ITLA Manifest za terasirane krajobraze

November 23, 2016 in Razno by kravosas

MANIFEST

Izbor budućnosti za terasirane krajobraze

Mi, 250 sudionika iz više od 20 zemalja, okupljeni u Padovi prilikom završne sjednice 3. svjetskog skupa o terasiranim krajobrazima, izražavamo toplu zahvalu našim talijanskim domaćinima za ovo poticajno iskustvo koje su obilježila nadahnjujuća predavanja te izravna razmjena stručnih znanja i vizija prilikom plenarnih sjednica koje su se održavale u Veneciji i Padovi, kao i tijekom stručnih izleta u tršćansko priobalje (Costiera triestina) te područja Topolò-Dordolla, Valstagna, Valpolicella-Valdobbiadene, Trentino, dolinu Ossola, dolinu Canavese-Aosta, Chiavari-Lavagna-Vernazza, obalu Amalfi-Ischia (Ischia-Costiera amalfitana), otok Pantelleria.

Usmjerili smo našu pažnju na iznimnu povijest i regionalne inačice terasa širom svijeta, uz poseban fokus na talijanske primjere; također smo s velikom brigom i velikom nadom promišljali budućnost terasiranih krajobraza. Razmatrajući široko polje europske baštine terasiranih krajobraza, mišljenja smo da u današnje vrijeme – nakon desetljeća procesa napuštanja i degradacije terasa – treba ostvariti pozitivan zaokret vezano uz ovu suhozidnu baštinu.

Dajemo si zadatak podržati rastući trend oživljavanja upotrebe i održivog upravljanja sustavima terasa. Smatramo da se ta hrabra odluka može opravdati serijom aktualnih impulsa: to uključuje jačanje potražnje za svježom, lokalno proizvedenom hranom poznatog podrijetla i dobre kvalitete, s kraćom transportnom udaljenosti i s manje umjetnih dodataka; podršku manjim i obiteljskim farmama te omogućavanje novoj generaciji mladih proizvođača da se bave uzgojem zemlje uz dostojanstven život u brdskim područjima. Ove činjenice omogućavaju bitnu polazišnu točku za novo vrednovanje velikog naslijeđa terasiranih krajobraza. Oni imaju ključnu ulogu u svjetskom društvenom i kulturnom bogatstvu, jer su stvoreni vještinom i teškim radom prošlih generacija, a omogućavaju upotrebu zemlje kroz desetljeća i stoljeća. Odražavaju način života koji je u mnogim krajevima još uvijek prisutan. No u drugim krajevima terase su već napuštene, zbog teškog rada koji zahtijevaju te iseljavanja stanovništva.

Vjerujemo da izazov u takvim krajevima predstavlja nalaženje novih načina života i odgovarajućih aktivnosti koje mogu koristiti taj naslijeđeni resurs. Rješenja se mogu temeljiti, odnosno biti opravdana dugoročnom javnom koristi koje pružaju terasirane padine: sprječavanju erozije tla, smanjivanju učinka klimatskih promjena, kontroli poplava i upravljanjem vodnim sustavima; zaštitom i obogaćivanjem agro-bio-raznolikosti i eko-sustava; diverzifikacijom ruralnih gospodarstava dodavanjem vrijednosti raznovrsnoj hrani, sjemenju i ljetini; voljom da se izaberu ove mogućnosti za bolji život ljudi; obrazovnom vrijednosti baštine i kulturnih krajolika, te pričama o ljudima i prirodi koje utjelovljuju; ljepotom i poželjnosti tih krajolika za korištenje radi rekreacije i u turizmu. Takav bogati raspon korisnosti ili ‘javnih dobara’ opravdava novo upravljanje te uključenje zajedničkih resursa – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kontinentalnom ili globalnom planu – u održavanje, a gdje je to potrebno i obnavljanje terasiranih područja.

S velikim zanimanjem primjećujemo pristupanje analizama i uvažavanju krajobraza kako se to odražava u Europskoj konvenciji o krajobrazu, s principima koje možemo primijeniti i drugdje u svijetu. Prihvaćajući Konvenciju, mnoge su se Europske vlade obvezale identificirati, procijeniti i pripremiti ciljeve s potpunim uključenjem javnosti vezano uz sve krajobraze na svom području, kao i osigurati zaštitu i upravljanje svim krajobrazima te promovirati aktivnosti obnove gdje je to potrebno. To usmjerava ka potrebi istraživanja i planiranja temeljem uključenja širokog raspona disciplina i sustava znanja. Utvrđivanje aktualnih istraživanja pri sveučilištima i regionalnim vladama predstavlja podlogu za takve aktivnosti.

Prepoznajemo središnju ulogu starih i novih oblika održive poljoprivrede i obrta (farmeri, graditelji suhozida, hobistički i priučeni poljoprivrednici, zadruge proizvođača i udruge) u održavanju terasa. Prikladno znanje i vještine tih dionika, čiji su preci i predšasnici stvorili terase dubokim razumijevanjem prirode i vještom upotrebom dostupnih materijala, trebaju biti prihvaćeni u raspravama i donošenju odluka o budućnosti terasiranih zemljišta.

Pozdravljamo povećano zanimanje za obnovom napuštenih terasiranih sustava. Na sve većem broju mjesta, lokalne zajednice, lokalne uprave i poljoprivrednici vode tu obnovu. Osvježava vidjeti predanost mladih ljudi u obrađivanju zemlje, kao i pozive za djelovanje lokalnih uprava i civilnog društva da ih se podupre u tim ambicijama kroz stručnu edukaciju, podučavanjem kroz praksu, financijskom potporom za nove došljake i na druge načine. Uspješnost poljoprivrednika na terasiranim područjima može biti uvelike unaprijeđena podupiranjem novih gospodarstava, dodavanjem vrijednosti lokalnoj hrani i proizvodima te uvođenjem cirkularnih sistema lokalne ekonomije.

Istovremeno, potrebne su novi odnosi u suradnji i zajedničkoj dobrobiti između ruralnih područja s terasiranim krajobrazima i gradova. Kvaliteta baštine, okoliš i proizvodnja hrane također mogu ponuditi jedinstveno iskustvo posjetiteljima i donijeti komplementarni prihod ruralnim ekonomijama.

Pozivamo međunarodne organizacije, vlade, lokalne uprave, stanovnike, vlasnike zemljišta, trgovačke interesente, ruralne i urbane zajednice, seljake, obrtnike te druge proizvođače, edukatore, istraživače i sve relevantne dionike, da se posvete zaštiti i dugoročnom održavanju terasa. Oni moraju odražavati poštovanje prema terasiranim krajobrazima u svim planovima i programima, posebno u onima koji podupiru poljoprivredu, ruralni razvoj i kvalitetu života, zaštitu okoliša, upravljanje vodama i riječnim tokovima, prostorno i teritorijalno planiranje i regionalni razvoj.

Povjeravamo Međunarodnom udruženju za terasirane krajobraze (ITLA – International Terraced Landscapes Alliance) da preuzme vodstvo nad multinacionalnom razmjenom ideja i iskustava i da potpomaže jačanje inicijativa i umrežavanje na tom području.

Padova, 15.10. 2016.

Prevela na hrvatski jezik: Tihana S. Fabijanić

klikni za izvorni dokument (EN)

Share and Enjoy:

Dragodid na Lastovu ili Radno na praznik rada

May 27, 2022 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Ines Bačan, Mislav Tovarac

U tjednu koji je prethodio međunarodnom prazniku rada bili smo pozvani održati jednu višednevnu radionicu, tj. podržati radnu akciju izgradnje suhozida na ulazu u OPG Podanje na Lastovu. Akcija je organizirana od strane Udruga Dobre Dobričević i Udruga Rukatac i Piculja Lastovo u vidu plana i programa, a podržana od naše strane u vidu edukacije i izvedbe. Suhozidi na Lastovu prisutni su u podjednakoj količini i funkciji kao i na ostatku obale i otocima pa smo prateći te parametre prionuli na posao. Zadatak je bio sagraditi 45 metara niskog zida koji slijedi cestu na ulazu u OPG Podanje te sprečava urušavanje terena sa te strane. Na naše veliko olakšanje dočekao nas je pripremljen, očišćen teren i obilje materijala za gradnju. Prvi dan je prošao u pripremi i selekciji materijala za gradnju, nešto temeljenja i dosta dolaženja sebi nakon dugog putovanja, te smo potegnuli samo manji dio zida, no i to je bilo dovoljno i za volontere i domaćine koji su nam kroz sve dane nudili vrhunsku okrepu u domaćim proizvodima, pitkim i jestivim.

Drugi dan je prošao u radnoj atmosferi, no vrućine koje su već tada rasle do 30 stupnjeva i manjak bilo kakvog vjetra učinio je dan dosta iscrpljujućim. Na sreću imali smo pomoć mehanizacije i inspirativnu količinu domaćeg vina da nam pomogne pregrmiti sve poteškoće.

Ostali dani prošli su u sjenovitijem dijelu gradilišta te je time i posao išao lakše, temeljni red zida bio je položen pa nam je ostalo jedino zidanje, bez kopanja i popratnih radnji vezanih uz gradnju. Promjena sezone i duži dan ostavili su nam i dovoljno vremena za razgledavanje otoka nakon radnog vremena što za razliku od gradilišta nismo fotodokumentirali, pa nastavno u tom tonu, ovo je konačni rezultat.

Želimo se zahvaliti organizatorima, Udruzi Dobre Dobričević, Udruzi Rukatac i Piculja Lastovo, svim volonterima i volonterkama, domaćinima OPG Podanje na uloženom vremenu, trudu i dobroj volji. Nadamo se da ćete nas zvati ponovno.

Pozdrav!

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Ines Bačan, Mislav Tovarac U tjednu koji je prethodio međunarodnom prazniku rada bili smo pozvani održati jednu višednevnu radionicu, tj. podržati radnu akciju izgradnje suhozida na ulazu u OPG Podanje na Lastovu. Akcija je organizirana od strane Udruga Dobre Dobričević i Udruga Rukatac i Piculja Lastovo u vidu plana […]

Radionica obnove suhozida u Drveniku

May 20, 2022 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst: Dora Raič
Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič

Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa.

Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. U najvećem dijelu riječ je o podzidu maslinika, koji se kreće od nekih 0,5 m pa do skoro 2 m visine. S obzirom na nešto manji broj sudionika prvoga dana radionice, u petak, odlučili smo za zagrijavanje urediti sami početak staze. Na odabranoj lokaciji podzid je bio skoro u potpunosti urušen te se po običaju krenulo od rašćišćavanja vegetacije i razasutog materijala. Za završetak zone obnove odredili smo dio podzida na kojem je stepenasto bilo ugrađeno nekoliko povećeg kamenja, za koje smo zaključili da su postavljeni kako bi se lakše popelo do maslinika.

Do kraja radnog dijela dana, uspješno je uređen početni dio staze i obnovljeno oko 6 m podzida.

Narednog dana, ekipa je dobila pojačanje te smo se odlučili prihvatiti obnove najizazovnijeg dijela podzida. Riječ je o skoro 2 m visokom dijelu podzida, na kojem su bile 3 velike provale. S obzirom na visinu podzida, s provalama je proklizala i velika količina zemlje te je prije gradnje bilo potrebno ukloniti.

Zajedničkim snagama, naizgled veliki zalogaj brzo je savladan. Teren je raščišćen, materijal za gradnju sortiran te se započelo s formiranjem novog lica.

Prije nastavka radova, a nakon marende u odličnom društvu, počastili smo se partijom balota na ponajljepšem zogu na našoj obali.

Napunjenih baterija, vratili smo se u radnu atmosferu. Pohvale sudionicima koji su bili zainteresirani, motivirani i vrlo brzo pohvatali principe građenja te smo u nekoliko preostalih sati drugog dana radionice podigli veći dio podzida.

Zadnjeg radnog dana, u nedjelju kroz jutro, podiglo se nekoliko završnih redova podzida te je time uspješno obnovljena i druga lokacija u sklopu ove radionice.

Zahvaljujemo našim domaćinima na izuzetno ugodnom gostovanju te se nadamo ponovnoj suradnji i još kojoj radionici u ovom suhozidno bogatom mjestu.

Tekst: Dora Raič Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa. Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. […]

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak – Program „Pomalo i po kraju“

May 18, 2022 in Arhiva reportaža by Levantinka

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak, Program „Pomalo i po kraju“
Subota i nedjelja, 7. – 8. svibnja, 2022.
Udruga Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid

Tekst: Tanja Kremenić, Ivona Miloš
Fotografije: Andrea Čeko, Ivona Miloš, Oleg Miklić, Tanja Kremenić

Članovi Udruge Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid su za vikend 7. i 8. svibnja 2022. obnavljali podzide podno mjesta Praputnjak.

Praputnjak je naseljeno mjesto od 200-tinjak kuća i 500-tinjak stanovnika, upravno u sastavu Grada Bakra. Iako se teritorijalno proteže od obale mora u Bakarskom zaljevu pa sve do Gornjeg Jelenja, mjesto Praputnjak čine kuće gotovo u potpunosti smještene duž jedne prometnice, na obroncima ponad plodne kraške doline Dolčine. Velik je broj poljskih putova (progona) koji vode krajolikom Praputnjaka pa tako i onih koji vode u Dolčinu, od kojih se u prošlosti često koristio upravo put duž kojeg se radi na obnovi okolnog suhoziđa (gromača). Cilj mještana je u konačnici imati očišćen, obnovljen i označen put koji bi omogućio i stanovnicima i posjetiteljima Praputnjaka i okolice siguran pristup Dolčini i jednu ugodnu brdsku stazu.

Obnavljalo se i uređivalo pet segmenata podzida koji stabilizira put i terase iznad puta. Nekad su se uz put nalazili stari zaseoci Praputnjaka, danas je predio napušten i kompletno zarastao u šumu.

Slika 2. Zatečeno stanje i početak radova

Posao nije bio malen. Prvo je trebalo do temelja porušiti i obnoviti dvije veće provale duž podzida puta, visokog cca. 2,5 metara. Tijekom obnove izgrađena su još dva manja potporna zida radi dodatne stabilizacije.

Slika 3. Podzid i provale

Slika 4. Odron 1

Slika 5. Odron 2

Slika 6. Kraj prvog dana

Istovremeno se obnavljao i sam put – čistila se vegetacija, uređivale su se niske duplice na marginama puta, i jedna malo viša duplica koja je stabilizirala provalu iznad puta. Zadnji segment na kojem se radilo jest gomila (grohot) koja služi kao dodatni potporanj putu. Zatečena je u svojoj amorfnoj formi, zatrpana organskim materijalom. Vraćena joj je forma, ugrađene su joj i kameni skalini pomoću kojih je sada moguć pristup parceli.

Slika 7. Uređenje puta

Slika 8. Uređenje puta

Slika 9. S lijeva na desno. Izgrađena duplica, rub puta i potporna gomila (grohot)

Kao i na radionicama u prezidima vinograda Takala, dočekali su nas i s nama radili barba Vjeko – Zrinko Mičetić (lokalni nositelj nematerijalnog kulturnog dobra – vještine zidanja u suho) te vrijedne voditeljice Ivona i Josipa Miloš. Skroman odaziv drugih sudionika nije spriječio izvršenje predviđenog obima posla. Preostalo je još uloviti se u koštac sa nekoliko metara dugom porušenom gromačom koja drži prezidu iznad puta, pothvat koji se nadamo dovršiti na idućoj radionici!

Radionice su dio programa Pomalo i po kraju, u organizaciji Udruge Praputnjak – kulturni krajolik, a koje financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.

Slika 10. Zid finale

Slika 11. Posao za iduću radionicu – uređenje potpornog zida iznad puta

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak, Program „Pomalo i po kraju“ Subota i nedjelja, 7. – 8. svibnja, 2022. Udruga Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid Tekst: Tanja Kremenić, Ivona Miloš Fotografije: Andrea Čeko, Ivona Miloš, Oleg Miklić, Tanja Kremenić Članovi Udruge Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid su za vikend 7. […]

Najava: Velika akcija obnove mrgara u Baški

May 13, 2022 in Uncategorized by Levantinka

Pridruži se akciji obnove mrgara u Baški, Krk! Akciju organiziraju udruga Sinjali i TZ Općine Baška, a mi vodimo.

Mrgari su najljepši primjer stare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Imaju oblik velikih kamenih cvjetova, a služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim terenima, kamenitim visoravnima iznad bašćanske doline.

Na području općine Baška ostalo je 15 mrgara, a u neke od njih može se okupiti i do 1500 ovaca. Danas se, nažalost, sve manje koriste, pa i ubrzano propadaju. Sunce, vjetar, kiša i sol urušavaju krhke kamene strukture, pastira je sve manje te ih nema tko obnavljati. Mrgari su jedinstveni i rijetki, osim na otoku Krku, poznati su još samo u Velikoj Britaniji u Walesu, na Islandu te u Švicarskoj, u Alpama, kanton Wallis.

unnamed

Uoči festivala Crna ovca, 18. i 19. svibnja, organizirane su besplatne edukacijske radionice suhozidne gradnje na lokaciji Ljubimer, a sudjelovanje je moguće jedan ili oba dana. Polazak je u 8 sati, iz Zaroka (na kraju Vele plaže). Sudionici, volonteri moraju imati čvrstu obuću i radnu odjeću, pokrivalo za glavu i vodu, dok će im se na terenu osigurati rukavice i marenda.
Prijave na radionice primaju se najkasnije do utorka, 17. svibnja 2022. na: +385 91 185 6533 ili branka@polo.hr (Branka Polonijo, Društvo Sinjali).

Velika akcija obnove mrgara na lokaciji Ljubimer, kao dio festivala Crna ovca, bit će održana 21. svibnja, a prijave se primaju najkasnije do četvrtka, 19. svibnja 2022., na: +385 91 185 6533 ili branka@polo.hr (Branka Polonijo, Društvo Sinjali).

Facebook događaj 18.-19.5. / Facebook događaj 21.5.

Pridruži se akciji obnove mrgara u Baški, Krk! Akciju organiziraju udruga Sinjali i TZ Općine Baška, a mi vodimo. Mrgari su najljepši primjer stare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Imaju oblik velikih kamenih cvjetova, a služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim terenima, kamenitim visoravnima iznad bašćanske doline. Na području […]

Još nekoliko slobodnih mjesta za razmjenu mladih u Francuskoj!

April 7, 2022 in radne akcije by Levantinka

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na istoku Francuske od 18.6. do 1.7.2022. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije!

Lokacija i tema
Razmjena uključuje obnovu dvorca Gombervaux u istoimenom mjestu blizu Nancyja, kojih 275 kn istočno od Pariza. Dvorac kroz godišnje volonterske kampove obnavlja naša partnerska mreža REMPART (Fra) s kojima je Dragodid partner u ovom Erasmus+ projektu, uz lokalnu organizaciju Gombervaux.

Posao uključuje obnovu više porušenih dijelova od početka pa će volonteri planirati, crtati, oblikovati kamen, izrađivati vezivo od vapna, obnavljati bedeme i sl.

O domaćinima: https://www.rempart.com/en/rempart/rempart-network/local-members/asso/61_association-gombervaux/

O dvorcu: https://www.rempart.com/en/visit/our-places/site/5027_gombervaux-castle/

Tko može sudjelovati?
Dragodid će okupiti tim od pet ljudi, a ovim pozivom tražimo njih troje (18-30 godina) koji dijele zajednički interes za tradicijskim tehnikama gradnje i koji se dobro služe engleskim jezikom u govoru i pismu. Na razmjeni će sudjelovati srodne udruge iz Francuske i Grčke.

Financiranje razmjene
Put do i od lokacije svaki sudionik sam sebi pokriva, a po povratku dobije refundaciju u iznosu od max. 275 eura po sudioniku (otprilike do mjesec dana nakon povratka). Najvjerojatnije je da će se ići avionom, tako da sudionici moraju računati na nešto raniju kupnju aviokarata.
Smještaj je u kampu (šator), a osigurana su tri obroka dnevno.
Svaki sudionik ima obvezu unaprijed platiti 30 EUR-a mreži REMPART za sudjelovanje na razmjeni.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite čim prije, a najkasnije do 14.4. na adresu info@dragodid.org
Prijava mora sadržavati: ime i prezime, datum i godina rođenja, kontakt mobitel, e-mail adresa, zanimanje. Podatke ćemo koristiti isključivo za konačan odabir i kontaktiranje sudionika u vezi razmjene.
Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost, sažetost i kreativnost u prijavi. Veselimo se prijavama!

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na istoku Francuske od 18.6. do 1.7.2022. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije! Lokacija i tema Razmjena uključuje obnovu dvorca Gombervaux u istoimenom mjestu blizu Nancyja, kojih 275 kn istočno od Pariza. Dvorac kroz godišnje volonterske kampove obnavlja naša partnerska […]