ITLA Manifest za terasirane krajobraze

pages-from-01-manifesto-for-terraced-landscapes-def

 01-manifesto-for-terraced-landscapes-def2

MANIFEST

Izbor budućnosti za terasirane krajobraze

Mi, 250 sudionika iz više od 20 zemalja, okupljeni u Padovi prilikom završne sjednice 3. svjetskog skupa o terasiranim krajobrazima, izražavamo toplu zahvalu našim talijanskim domaćinima za ovo poticajno iskustvo koje su obilježila nadahnjujuća predavanja te izravna razmjena stručnih znanja i vizija prilikom plenarnih sjednica koje su se održavale u Veneciji i Padovi, kao i tijekom stručnih izleta u tršćansko priobalje (Costiera triestina) te područja Topolò-Dordolla, Valstagna, Valpolicella-Valdobbiadene, Trentino, dolinu Ossola, dolinu Canavese-Aosta, Chiavari-Lavagna-Vernazza, obalu Amalfi-Ischia (Ischia-Costiera amalfitana), otok Pantelleria.

Usmjerili smo našu pažnju na iznimnu povijest i regionalne inačice terasa širom svijeta, uz poseban fokus na talijanske primjere; također smo s velikom brigom i velikom nadom promišljali budućnost terasiranih krajobraza. Razmatrajući široko polje europske baštine terasiranih krajobraza, mišljenja smo da u današnje vrijeme – nakon desetljeća procesa napuštanja i degradacije terasa – treba ostvariti pozitivan zaokret vezano uz ovu suhozidnu baštinu.

Dajemo si zadatak podržati rastući trend oživljavanja upotrebe i održivog upravljanja sustavima terasa. Smatramo da se ta hrabra odluka može opravdati serijom aktualnih impulsa: to uključuje jačanje potražnje za svježom, lokalno proizvedenom hranom poznatog podrijetla i dobre kvalitete, s kraćom transportnom udaljenosti i s manje umjetnih dodataka; podršku manjim i obiteljskim farmama te omogućavanje novoj generaciji mladih proizvođača da se bave uzgojem zemlje uz dostojanstven život u brdskim područjima. Ove činjenice omogućavaju bitnu polazišnu točku za novo vrednovanje velikog naslijeđa terasiranih krajobraza. Oni imaju ključnu ulogu u svjetskom društvenom i kulturnom bogatstvu, jer su stvoreni vještinom i teškim radom prošlih generacija, a omogućavaju upotrebu zemlje kroz desetljeća i stoljeća. Odražavaju način života koji je u mnogim krajevima još uvijek prisutan. No u drugim krajevima terase su već napuštene, zbog teškog rada koji zahtijevaju te iseljavanja stanovništva.

Vjerujemo da izazov u takvim krajevima predstavlja nalaženje novih načina života i odgovarajućih aktivnosti koje mogu koristiti taj naslijeđeni resurs. Rješenja se mogu temeljiti, odnosno biti opravdana dugoročnom javnom koristi koje pružaju terasirane padine: sprječavanju erozije tla, smanjivanju učinka klimatskih promjena, kontroli poplava i upravljanjem vodnim sustavima; zaštitom i obogaćivanjem agro-bio-raznolikosti i eko-sustava; diverzifikacijom ruralnih gospodarstava dodavanjem vrijednosti raznovrsnoj hrani, sjemenju i ljetini; voljom da se izaberu ove mogućnosti za bolji život ljudi; obrazovnom vrijednosti baštine i kulturnih krajolika, te pričama o ljudima i prirodi koje utjelovljuju; ljepotom i poželjnosti tih krajolika za korištenje radi rekreacije i u turizmu. Takav bogati raspon korisnosti ili ‘javnih dobara’ opravdava novo upravljanje te uključenje zajedničkih resursa – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kontinentalnom ili globalnom planu – u održavanje, a gdje je to potrebno i obnavljanje terasiranih područja.

S velikim zanimanjem primjećujemo pristupanje analizama i uvažavanju krajobraza kako se to odražava u Europskoj konvenciji o krajobrazu, s principima koje možemo primijeniti i drugdje u svijetu. Prihvaćajući Konvenciju, mnoge su se Europske vlade obvezale identificirati, procijeniti i pripremiti ciljeve s potpunim uključenjem javnosti vezano uz sve krajobraze na svom području, kao i osigurati zaštitu i upravljanje svim krajobrazima te promovirati aktivnosti obnove gdje je to potrebno. To usmjerava ka potrebi istraživanja i planiranja temeljem uključenja širokog raspona disciplina i sustava znanja. Utvrđivanje aktualnih istraživanja pri sveučilištima i regionalnim vladama predstavlja podlogu za takve aktivnosti.

Prepoznajemo središnju ulogu starih i novih oblika održive poljoprivrede i obrta (farmeri, graditelji suhozida, hobistički i priučeni poljoprivrednici, zadruge proizvođača i udruge) u održavanju terasa. Prikladno znanje i vještine tih dionika, čiji su preci i predšasnici stvorili terase dubokim razumijevanjem prirode i vještom upotrebom dostupnih materijala, trebaju biti prihvaćeni u raspravama i donošenju odluka o budućnosti terasiranih zemljišta.

Pozdravljamo povećano zanimanje za obnovom napuštenih terasiranih sustava. Na sve većem broju mjesta, lokalne zajednice, lokalne uprave i poljoprivrednici vode tu obnovu. Osvježava vidjeti predanost mladih ljudi u obrađivanju zemlje, kao i pozive za djelovanje lokalnih uprava i civilnog društva da ih se podupre u tim ambicijama kroz stručnu edukaciju, podučavanjem kroz praksu, financijskom potporom za nove došljake i na druge načine. Uspješnost poljoprivrednika na terasiranim područjima može biti uvelike unaprijeđena podupiranjem novih gospodarstava, dodavanjem vrijednosti lokalnoj hrani i proizvodima te uvođenjem cirkularnih sistema lokalne ekonomije.

Istovremeno, potrebne su novi odnosi u suradnji i zajedničkoj dobrobiti između ruralnih područja s terasiranim krajobrazima i gradova. Kvaliteta baštine, okoliš i proizvodnja hrane također mogu ponuditi jedinstveno iskustvo posjetiteljima i donijeti komplementarni prihod ruralnim ekonomijama.

Pozivamo međunarodne organizacije, vlade, lokalne uprave, stanovnike, vlasnike zemljišta, trgovačke interesente, ruralne i urbane zajednice, seljake, obrtnike te druge proizvođače, edukatore, istraživače i sve relevantne dionike, da se posvete zaštiti i dugoročnom održavanju terasa. Oni moraju odražavati poštovanje prema terasiranim krajobrazima u svim planovima i programima, posebno u onima koji podupiru poljoprivredu, ruralni razvoj i kvalitetu života, zaštitu okoliša, upravljanje vodama i riječnim tokovima, prostorno i teritorijalno planiranje i regionalni razvoj.

Povjeravamo Međunarodnom udruženju za terasirane krajobraze (ITLA – International Terraced Landscapes Alliance) da preuzme vodstvo nad multinacionalnom razmjenom ideja i iskustava i da potpomaže jačanje inicijativa i umrežavanje na tom području.

Padova, 15.10. 2016.

Prevela na hrvatski jezik: Tihana S. Fabijanić

klikni za izvorni dokument (EN)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Pridružite se radionici u Dragodidu – Komiža

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže.

Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te koordiniraju svoj dolazak sa našim članovima na terenu.

DGD oglas 2017_ispunjeno

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže. Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te […]

Read More »

 atts
0

Program Petrebišća 2017

Ponosno vam predstavljamo program suhozidne radionice Petrebišća 2017, koja će se održati od 29.7 do 6.8. u Parku prirode Učka.

Program je koncipiran po tematskim cjelinama koje obuhvaćaju osnove i napredne tehnike zidanja u suho, obnovu slamnatog krova i skupljanje kamenih ploča iz malog kamenoloma.

Praktični dio popratit će cijeli niz stručnih predavanja:

Sanja Lončar – Odnos pučkog graditeljstva i moderne arhitekture

Nevena Kereša – reVillage – budućnost ruralne arhitekture na jadranskoj obali

Filip Šrajer – suhozidna gradnja i krajolici

Grga Frangeš – Učka i Petrebišća – pregled tradicijskih oblika

Ljubo de Karina – Osnove kiparstva u kamenu

Anita Trojanović – Suhozidna baština Konavala

Vilma Stopfer – Suhozid kao spomenik

Tanja Kremenić – Revitalizacija otoka Cresa na temelju baštine i demokratskog dijaloga između nositelja

Alen Cikada – Prirodna Jama, zanemareni izvor života na kršu

Magdalena Janeš, Ana Terlević – Suhozidna flora, primjeri Dugog otoka

Iva Šoštarić – Oživljenje zidova, ptičja perspektiva

 

PLAKAT PTB 2017-01

Ponosno vam predstavljamo program suhozidne radionice Petrebišća 2017, koja će se održati od 29.7 do 6.8. u Parku prirode Učka. Program je koncipiran po tematskim cjelinama koje obuhvaćaju osnove i napredne tehnike zidanja u suho, obnovu slamnatog krova i skupljanje kamenih ploča iz malog kamenoloma. Praktični dio popratit će cijeli niz stručnih predavanja: Sanja Lončar […]

Read More »

 atts
0

Radionica ”Olipski suhozidi”

Od 9. od 11. kolovoza 2017. udruga SOL u suradnji s nama održat će radionicu ”Olipski suhozidi”.

Screenshot_1
Tijekom tri dana ove olipske radionice, sudionici će naučiti osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku će dobiti potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodi kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš doprinos zajednici”.

Voditelji radionice su članovi udruge Dragodid. Radionica je besplatna, osigurano je osvježenje i zaštitna oprema za sve sudionike. Za dodatne informacije možete kontaktirati Denisa Klevu, predsjednika Udruge SOL na 092/110 7255 i denis@udruga-sol.hr

Plakat

Od 9. od 11. kolovoza 2017. udruga SOL u suradnji s nama održat će radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana ove olipske radionice, sudionici će naučiti osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku će dobiti potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodi kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: Levando povišću pritrujena

Ususret devetom Festivalu levande koji se ove godine održava 30. lipnja i 1. srpnja, objavljujemo izvještaj s prošlogodišnje fešte od lavande.

Tekst i foto: Mario Švencbir

Festival Levande, osmi put zaredom, u Velom Grablju i ove je godine bio spektakl koji zaslužuje svoj vatromet. Objektivno je teško sabrati dojmove (kao i dosad) tako da slijedi subjektivni tekst.

image1

Velo Grablje, mjesto gdje se održava Festival Levande osmi put zaredom (što Grande voli istaknuti), je ponovno istaklo svoju povijest kroz seriju događaja obgrljenima mirisima predivnog ljubičasto plavog klasičastog cvijeta koji je samom mjestu a i svijetu donio toliko dragoga. Pri povratku u Zg, u trajektu su me neki Britanci, malo zrelije dobi, priupitali koja je to ozbiljna knjiga koju čitam. Bila je to knjiga Otok Hvar – Velo Grablje ljudi i događaji u 20. Stoljeću (knjiga druga). Kad sam im objasnio da je ta knjiga bila predstavljena na Festivalu Levande ostavio sam ih zbunjene sa novim pitanjem; Aha, znači Festival nije samo za turiste?

Da ljudi, Festival nije samo za turiste…

image2

Festival je svojevrsni spomenik kulturi koja nanovo otvori oči i udahne zrak u svoje podmaklo tijelo i otvori svoja vrata novim ljudima i podsjeti one starije generacije na ‘gušte proizašle iz teške rabote‘. Lani je Festival proširio svoj obuhvat a u tom je smjeru išao i ove godine. Medijski popraćeno otvaranje tradicionalnom žetvom i radionicom suhozida koliko god se puta desilo, neće postati klišej. Ako ne zbog aktivnosti, onda zbog lokaliteta, vrućine, miljun pčela i leptira i domaćih ljudi koji jednostavno ne staju u htijenju da upoznaju goste sa svojim običajima i tradicijom. Ala gušta rekli bi, zvuk srpova, kres kamena, blještanje mora u daljini, čežnja za ničim… Jednostavno fantazija. Da se razumijemo, činjenica da otvaranje radovima u poju traje ‘samo’ dva sata ide u prilog ovakvom dojmu. Usputni suhozid nije bio spektakl kao lani ali je svakako plijenio pažnju gostiju otvaranja. Obnovio se koji dužni metar gomile doslovno par la finta.

image3 image4 image5 image6

Nakon otvaranja tradicionalnom žetvom i usputnim suhozidima te već ustaljenim zahtjevima za intervju krenulo se u Grablje.

Novost je ove godine konačno stavljanje stare uljare u pogon, koja je dekorirana etno zbirkom tradicionalnih oruđa, alata i inih pribora za život kakav se nekad živio. Osim etno zbirke, zidove uljare su krasile slike Marina Ribarića. Posebna čar uljare je u tome što je izuzetno hladna tako da preporučam svakome dogodine da svako malo prošeće dolje i zagušta u izložbi i osvježenju.

image7

Ove je godine festivalski program bio prisilno izmijenjen ‘zahvaljujući’ prolasku hrvatske nogometne reprezentacije u 16-inu finala europskog nogometnog prvenstva. Tako da se sve (nažalost) podredilo tome, naime otkazana je projekcija filma a i nastup Sexymotherfuckersa je odgođen za poslije utakmice, koja je nažalost ušla u produžetke i kobno završila za našu reprezentaciju što se naravno odrazilo i na samu posjećenost i doživljaj koncerta.

Evo, kako već treću godinu zaredom pišem izvještaj i nikad ne napišem što se sve zbivalo, ali znam jednog koji sve napiše (vidi link), valjda vam je jasno da se festival levande ne propušta…

Ak zovu Laura il Grande na festival levande,
ima inćuna i bevande
Konoba na dola, kod živke a i z one bande
Naravno da stižem gledat Vis i Paklenjake sa verande

Moraš žeti, moraš žeti, levanda će požutjeti
sunce prži, pakleno je, di si levando volim te!!!

Ususret devetom Festivalu levande koji se ove godine održava 30. lipnja i 1. srpnja, objavljujemo izvještaj s prošlogodišnje fešte od lavande. Tekst i foto: Mario Švencbir Festival Levande, osmi put zaredom, u Velom Grablju i ove je godine bio spektakl koji zaslužuje svoj vatromet. Objektivno je teško sabrati dojmove (kao i dosad) tako da slijedi […]

Read More »

 atts
0

Mnogo razloga za suhozidanje u Milni

Tekst: Julia Bakota
Foto: Luka Barković

Radionica izrade spiralnog puta, Gea viva, Milna, Brač / 12. i 13. svibnja 2017.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Četvrtu godinu zaredom jedan suhozidni vikend proveli smo u bračkom eko centru i kampu Gea viva kojeg vodi istoimena udruga. 4 godina, 8 radnih dana. ”Kod Sabine” se već osjećamo kao doma, a svaki nas put dočeka s novim upgradeom – najfriškiji je mala energetski učinkovita drvena kućica s izolacijom od slame koju je sagradila uz pomoć volontera. Nismo mogli odoljeti, ogrebali smo se za krevete u kućici pa smo u Gea vivi prvi put spavali s krovom, umjesto šatorskog krila, nad glavom.

Kamp je smješten u masliniku, 20-ak minuta pješice od centra Milne i pun je kamena i suhozida: postoji jedna nedavno obnovljena bunja, ostatak vapnenice, spremište, mnoštvo manjih terasa i zidova, klupa, stepenica a krasi ga i kameni auditorij.

Imali smo zadatak uzidati spiralni put u gomili koji će voditi do malog suhozidnog vidikovca s kojeg puca pogled na more. Usput smo popravili nekoliko manjih terasa.

Najugodnije ovogodišnje iznenađenje je bio rekordni broj sudionika radionice i još zanimljivije, njihova motivacija za sudjelovanje i različite životne priče. Od entuzijastičnih učenika i učenica OŠ Milna koje smo od kamena jedva odvojili; splitskih studenata arhitekture željnih stvaranja nečeg konkretnog; mladih Europljana koji putuju volontirajući u namjeri da ostave što manji ekološki otisak; umirovljenih engleskih bračnih parova koji su kupili ili iznajmili imanje na Braču i žele naučiti što napraviti sa razrušenim suhozidima; znatiželjnih lokalaca i skoro-lokalaca koji žele naučiti suhozidati; građevinskih radnika na pauzi; do turista koji žele aktivnije i smislenije provesti odmor u Hrvatskoj.

Već smo isplanirali i akciju dogodine, pa se nadamo još šarenijoj ekipi! Kako je bilo i što smo sve napravili pogledajte u fotogaleriji: Gea Viva 2017_Fotogalerija

Tekst: Julia Bakota Foto: Luka Barković Radionica izrade spiralnog puta, Gea viva, Milna, Brač / 12. i 13. svibnja 2017. Četvrtu godinu zaredom jedan suhozidni vikend proveli smo u bračkom eko centru i kampu Gea viva kojeg vodi istoimena udruga. 4 godina, 8 radnih dana. ”Kod Sabine” se već osjećamo kao doma, a svaki nas put […]

Read More »