ITLA Manifest za terasirane krajobraze

pages-from-01-manifesto-for-terraced-landscapes-def

 01-manifesto-for-terraced-landscapes-def2

MANIFEST

Izbor budućnosti za terasirane krajobraze

Mi, 250 sudionika iz više od 20 zemalja, okupljeni u Padovi prilikom završne sjednice 3. svjetskog skupa o terasiranim krajobrazima, izražavamo toplu zahvalu našim talijanskim domaćinima za ovo poticajno iskustvo koje su obilježila nadahnjujuća predavanja te izravna razmjena stručnih znanja i vizija prilikom plenarnih sjednica koje su se održavale u Veneciji i Padovi, kao i tijekom stručnih izleta u tršćansko priobalje (Costiera triestina) te područja Topolò-Dordolla, Valstagna, Valpolicella-Valdobbiadene, Trentino, dolinu Ossola, dolinu Canavese-Aosta, Chiavari-Lavagna-Vernazza, obalu Amalfi-Ischia (Ischia-Costiera amalfitana), otok Pantelleria.

Usmjerili smo našu pažnju na iznimnu povijest i regionalne inačice terasa širom svijeta, uz poseban fokus na talijanske primjere; također smo s velikom brigom i velikom nadom promišljali budućnost terasiranih krajobraza. Razmatrajući široko polje europske baštine terasiranih krajobraza, mišljenja smo da u današnje vrijeme – nakon desetljeća procesa napuštanja i degradacije terasa – treba ostvariti pozitivan zaokret vezano uz ovu suhozidnu baštinu.

Dajemo si zadatak podržati rastući trend oživljavanja upotrebe i održivog upravljanja sustavima terasa. Smatramo da se ta hrabra odluka može opravdati serijom aktualnih impulsa: to uključuje jačanje potražnje za svježom, lokalno proizvedenom hranom poznatog podrijetla i dobre kvalitete, s kraćom transportnom udaljenosti i s manje umjetnih dodataka; podršku manjim i obiteljskim farmama te omogućavanje novoj generaciji mladih proizvođača da se bave uzgojem zemlje uz dostojanstven život u brdskim područjima. Ove činjenice omogućavaju bitnu polazišnu točku za novo vrednovanje velikog naslijeđa terasiranih krajobraza. Oni imaju ključnu ulogu u svjetskom društvenom i kulturnom bogatstvu, jer su stvoreni vještinom i teškim radom prošlih generacija, a omogućavaju upotrebu zemlje kroz desetljeća i stoljeća. Odražavaju način života koji je u mnogim krajevima još uvijek prisutan. No u drugim krajevima terase su već napuštene, zbog teškog rada koji zahtijevaju te iseljavanja stanovništva.

Vjerujemo da izazov u takvim krajevima predstavlja nalaženje novih načina života i odgovarajućih aktivnosti koje mogu koristiti taj naslijeđeni resurs. Rješenja se mogu temeljiti, odnosno biti opravdana dugoročnom javnom koristi koje pružaju terasirane padine: sprječavanju erozije tla, smanjivanju učinka klimatskih promjena, kontroli poplava i upravljanjem vodnim sustavima; zaštitom i obogaćivanjem agro-bio-raznolikosti i eko-sustava; diverzifikacijom ruralnih gospodarstava dodavanjem vrijednosti raznovrsnoj hrani, sjemenju i ljetini; voljom da se izaberu ove mogućnosti za bolji život ljudi; obrazovnom vrijednosti baštine i kulturnih krajolika, te pričama o ljudima i prirodi koje utjelovljuju; ljepotom i poželjnosti tih krajolika za korištenje radi rekreacije i u turizmu. Takav bogati raspon korisnosti ili ‘javnih dobara’ opravdava novo upravljanje te uključenje zajedničkih resursa – na lokalnom, regionalnom, nacionalnom, kontinentalnom ili globalnom planu – u održavanje, a gdje je to potrebno i obnavljanje terasiranih područja.

S velikim zanimanjem primjećujemo pristupanje analizama i uvažavanju krajobraza kako se to odražava u Europskoj konvenciji o krajobrazu, s principima koje možemo primijeniti i drugdje u svijetu. Prihvaćajući Konvenciju, mnoge su se Europske vlade obvezale identificirati, procijeniti i pripremiti ciljeve s potpunim uključenjem javnosti vezano uz sve krajobraze na svom području, kao i osigurati zaštitu i upravljanje svim krajobrazima te promovirati aktivnosti obnove gdje je to potrebno. To usmjerava ka potrebi istraživanja i planiranja temeljem uključenja širokog raspona disciplina i sustava znanja. Utvrđivanje aktualnih istraživanja pri sveučilištima i regionalnim vladama predstavlja podlogu za takve aktivnosti.

Prepoznajemo središnju ulogu starih i novih oblika održive poljoprivrede i obrta (farmeri, graditelji suhozida, hobistički i priučeni poljoprivrednici, zadruge proizvođača i udruge) u održavanju terasa. Prikladno znanje i vještine tih dionika, čiji su preci i predšasnici stvorili terase dubokim razumijevanjem prirode i vještom upotrebom dostupnih materijala, trebaju biti prihvaćeni u raspravama i donošenju odluka o budućnosti terasiranih zemljišta.

Pozdravljamo povećano zanimanje za obnovom napuštenih terasiranih sustava. Na sve većem broju mjesta, lokalne zajednice, lokalne uprave i poljoprivrednici vode tu obnovu. Osvježava vidjeti predanost mladih ljudi u obrađivanju zemlje, kao i pozive za djelovanje lokalnih uprava i civilnog društva da ih se podupre u tim ambicijama kroz stručnu edukaciju, podučavanjem kroz praksu, financijskom potporom za nove došljake i na druge načine. Uspješnost poljoprivrednika na terasiranim područjima može biti uvelike unaprijeđena podupiranjem novih gospodarstava, dodavanjem vrijednosti lokalnoj hrani i proizvodima te uvođenjem cirkularnih sistema lokalne ekonomije.

Istovremeno, potrebne su novi odnosi u suradnji i zajedničkoj dobrobiti između ruralnih područja s terasiranim krajobrazima i gradova. Kvaliteta baštine, okoliš i proizvodnja hrane također mogu ponuditi jedinstveno iskustvo posjetiteljima i donijeti komplementarni prihod ruralnim ekonomijama.

Pozivamo međunarodne organizacije, vlade, lokalne uprave, stanovnike, vlasnike zemljišta, trgovačke interesente, ruralne i urbane zajednice, seljake, obrtnike te druge proizvođače, edukatore, istraživače i sve relevantne dionike, da se posvete zaštiti i dugoročnom održavanju terasa. Oni moraju odražavati poštovanje prema terasiranim krajobrazima u svim planovima i programima, posebno u onima koji podupiru poljoprivredu, ruralni razvoj i kvalitetu života, zaštitu okoliša, upravljanje vodama i riječnim tokovima, prostorno i teritorijalno planiranje i regionalni razvoj.

Povjeravamo Međunarodnom udruženju za terasirane krajobraze (ITLA – International Terraced Landscapes Alliance) da preuzme vodstvo nad multinacionalnom razmjenom ideja i iskustava i da potpomaže jačanje inicijativa i umrežavanje na tom području.

Padova, 15.10. 2016.

Prevela na hrvatski jezik: Tihana S. Fabijanić

klikni za izvorni dokument (EN)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Brošura za korisnike mjere održavanja suhozida

Objavljena je brošura o tzv. IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., među kojima je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida. Brošura je dostupna ovdje.

Screenshot_6
Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini  je vrlo velik, te se kroz tri IAKS mjere nastoji umanjiti  ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost:

MJERA 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
MJERA 11 Ekološki uzgoj
MJERA 13 Plaćanja područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima

Budući da se za prijavu, administrativnu kontrolu i praćenje koristi Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS), ove su mjere poznate kao IAKS mjere. Potpora se može zatražiti na način da se u propisanom roku podnese jedinstveni zahtjev u nekoj od podružnica Agencije za plaćanja, te da se ispune svi uvjeti za ostvarenje potpore.

Isječci iz brošure:

Screenshot_5

Screenshot_4

Objavljena je brošura o tzv. IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., među kojima je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida. Brošura je dostupna ovdje. Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini  je vrlo velik, te se kroz tri IAKS mjere nastoji umanjiti  ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse […]

Read More »

 atts
0

Suhozidari i suhozidarke u Parku prirode Vransko jezero

Treću godinu za redom, od 16. do 22. travnja, u Parku prirode Vransko jezero održava se volonterski program ”Suhozidar/suhozidarka”.  Sedam hrabrih volontera će u sedam dana obnoviti suhozid u blizini kanala Prosika, a svi zainteresirani su pozvani na jednodnevno volontiranje!

zapoceo-volonterski-program-suhozidarka-2018-660x330

Volonteri će biti smješteni u blizini radne lokacije, na morskoj strani Prosike, a svoj posao će obavljati pod stručnim vodstvom voditelja iz udruge Dragodid. PP Vransko jezero pozivamo sve zainteresirane da se pridruže programu jednodnevnim volontiranjem te ostave svoj snažan trag u kamenu. Volontirat će se svaki dan u prijepodnevnim satima (volonteri će s radom započinjati u 8:30), osim četvrtka kada će se raditi u poslijepodnevnim satima, uz obaveznu najavu.

Za sve informacije o sudjelovanju kontakt osoba je Ivana Ribić, koordinatorica volontera: ivana.ribic@pp-vransko-jezero.hr ili 091/2323-093.

Izvor: JU PP Vransko jezero

Treću godinu za redom, od 16. do 22. travnja, u Parku prirode Vransko jezero održava se volonterski program ”Suhozidar/suhozidarka”.  Sedam hrabrih volontera će u sedam dana obnoviti suhozid u blizini kanala Prosika, a svi zainteresirani su pozvani na jednodnevno volontiranje! Volonteri će biti smješteni u blizini radne lokacije, na morskoj strani Prosike, a svoj posao […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidna teorija i praksa u Trstu

Društvo Prosekar (Ita) i Partnerstvo za očuvanje i obnovu krške suhozidne baštine (Slo) pozivaju sve zainteresirane na tečaj gradnje suhozida, koji će se održati 13. i 14. travnja 2018. u Trstu. Tečaj vodi Boris Čok.

29064335_1938711859474911_8246580823721873703_o

Petak, 13.4. 20 sati, Dom Prosekar: teorijski uvod
Subota, 14.4. 9-14 sati, polazak iz Kulturnog centra u naselju Prosek: radionica obnove suhozidnih terasa

Prijave na telefon +386347 6259771 ili info@prosekar.it. U slučaju lošeg vremena, tečaj će biti prebačen na kasniji datum.

Facebook događaj

Društvo Prosekar (Ita) i Partnerstvo za očuvanje i obnovu krške suhozidne baštine (Slo) pozivaju sve zainteresirane na tečaj gradnje suhozida, koji će se održati 13. i 14. travnja 2018. u Trstu. Tečaj vodi Boris Čok. Petak, 13.4. 20 sati, Dom Prosekar: teorijski uvod Subota, 14.4. 9-14 sati, polazak iz Kulturnog centra u naselju Prosek: radionica obnove […]

Read More »

 atts
0

Press: Težački je to posao, ali gromače se neće obnoviti same

”Ala, ja ću bit’ dolje, moram delat, a vi pitajte ča vas zanima”

Prenosimo reportažu Novog lista i video KanalRi o obnovi prezida vinograda Takala koja se prošlog vikenda održala na lijepom proljetnom vremenu i zahvaljujući mnoštvu volontera:

Takala_foto
(Klikom na gornju fotografiju otvara se članak)

E-članak je dostupan ovdje.

KanalRi: Na području Bakra nastavlja se obnova prezida, vrijednog kulturnog nasljeđa cijelog Bakarskog zaljeva. Video reportažu pogledajte ovdje:

Takala_video
(Klikom na gornju fotografiju otvara se video)

”Ala, ja ću bit’ dolje, moram delat, a vi pitajte ča vas zanima” Prenosimo reportažu Novog lista i video KanalRi o obnovi prezida vinograda Takala koja se prošlog vikenda održala na lijepom proljetnom vremenu i zahvaljujući mnoštvu volontera: (Klikom na gornju fotografiju otvara se članak) E-članak je dostupan ovdje. KanalRi: Na području Bakra nastavlja se obnova […]

Read More »

 atts
0

Najava: Kamik i gromači

Kamik_i_gromaci

Općina Lovran i 4 GRADA DRAGODID organiziraju prvu radionicu obnove suhozida u Lovranu, 21. i 22. travnja 2018.  

20526269_1922807794436175_606913907071361365_n

Pozivamo sve ljubitelje kulturne baštine, sve koji vole aktivni odmor i sve zainteresirane ljude dobre volje da nam se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja u suho.

Obnova suhozida voditi će se pod budnim očima lokalnog majstora i dva voditelja iz udruge Dragodid na šumskoj stazi koja povezuje Liganj i Zaheje.

Ukoliko do odredišta idete autom krenite uzbrdo iznad OŠ Viktora Cara Emina, vozite 3min i parkirajte na prostoru neposredno ispred tzv. “Mrtvačke steni” koja se nalazi uz lijevi rub ceste. Zatim, pet minuta pratite šumski puteljak koji započinje cca 10m ispod mjesta za vozila.

Molimo Vas da ponesete radnu odjeću i obuću, bocu vode i rukavice, a „pun pijat“ osigurajte najavom do dana održavanja radionice na br. mob: 091 7888 087.

Radionica će se održati u vremenu od 09.00 do 16.00 sati.

Za sve koji dolaze na radionicu, a žive izvan Lovrana, PP Učka velikodušno je ustupio “Dom za mlade volontere“ u Lovranskoj Dragi gdje volonteri mogu prespavati.

Cilj ove radionice je prijenos znanja i tehnike suhozidanja te uključivanje stanovnika lokalnog područja u proces obnove dijela šumskog puta u vidu trajno raspoloživog pješačenja ruralnim područjem Lovrana.

Radionica je financirana sredstvima Općine Lovran i mjesnih odbora Lovranšćina i Medveja.

Event možete pratiti na fb

Općina Lovran i 4 GRADA DRAGODID organiziraju prvu radionicu obnove suhozida u Lovranu, 21. i 22. travnja 2018.   Pozivamo sve ljubitelje kulturne baštine, sve koji vole aktivni odmor i sve zainteresirane ljude dobre volje da nam se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja u suho. Obnova suhozida voditi će […]

Read More »