ITLA Manifest za terasirane krajobraze

pages-from-01-manifesto-for-terraced-landscapes-def

 01-manifesto-for-terraced-landscapes-def2

MANIFEST

Izbor budućnosti za terasirane krajobraze

Mi, 250 sudionika iz više od 20 zemalja, okupljeni u Padovi prilikom završne sjednice 3. svjetskog skupa o terasiranim krajobrazima, izražavamo toplu zahvalu našim talijanskim domaćinima za ovo poticajno iskustvo koje su obilježila nadahnjujuća predavanja te izravna razmjena stručnih znanja i vizija prilikom plenarnih sjednica koje su se održavale u Veneciji i Padovi, kao i tijekom stručnih izleta u tršćansko priobalje (Costiera triestina) te područja Topolò-Dordolla, Valstagna, Valpolicella-Valdobbiadene, Trentino, dolinu Ossola, dolinu Canavese-Aosta, Chiavari-Lavagna-Vernazza, obalu Amalfi-Ischia (Ischia-Costiera amalfitana), otok Pantelleria.

Usmjerili smo našu pažnju na iznimnu povijest i regionalne inačice terasa širom svijeta, uz poseban fokus na talijanske primjere; također smo s velikom brigom i velikom nadom promišljali budućnost terasiranih krajobraza. Razmatrajući široko polje europske baštine terasiranih krajobraza, mišljenja smo da u današnje vrijeme – nakon desetljeća procesa napuštanja i degradacije terasa – treba ostvariti pozitivan zaokret vezano uz ovu suhozidnu baštinu.

Dajemo si zadatak podržati rastući trend oživljavanja upotrebe i održivog upravljanja sustavima terasa. Smatramo da se ta hrabra odluka može opravdati serijom aktualnih impulsa: to uključuje jačanje potražnje za svježom, lokalno proizvedenom hranom poznatog podrijetla i dobre kvalitete, s kraćom transportnom udaljenosti i s manje umjetnih dodataka; podršku manjim i obiteljskim farmama te omogućavanje novoj generaciji mladih proizvođača da se bave uzgojem zemlje uz dostojanstven život u brdskim područjima. Ove činjenice omogućavaju bitnu polazišnu točku za novo vrednovanje velikog naslijeđa terasiranih krajobraza. Oni imaju ključnu ulogu u svjetskom društvenom i kulturnom bogatstvu, jer su stvoreni vještinom i teškim radom prošlih generacija, a omogućavaju upotrebu zemlje kroz desetljeća i stoljeća. Odražavaju način života koji je u mnogim krajevima još uvijek prisutan. No u drugim krajevima terase su već napuštene, zbog teškog rada koji zahtijevaju te iseljavanja stanovništva.

Vjerujemo da izazov u takvim krajevima predstavlja nalaženje novih načina života i odgovarajućih aktivnosti koje mogu koristiti taj naslijeđeni resurs. Rješenja se mogu temeljiti, odnosno biti opravdana dugoročnom javnom koristi koje pružaju terasirane padine: sprječavanju erozije tla, smanjivanju učinka klimatskih promjena, kontroli poplava i upravljanjem vodnim sustavima; zaštitom i obogaćivanjem agro-bio-raznolikosti i eko-sustava; diverzifikacijom ruralnih gospodarstava dodavanjem vrijednosti raznovrsnoj hrani, sjemenju i ljetini; voljom da se izaberu ove mogućnosti za bolji život ljudi; obrazovnom vrijednosti baštine i kulturnih krajolika, te pričama o ljudima i prirodi koje utjelovljuju; ljepotom i poželjnosti tih krajolika za korištenje radi rekreacije i u turizmu. Takav bogati raspon korisnosti ili ‘javnih dobara’ opravdava novo upravljanje te uključenje zajedničkih resursa – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kontinentalnom ili globalnom planu – u održavanje, a gdje je to potrebno i obnavljanje terasiranih područja.

S velikim zanimanjem primjećujemo pristupanje analizama i uvažavanju krajobraza kako se to odražava u Europskoj konvenciji o krajobrazu, s principima koje možemo primijeniti i drugdje u svijetu. Prihvaćajući Konvenciju, mnoge su se Europske vlade obvezale identificirati, procijeniti i pripremiti ciljeve s potpunim uključenjem javnosti vezano uz sve krajobraze na svom području, kao i osigurati zaštitu i upravljanje svim krajobrazima te promovirati aktivnosti obnove gdje je to potrebno. To usmjerava ka potrebi istraživanja i planiranja temeljem uključenja širokog raspona disciplina i sustava znanja. Utvrđivanje aktualnih istraživanja pri sveučilištima i regionalnim vladama predstavlja podlogu za takve aktivnosti.

Prepoznajemo središnju ulogu starih i novih oblika održive poljoprivrede i obrta (farmeri, graditelji suhozida, hobistički i priučeni poljoprivrednici, zadruge proizvođača i udruge) u održavanju terasa. Prikladno znanje i vještine tih dionika, čiji su preci i predšasnici stvorili terase dubokim razumijevanjem prirode i vještom upotrebom dostupnih materijala, trebaju biti prihvaćeni u raspravama i donošenju odluka o budućnosti terasiranih zemljišta.

Pozdravljamo povećano zanimanje za obnovom napuštenih terasiranih sustava. Na sve većem broju mjesta, lokalne zajednice, lokalne uprave i poljoprivrednici vode tu obnovu. Osvježava vidjeti predanost mladih ljudi u obrađivanju zemlje, kao i pozive za djelovanje lokalnih uprava i civilnog društva da ih se podupre u tim ambicijama kroz stručnu edukaciju, podučavanjem kroz praksu, financijskom potporom za nove došljake i na druge načine. Uspješnost poljoprivrednika na terasiranim područjima može biti uvelike unaprijeđena podupiranjem novih gospodarstava, dodavanjem vrijednosti lokalnoj hrani i proizvodima te uvođenjem cirkularnih sistema lokalne ekonomije.

Istovremeno, potrebne su novi odnosi u suradnji i zajedničkoj dobrobiti između ruralnih područja s terasiranim krajobrazima i gradova. Kvaliteta baštine, okoliš i proizvodnja hrane također mogu ponuditi jedinstveno iskustvo posjetiteljima i donijeti komplementarni prihod ruralnim ekonomijama.

Pozivamo međunarodne organizacije, vlade, lokalne uprave, stanovnike, vlasnike zemljišta, trgovačke interesente, ruralne i urbane zajednice, seljake, obrtnike te druge proizvođače, edukatore, istraživače i sve relevantne dionike, da se posvete zaštiti i dugoročnom održavanju terasa. Oni moraju odražavati poštovanje prema terasiranim krajobrazima u svim planovima i programima, posebno u onima koji podupiru poljoprivredu, ruralni razvoj i kvalitetu života, zaštitu okoliša, upravljanje vodama i riječnim tokovima, prostorno i teritorijalno planiranje i regionalni razvoj.

Povjeravamo Međunarodnom udruženju za terasirane krajobraze (ITLA – International Terraced Landscapes Alliance) da preuzme vodstvo nad multinacionalnom razmjenom ideja i iskustava i da potpomaže jačanje inicijativa i umrežavanje na tom području.

Padova, 15.10. 2016.

Prevela na hrvatski jezik: Tihana S. Fabijanić

klikni za izvorni dokument (EN)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Kreativna radionica suhozida, Tkon

Dječji vrtić Ćok u petak i subotu, 24.-25.11. organizira kreativnu radionicu suhozida za djecu u Tkonu, na Pašmanu.

IMG_0109
Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak).

Stoga smo se rado odazvali na poziv za vođenje kreativne suhozidne radionice, na koju su pozvani svi zainteresirani roditelji, djeca i oni koji se tako osjećaju :)

Petak, 24.11.
9-11 Kratka prezentacija nakon koje slijedi kreativna radionica crtanja i modeliranja na temu suhozida (Prostorije dječjeg vrtića Ćok)
Od 11 Radionica obnove suhozida, dvostruki i unjulo (Glagoljaška staza prema Ćokovcu)

Subota, 25.11.
Od 9 Radionica obnove suhozida, dvostruki i unjulo (Glagoljaška staza prema Ćokovcu)

Organizatori će svim sudionicima osigurati okrjepu i ponešto rukavica za sigurno zidanje. No, ako imate svoj najdraži par rukavica ili komad alata, ponesite ih. Vidimo se!

23519020_894439547372195_10593276884808755_n

Dječji vrtić Ćok u petak i subotu, 24.-25.11. organizira kreativnu radionicu suhozida za djecu u Tkonu, na Pašmanu. Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak). Stoga […]

Read More »

 atts
0

Najava: Otvorene prijave za GIS radionicu za početnike

Pozivamo sve zainteresirane na besplatnu radionicu GIS-a za početnike koja će se održati u petak, 24. studenoga 2017. s početkom u 15 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Screenshot_2
Foto: suhozid.hr, GIS baza podataka hrvatske suhozidne baštine

Radionica je orijentirana ka arhitektima, urbanistima, krajobraznim arhitektima te svim ostalim projektantskim strukama koje se u svom radu bave prostorom. Namijenjena je studentima i mladim profesionalcima koji žele naučiti osnove korištenja geografskih informacijskih sustava te se upoznati sa širinom njihove moguće primjene.

Sudionici radionice će svladati sljedeće teme:
– Što je to GIS?
– Temeljne razlike između GIS i CAD alata
– Moj prvi QGIS projekt
– Izvori informacija i podloga
– Terensko prikupljanje podataka
– Osnovne prostorno-analitičke operacije
– Kartografska produkcija
– Interoperabilnost sa CAD alatima
– Pregled naprednih primjena

Voditelj radionice je Grga Frangeš, dipl. etnolog i muzeolog s dugogodišnjim iskustvom u razvoju i upravljanju baštinskih GIS baza.

** Prijave su zatvorene zbog velikog interesa! Hvala svima **

Broj mjesta na radionici je ograničen. Sudjelovanje je potrebno najaviti na info@dragodid.org do četvrtka 23.11.2017. Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Vidimo se!

Pozivamo sve zainteresirane na besplatnu radionicu GIS-a za početnike koja će se održati u petak, 24. studenoga 2017. s početkom u 15 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Foto: suhozid.hr, GIS baza podataka hrvatske suhozidne baštine Radionica je orijentirana ka arhitektima, urbanistima, krajobraznim arhitektima te svim ostalim projektantskim strukama koje se u svom radu bave […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozida Waldorfske škole

18. i 19. studenoga 2017. vodimo radionicu obnove potpornih suhozida u dvorištu Osnovne Waldorfske škole u Rijeci.

23434920_1651776451539661_4587409295370796230_n
Radionica je namijenjena svim zainteresiranima, a prijaviti se možete do popunjenja mjesta na: info@waldorf-rijeka.hr. Škola će sudionicima osigurati radne rukavice, alat i ručak.

Subota, 18.11. početak radionice u 11.30
Nedjelja, 19.11. početak radionice u  9.30

Ciljevi radionice su:
– edukacija sudionika o općim tehnikama i pravilima suhozidne gradnje
– educiranje o važnosti očuvanja gromača (suhozida) i načinu gradnje i obnove
– popravak dijela urušene gromače i prezida u vrtu Osnovne waldorfske škole

Pridružite nam se!

18. i 19. studenoga 2017. vodimo radionicu obnove potpornih suhozida u dvorištu Osnovne Waldorfske škole u Rijeci. Radionica je namijenjena svim zainteresiranima, a prijaviti se možete do popunjenja mjesta na: info@waldorf-rijeka.hr. Škola će sudionicima osigurati radne rukavice, alat i ručak. Subota, 18.11. početak radionice u 11.30 Nedjelja, 19.11. početak radionice u  9.30 Ciljevi radionice su: – edukacija sudionika […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: Olipski suhozidi

Tekst i foto: Mario Zaccaria

Od 9. do 11. kolovoza 2017. udruga Sol u suradnji s Dragodidom održala je trodnevnu radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana, sudionici su naučili osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku su dobili potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodila kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš doprinos zajednici”.
1
Šarolika ekipa svih uzrasta skupila se već za prvoga dana. Među sudionicima su bili bivših i sadašnjih učenika i profesora Waldorfske škole iz Zagreba i inozemstva, gostiju iz Slovenije, Austrije te domaćeg stanovništva.

2
Zbog ljetne žege i otočne fjake, polaznici su spontano dolazili i odlazili, ali bi svi prionuli s guštom, jednom kad bi usvojili osnovne principe suhozidne tehnike.

Na tri dana „periferija“ olipske lučice postala je jedno frenetično i veselo „gradilište“.

3 4 5 6
U slobodno vrijeme, po dogovoru uz superljubaznog domaćina Denisa Kleve iz udruge Sol, sudionici su obilazili lokalne starine i primjere tehnike lokalne suhozidne gradnje. Najviše su nas dojmili široki suhozidi lokalnog maslinara.

Olib je čudesan otok. Nezasluženo zasjenjen razvikanom Silbom preko puta, pokazao se kao savršen poligon za istraživanje i obnovu. Površine 22 kilometara kvadratnih (upola Rijeke), nastanjen je od prapovijesti čemu u prilog svjedoči toponim u unutrašnjosti otoka, Gradina. Za zaljubljenike u arheologiju, olipska Gradina, elipsoidnog je tlocrta, opasana suhozidnim bedemom. Premrežen labirintom puteljaka i kvadratnih parcela omeđenih masivnim suhozidima. Izračunato je da otok ima oko 400 kilometara puteva, a to znači 800 kilometara suhozida. Savršeno za istraživanje pješke ili biciklom.

Simpatična činjenica je da se lokalno stnaovništvo vozi u malim autima za golf tako da se po makadamu može doći do prekrasnih piješćanih plaža poput Slatinice.

7
Nakon što smo usvojili gradnju duplice prionuli smo u obnovu graničnog unjulo zida koji je bio zahtjevniji, ali time i zabavniji.

10I mladi su fanatično prionuli obnovi. Kada se mlađim uzrastima spomene analogija sa lego kockama ili tetrisom, zanimljivo je promatrati kako instinktivno znaju što raditi nakon nekoliko minuta promatranja.

8Definitivno jedna od onih radionica na koje se valja vratiti dogodine.

Tekst i foto: Mario Zaccaria Od 9. do 11. kolovoza 2017. udruga Sol u suradnji s Dragodidom održala je trodnevnu radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana, sudionici su naučili osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku su dobili potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodila kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa […]

Read More »

 atts
0

Najava: Okrugli stol o poljoprivrednim pejzažima

Sutra, 10.11.2017. u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori održat će se okrugli stol „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“. Pozvani su svi zainteresirani!

Screenshot_1
Cilj okruglog stola je sagledati stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori sa stajališta poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se pokrene rasprava o izazovima njegove zaštite, planiranja i upravljanja. Sudjelovat će stručnjaci iz Crne Gore, Francuske i Hrvatske. Program je dostupan ovdje.

Okrugli stol će se održati u Domu kulture “Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi od 10 do 14.30 sati. Za sve zainteresirane, osiguran je prijevoz do Gornje Lastve. Kombi kreće u 9.30 ispred Glavne pošte u Tivtu.

Organizatori: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva, Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska

Okrugli stol se održava u okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME“, a pridonijet će cilju stvaranja platforme relevantnih dionika u područjima poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja s ciljem razvoja održive poljoprivrede u Crnoj Gori. Više o projektu ovdje.

Sutra, 10.11.2017. u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori održat će se okrugli stol „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“. Pozvani su svi zainteresirani! Cilj okruglog stola je sagledati stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori sa stajališta poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se pokrene rasprava o izazovima njegove zaštite, planiranja i upravljanja. Sudjelovat će stručnjaci […]

Read More »