web o gradnji suhozida i sličnih -zida

ITLA Manifest za terasirane krajobraze

pages-from-01-manifesto-for-terraced-landscapes-def

 01-manifesto-for-terraced-landscapes-def2

MANIFEST

Izbor budućnosti za terasirane krajobraze

Mi, 250 sudionika iz više od 20 zemalja, okupljeni u Padovi prilikom završne sjednice 3. svjetskog skupa o terasiranim krajobrazima, izražavamo toplu zahvalu našim talijanskim domaćinima za ovo poticajno iskustvo koje su obilježila nadahnjujuća predavanja te izravna razmjena stručnih znanja i vizija prilikom plenarnih sjednica koje su se održavale u Veneciji i Padovi, kao i tijekom stručnih izleta u tršćansko priobalje (Costiera triestina) te područja Topolò-Dordolla, Valstagna, Valpolicella-Valdobbiadene, Trentino, dolinu Ossola, dolinu Canavese-Aosta, Chiavari-Lavagna-Vernazza, obalu Amalfi-Ischia (Ischia-Costiera amalfitana), otok Pantelleria.

Usmjerili smo našu pažnju na iznimnu povijest i regionalne inačice terasa širom svijeta, uz poseban fokus na talijanske primjere; također smo s velikom brigom i velikom nadom promišljali budućnost terasiranih krajobraza. Razmatrajući široko polje europske baštine terasiranih krajobraza, mišljenja smo da u današnje vrijeme – nakon desetljeća procesa napuštanja i degradacije terasa – treba ostvariti pozitivan zaokret vezano uz ovu suhozidnu baštinu.

Dajemo si zadatak podržati rastući trend oživljavanja upotrebe i održivog upravljanja sustavima terasa. Smatramo da se ta hrabra odluka može opravdati serijom aktualnih impulsa: to uključuje jačanje potražnje za svježom, lokalno proizvedenom hranom poznatog podrijetla i dobre kvalitete, s kraćom transportnom udaljenosti i s manje umjetnih dodataka; podršku manjim i obiteljskim farmama te omogućavanje novoj generaciji mladih proizvođača da se bave uzgojem zemlje uz dostojanstven život u brdskim područjima. Ove činjenice omogućavaju bitnu polazišnu točku za novo vrednovanje velikog naslijeđa terasiranih krajobraza. Oni imaju ključnu ulogu u svjetskom društvenom i kulturnom bogatstvu, jer su stvoreni vještinom i teškim radom prošlih generacija, a omogućavaju upotrebu zemlje kroz desetljeća i stoljeća. Odražavaju način života koji je u mnogim krajevima još uvijek prisutan. No u drugim krajevima terase su već napuštene, zbog teškog rada koji zahtijevaju te iseljavanja stanovništva.

Vjerujemo da izazov u takvim krajevima predstavlja nalaženje novih načina života i odgovarajućih aktivnosti koje mogu koristiti taj naslijeđeni resurs. Rješenja se mogu temeljiti, odnosno biti opravdana dugoročnom javnom koristi koje pružaju terasirane padine: sprječavanju erozije tla, smanjivanju učinka klimatskih promjena, kontroli poplava i upravljanjem vodnim sustavima; zaštitom i obogaćivanjem agro-bio-raznolikosti i eko-sustava; diverzifikacijom ruralnih gospodarstava dodavanjem vrijednosti raznovrsnoj hrani, sjemenju i ljetini; voljom da se izaberu ove mogućnosti za bolji život ljudi; obrazovnom vrijednosti baštine i kulturnih krajolika, te pričama o ljudima i prirodi koje utjelovljuju; ljepotom i poželjnosti tih krajolika za korištenje radi rekreacije i u turizmu. Takav bogati raspon korisnosti ili ‘javnih dobara’ opravdava novo upravljanje te uključenje zajedničkih resursa – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kontinentalnom ili globalnom planu – u održavanje, a gdje je to potrebno i obnavljanje terasiranih područja.

S velikim zanimanjem primjećujemo pristupanje analizama i uvažavanju krajobraza kako se to odražava u Europskoj konvenciji o krajobrazu, s principima koje možemo primijeniti i drugdje u svijetu. Prihvaćajući Konvenciju, mnoge su se Europske vlade obvezale identificirati, procijeniti i pripremiti ciljeve s potpunim uključenjem javnosti vezano uz sve krajobraze na svom području, kao i osigurati zaštitu i upravljanje svim krajobrazima te promovirati aktivnosti obnove gdje je to potrebno. To usmjerava ka potrebi istraživanja i planiranja temeljem uključenja širokog raspona disciplina i sustava znanja. Utvrđivanje aktualnih istraživanja pri sveučilištima i regionalnim vladama predstavlja podlogu za takve aktivnosti.

Prepoznajemo središnju ulogu starih i novih oblika održive poljoprivrede i obrta (farmeri, graditelji suhozida, hobistički i priučeni poljoprivrednici, zadruge proizvođača i udruge) u održavanju terasa. Prikladno znanje i vještine tih dionika, čiji su preci i predšasnici stvorili terase dubokim razumijevanjem prirode i vještom upotrebom dostupnih materijala, trebaju biti prihvaćeni u raspravama i donošenju odluka o budućnosti terasiranih zemljišta.

Pozdravljamo povećano zanimanje za obnovom napuštenih terasiranih sustava. Na sve većem broju mjesta, lokalne zajednice, lokalne uprave i poljoprivrednici vode tu obnovu. Osvježava vidjeti predanost mladih ljudi u obrađivanju zemlje, kao i pozive za djelovanje lokalnih uprava i civilnog društva da ih se podupre u tim ambicijama kroz stručnu edukaciju, podučavanjem kroz praksu, financijskom potporom za nove došljake i na druge načine. Uspješnost poljoprivrednika na terasiranim područjima može biti uvelike unaprijeđena podupiranjem novih gospodarstava, dodavanjem vrijednosti lokalnoj hrani i proizvodima te uvođenjem cirkularnih sistema lokalne ekonomije.

Istovremeno, potrebne su novi odnosi u suradnji i zajedničkoj dobrobiti između ruralnih područja s terasiranim krajobrazima i gradova. Kvaliteta baštine, okoliš i proizvodnja hrane također mogu ponuditi jedinstveno iskustvo posjetiteljima i donijeti komplementarni prihod ruralnim ekonomijama.

Pozivamo međunarodne organizacije, vlade, lokalne uprave, stanovnike, vlasnike zemljišta, trgovačke interesente, ruralne i urbane zajednice, seljake, obrtnike te druge proizvođače, edukatore, istraživače i sve relevantne dionike, da se posvete zaštiti i dugoročnom održavanju terasa. Oni moraju odražavati poštovanje prema terasiranim krajobrazima u svim planovima i programima, posebno u onima koji podupiru poljoprivredu, ruralni razvoj i kvalitetu života, zaštitu okoliša, upravljanje vodama i riječnim tokovima, prostorno i teritorijalno planiranje i regionalni razvoj.

Povjeravamo Međunarodnom udruženju za terasirane krajobraze (ITLA – International Terraced Landscapes Alliance) da preuzme vodstvo nad multinacionalnom razmjenom ideja i iskustava i da potpomaže jačanje inicijativa i umrežavanje na tom području.

Padova, 15.10. 2016.

Prevela na hrvatski jezik: Tihana S. Fabijanić

klikni za izvorni dokument (EN)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

  • Radne akcije galerija 2002-