uzgojem zemlje uz dostojanstven život u brdskim područjima. Ove činjenice omogućavaju bitnu polazišnu točku za novo vrednovanje velikog naslijeđa terasiranih krajobraza. Oni imaju ključnu ulogu u svjetskom društvenom i kulturnom bogatstvu, jer su stvoreni vještinom i teškim radom prošlih generacija, a omogućavaju upotrebu zemlje kroz desetljeća i stoljeća. Odražavaju način života koji je u mnogim krajevima još uvijek prisutan. No u drugim krajevima terase su već napuštene, zbog teškog rada koji zahtijevaju te iseljavanja stanovništva.

Vjerujemo da izazov u takvim krajevima predstavlja nalaženje novih načina života i odgovarajućih aktivnosti koje mogu koristiti taj naslijeđeni resurs. Rješenja se mogu temeljiti, odnosno biti opravdana dugoročnom javnom koristi koje pružaju terasirane padine: sprječavanju erozije tla, smanjivanju učinka klimatskih promjena, kontroli poplava i upravljanjem vodnim sustavima; zaštitom i obogaćivanjem agro-bio-raznolikosti i eko-sustava; diverzifikacijom ruralnih gospodarstava dodavanjem vrijednosti raznovrsnoj hrani, sjemenju i ljetini; voljom da se izaberu ove mogućnosti za bolji život ljudi; obrazovnom vrijednosti baštine i kulturnih krajolika, te pričama o ljudima i prirodi koje utjelovljuju; ljepotom i poželjnosti tih krajolika za korištenje radi rekreacije i u turizmu. Takav bogati raspon korisnosti ili ‘javnih dobara’ opravdava novo upravljanje te uključenje zajedničkih resursa – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kontinentalnom ili globalnom planu – u održavanje, a gdje je to potrebno i obnavljanje terasiranih područja.

S velikim zanimanjem primjećujemo pristupanje analizama i uvažavanju krajobraza kako se to odražava u Europskoj konvenciji o krajobrazu, s principima koje možemo primijeniti i drugdje u svijetu. Prihvaćajući Konvenciju, mnoge su se Europske vlade obvezale identificirati, procijeniti i pripremiti ciljeve s potpunim uključenjem javnosti vezano uz sve krajobraze na svom području, kao i osigurati zaštitu i upravljanje svim krajobrazima te promovirati aktivnosti obnove gdje je to potrebno. To usmjerava ka potrebi istraživanja i planiranja temeljem uključenja širokog raspona disciplina i sustava znanja. Utvrđivanje aktualnih istraživanja pri sveučilištima i regionalnim vladama predstavlja podlogu za takve aktivnosti.

Prepoznajemo središnju ulogu starih i novih oblika održive poljoprivrede i obrta (farmeri, graditelji suhozida, hobistički i priučeni poljoprivrednici, zadruge proizvođača i udruge) u održavanju terasa. Prikladno znanje i vještine tih dionika, čiji su preci i predšasnici stvorili terase dubokim razumijevanjem prirode i vještom upotrebom dostupnih materijala, trebaju biti prihvaćeni u raspravama i donošenju odluka o budućnosti terasiranih zemljišta.

Pozdravljamo povećano zanimanje za obnovom napuštenih terasiranih sustava. Na sve većem broju mjesta, lokalne zajednice, lokalne uprave i poljoprivrednici vode tu obnovu. Osvježava vidjeti predanost mladih ljudi u obrađivanju zemlje, kao i pozive za djelovanje lokalnih uprava i civilnog društva da ih se podupre u tim ambicijama kroz stručnu edukaciju, podučavanjem kroz praksu, financijskom potporom za nove došljake i na druge načine. Uspješnost poljoprivrednika na terasiranim područjima može biti uvelike unaprijeđena podupiranjem novih gospodarstava, dodavanjem vrijednosti lokalnoj hrani i proizvodima te uvođenjem cirkularnih sistema lokalne ekonomije.

Istovremeno, potrebne su novi odnosi u suradnji i zajedničkoj dobrobiti između ruralnih područja s terasiranim krajobrazima i gradova. Kvaliteta baštine, okoliš i proizvodnja hrane također mogu ponuditi jedinstveno iskustvo posjetiteljima i donijeti komplementarni prihod ruralnim ekonomijama.

Pozivamo međunarodne organizacije, vlade, lokalne uprave, stanovnike, vlasnike zemljišta, trgovačke interesente, ruralne i urbane zajednice, seljake, obrtnike te druge proizvođače, edukatore, istraživače i sve relevantne dionike, da se posvete zaštiti i dugoročnom održavanju terasa. Oni moraju odražavati poštovanje prema terasiranim krajobrazima u svim planovima i programima, posebno u onima koji podupiru poljoprivredu, ruralni razvoj i kvalitetu života, zaštitu okoliša, upravljanje vodama i riječnim tokovima, prostorno i teritorijalno planiranje i regionalni razvoj.

Povjeravamo Međunarodnom udruženju za terasirane krajobraze (ITLA – International Terraced Landscapes Alliance) da preuzme vodstvo nad multinacionalnom razmjenom ideja i iskustava i da potpomaže jačanje inicijativa i umrežavanje na tom području.

Padova, 15.10. 2016.

Prevela na hrvatski jezik: Tihana S. Fabijanić

klikni za izvorni dokument (EN)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Le hameau abandonné de Barrières – Erasmus+ razmjena mladih

Tekst i foto: Dora Raič

Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi.

image1
Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano je na široki spektar elemenata kulturne baštine. Svaki lokalitet povjeren udruženju članica REMPART-a je sastavni dio programa lokalnog razvoja i stoga se, osim na očuvanju ili obnovi, radi i na pridodavanju nove svrhe i ponovnom korištenju samog lokaliteta. Kroz brojne akcije se također nastoje očuvati i promicati tradicionalne tehnike gradnje i restauracije.

Udruga Palombar teži očuvanju prirodne i kulturne baštine, s naglaskom na očuvanje prirodnih resursa te prijenos znanja kroz suradnju i pedagoški pristup s ciljem osobnog razvoja pojedinaca i, u konačnici, oživljavanju ruralnih krajobraza.

Lokacija radionice bila je Hameau de Barrières – napušteno selo u sklopu tipičnog krajobraza jugozapadne Francuske – regije između Brivea i Figeaca te unutar regionalnog parka Causses de Quercy (više informacija i fotografija može se naći na https://declam.jimdo.com/nos-chantiers/miers/, http://mairiedemiers.free.fr/le-hameau-abandonne-de-barrieres.html).

Prvog dana radionice na terenu je zatečeno stanje prilično zatrpano zemljom i obraslom vegetacijom uz brojne provale te se veći dio čišćenja obavio istog dana. Već drugog dana tim od ukupno 20 sudionika se podijelilo u nekoliko skupina te je svaka započela obnovu određenog dijela lokaliteta. Istovremeno se radilo na obnovi 2 suhozidne kuće, jedne manje kućice te 3 okolna suhozida. Većinom uz nezahvalne vremenske uvjete, ali uz izrazito dobru radnu energiju, suradnju i pokoju pjesmu, u roku su odrađeni svi planirani zahvati pa i nešto manjih dodatnih intervencija. Zahvaljujući razmjeni iskustava, znanja i brojnih savjeta vezanih uz tehnike gradnje i obrade kamena između francuskih, portugalskih i hrvatskih sudionika, kreirana je ugodna prijateljska radna atmosfera.

Više o postignutom pogledajte u fotogaleriji:

image3
image2
Lokacija 1. Kuća br. 1 prije i poslije

image6
image4 image5
Lokacija 2. Kuća br. 2 i pripadajući zid prije i poslije

kicica image9 image7
Lokacija 3. Mala kućica i pripadajući zid prije i poslije

image12
image10 image11
Lokacija 4. Zid prije i poslije

image14 image13
Lokacija 5. Rubovi zida prije i poslije

image15
Pogled na završene lokacije 1., 2. i 3.

image16
Pozdrav od ekipe!

Tekst i foto: Dora Raič Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi. Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano […]

Read More »

 atts
0

Gradimo suhozide u Faustovu čast

Obilježava se peta godina festivala Kreativni dani Fausta Vrančića: 29.9.-1.10. na Prviću, u organizaciji udruge Otok.
21688366_942663782566572_6487598212384579736_o
U svestranom programu, mjesto smo pronašli i mi pa ćemo u subotu 30.9. i u nedjelju 1.10. ujutro popraviti pokoji prvićki suhozid. Na radionicu su dobrodošli svi koji žele usvojiti osnove vještine suhozidne gradnje i čuti zanimljivosti o našoj kamenoj baštini.

Na Prvić možete brodom iz Vodica i Šibenika, raspored plovidbe je ovdje. Za sve informacije kontaktirajte organizatore na: antonia.dobrota.m@gmail.com

Čitav festivalski program možete proučiti ovdje: 5. KDFV Program

Obilježava se peta godina festivala Kreativni dani Fausta Vrančića: 29.9.-1.10. na Prviću, u organizaciji udruge Otok. U svestranom programu, mjesto smo pronašli i mi pa ćemo u subotu 30.9. i u nedjelju 1.10. ujutro popraviti pokoji prvićki suhozid. Na radionicu su dobrodošli svi koji žele usvojiti osnove vještine suhozidne gradnje i čuti zanimljivosti o našoj […]

Read More »

 atts
2

Obnova munskih zidi

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi

mune
U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida kao dijela ovdašnjeg krajolika, da se okupe još živa sjećanja na njihove uloge u nekadašnjem životu i ekonomiji te da se vještina zidanja u suho popularizira i prenese na nove generacije.

Pozivamo Vas da se pridružite radionici kroz čije ćete teorijske i praktične dijelove biti u prilici saznati nešto o općoj važnosti i praktičnosti suhozida, tradicijskom životu i krajoliku Opatijskog krasa, te naučiti osnove gradnje i održavanja suhozida. Radi osiguranja opreme i okrijepe za sudionike, molimo da svoj dolazak najavite do 22.9. na e-mail adresu grga@dragodid.org ili telefonski broj 095 9133955.

Rad s kamenom po svojoj je prirodi opasan i može dovesti do ozljeda. Iako će organizatori voditi brigu o vašoj sigurnosti, potrebno je da sami procijenite svoje fizičke sposobnosti i vještinu za svaki od poslova koji će se obavljati na radionici. Sudjelovanjem na radionici prihvaćate vlastitu i odbacujete organizatorovu odgovornost za moguće ozljede. Potrebno je odabrati adekvatnu radnu obuću i odjeću.

23.9.
9:00                Okupljanje ispred Mjesnog doma Mune
9:15-10:00     Teorijski uvod
10:00-12:30  Popravak suhozida u centru Velih Muna
12:30-14:00  Pauza za ručak
14:00-17:00  Popravak suhozida u okolišu naselja
17:00-18:00  Predavanje: Suhozidi, sveprisutna baština

24.9.
9:30                Okupljanje pred lovačkom kućom kraj Malih Muna
10:00-14:30  Popravak suhozida u okolišu naselja
14:30-18:00  Ručak, slobodno druženje, boće

Program sufinanciraju Općina Matulji i LAG Terra Liburna.

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi.  U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida […]

Read More »

 atts
0

Suhozidna radionica u riječkoj Waldorfskoj školi

Tekst i foto: Andrija Mihelčić

Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid.

5
Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom dijelu gornje terase podzid se urušio te ga je trebalo obnoviti. Paralelno s obnovom glavnog podzida organiziralo se i obnavljanje drugog, manjeg podzida koji je ujedno služio kao i poligon za podučavanje onih koji su se prvi puta susreli s ovom vještinom.

2
Foto 1. i 2. Obnovljen podzid

3
Foto 3. Podzid kakvog smo ga zatekli

68
Foto 4. i 5. Obnovljen manji podzid ”za zagrijavanje”

Na radionici je sudjelovalo desetak volontera uz nekolicinu prolaznika koji su sa zadovoljstvom pomogli u sanaciji.
Radionica je uspješno realizirana, oba podzida uspješno su obnovljeni, te je u vidu daljnja suradnja između Waldorfske škole i udruge Dragodid.

Tekst i foto: Andrija Mihelčić Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid. Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom […]

Read More »

 atts
0

Dragodid po svijetu, svijet u Dragodidu

Tekst: Julia Bakota
Foto: Ante Senjanović, Julia Bakota, Filip Šrajer

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Mi u Dragodidu često pišemo o Dragodidu, selu 55 minuta hoda iza natovarenog magarca udaljenom od Komiže, u kojemu smo prije 15 godina započeli svoju suhozidnu priču. Selo je dvjestotinjak godina staro, a svojim ga povremenim boravkom, korištenjem ognjišta, bavljenjem tradicijskim djelatnostima i vječno mladim duhom oživljava njegova jedina stanovnica Nedjeljka Burić.

U suradnji s njom ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova sela te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Na javnu je radionicu, što pješice, što džipom komiške turističke agencije Alternatura, pristiglo deset volontera.
Obilazak sela se pretvorio u jednu pravu etno-turu, a volonteri su imali rijetku priliku vidjeti kako se u selu živjelo prije. Kavu i čaj smo skuhali na otvorenom kaminu u kući, predstavili smo tradicionalne tehnike gradnje i materijale na primjerima stambenih i pomoćnih objekata u selu, nahranili magarce, vadili i pili vodu iz gustirne.

20170721_0310 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Planirajući radionicu i razglabajući među sobom prijašnjih dana o tome što bi bilo najbolje volonterima ponuditi kao prvi suhozidni zadatak, odluka je pala na izgradnju klupice kraj seoskog žuga. Dragodid je tradicionalno bio centralno naselje u kojemu su se na neradne dane okupljala ostala okolna naselja, pa bi bacili na balote. Kako je svijet postao globalno selo, tako je i žug u Dragodidu tog petka 2017. u hladu borova okupio šarenu družinu; a Rudine, Konjsku Glavu, Batol i Sv. Bjož su zamijenili Danska, Srbija, Hrvatska, Švedska, Slovenija i Malezija.

Krenuli smo s uvodom u umijeće gradnje suhozida, kraćim teoretskim principima gradnje uz jednostavne pokazne primjere.

20170721_0315
Volonteri su se vrlo brzo prihvatili raščišćavanja i ravnanja terena na kojemu će sagraditi suhozidnu klupu – dvostruki suhozid pokriven pločama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim samog zidanja, glavni zadaci su bili prikupljanje većeg kamenja za zidanje, manjeg kamenja za ispunu te ploča za zadnji red klupe.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nakon tri sata, uz pauze i provjeru napravljenog, klupa je bila završena i spremna za testiranje tijekom ručka.

20170721_11__ 20170721_0333 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Više fotografija s radionice možete vidjeti ovdje: Dragodid/2017

Bilo je zanimljivo čuti motivaciju volontera koji se usred srpnja odluče popeti u unutrašnjost otoka i napraviti zid, a nikad u životu nisu napravili ništa slično. No, stranim posjetiteljima obala često nudi samo pasivni doživljaj i ne dijeli rado svoje lokalne tradicije i način života. Pa tako danski bračni par na ljetovanju u Komiži vidi plakat za radionicu gradnje suhozida i pomisli ”Oćemo ić sagradit zid?”.

Dragodidom prolaze i brojni turisti koji odluče jedan dan posvetiti organiziranoj pješačkoj turi i istraživanju viš(k)ih nadmorskih visina. A nisam još ni spomenula da u rujnu na Visu kreće snimanje nastavka mjuzikla Mamma mia! u kojemu će viške vale, kamene kuće, tovari i zalasci sunca na pučini, uz Meryl Streep, imati glavnu ulogu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim radionice, u selu smo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza izvršili sanacije više lokacija u selu: uredili ruševine, uklonili i uskladištili kamene ploče krova kojemu je prijetilo propadanje, uklonili montažno drveno krovište te iznijeli glomazni otpad.

IMG_0070 20170719_5_
U planu je bio i popravak kritičnog dijela krova od kamenih ploča jedne od stambenih kuća u suradnji s lokalnim meštrom, pa smo tako pripremili svu drvenu građu za popravak, što uključuje rogove od borovine i letve od joprine (lemprike).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Ova se aktivnost odgodila zbog izuzetno visokih temperatura, te će se održati do kraja godine, a planiramo održati i suhozidnu radionicu za komišku vrtićku djecu.

Ljetni suhozidni program u Dragodidu financiran je putem javnog natječaja Grada Komiže, a sufinanciran velikodušnim donacijama Marie Yap, nasmijane Malezijke s komiškom adresom, te Nautičkog centra Komiža. Provodi se u partnerstvu s LAG-om Škoji i Nedjeljkom Burić, jedinom povremenom stanovnicom sela. Njima zahvaljujemo na suradnji, a svi su pozvani na buduće suhozidne aktivnosti u Dragodidu koje ćemo najaviti na našoj mrežnoj stranici.

Ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova Dragodida te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Read More »