2. Festival Kamna Kras – Pliskovica 20. – 21. rujna 2014.
Tekst i foto: MŠC
Izuzetan program naših slovenskih kolega nas je motivirao za odlazak na ovaj festival iako su vremenske prognoze sa raznih izvora djelovale vrlo obeshrabrujuće. Kako je program bio ispunjen mnoštvom zanimljivih aktivnosti koje je fizički nemoguće sve pohoditi, odlučili smo se za varijantu umjetničke klesarske radionice za početnike koju će voditi dipl.ing. obrade kamena Jelena Uršič, radionicu suhozida iskusnog suhozidara Borisa Čoka te pješačku turu po Poti kamna i kamnarstva pod vodstvom Anje Škabar i Danila Ravbara. Osim toga svakako smo htjeli prisustvovati sajmu alata i oruđa za obradu kamena te subotnjem koncertu.
Za nas je festival počeo u Dutovlju, malom mjestu između Sežane i Pliskovice koje osim što slovi kao najrodniji poljoprivredni krajobraz kraške regije poznato je i po omalom muzeju Pepin kraški vrt. Pepin kraški vrt je projekt slovenskog krajobraznog arhitekta Boruta Benedejčiča i Tanje Godnič koji je 2009. godine osvojio najbolju ocjenu i zlatnu medalju u kategoriji malih vrtova na Hampton Court Palace Flower Show –u. Njegov dizajn u dva dijela kao prvi dio obuhvaća tradicionalnu krašku kuću i okućnicu, a drugi dio je područje posvećeno radovima u polju. Posebnost je ovog muzeja u tradiciji i samoodrživosti koju su prakticirali stanovnici kraškog područja. Naime kroz predstavljanje kustosice muzeja dolazi se do saznanja o praksi koja zasigurno odumire ali je svom srećom donekle sačuvana u ovom projektu. Naravno, kuća i ‘namještaj’ koji se nalazi u okućnici je građen od kamena, a u drugom dijelu muzeja se nalazi pastirska hiška na ‘pašnjaku’ te manja hiška kroz čiju su izgradnju navodno mladi Krašani učili graditi ova kamena pastirska skloništa.
Izvor: http://www.propepa.si/index.php/component/k2/item/76-pepin-kra%C5%A1ki-vrt
Osim tradicionalnog dizajna tu je i priča o Pepi i njenom tradicijskom životnom stilu koju je sastavila Tanja Godnič.
Nakon posjeta muzeju, krenuli smo ka Pliskovici.
Ovaj dio Krasa je zaista živopisan i poznat kao vinogradarsko područje pa se putem nerijetko viđaju nasadi trte, kako slovenci nazivaju vinovu lozu, no smatram neobičnim činjenicu da su zadržali tradicionalnu armaturu vinograda pa umjesto betonskih stupova i dalje koriste drvo kao građevni materijal.
Sljedeće jutro je počeo Festival Kamna in Kamnarstva, za nas klesarskom radionicom koju je vodila Jelena Uršič dipl.ing. obrade materijala (kamena) sa Višje strokovne šole ŠC Srećka Kosovela u Sežani i njena asistentica Maruša Ličen. Kako radi kao profesorica u Sloveniji i često surađuje sa školarcima iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine puno nam je olakšala uvodno predavanje jer je pričala našim jezikom. Jelena je kroz 2 dana odradila 4 radionice od 3 sata što nije umanjivalo njen entuzijazam kao ni broj posjetitelja radionica. Klesali smo tako svatko svoj motiv na prethodno obrađenom kraškom vapnencu – unito.
Kao što je i najavljivano, kiša je padala neumorno pa smo doznali da je niz od naših željenih radionica otkazan. Boris Čok je otkazao svoju radionicu suhozida za koju se čekalo do zadnjeg trena ali kiša ipak nije dozvolila njeno održavanje. Krenuli smo izviditi lokaciju na kojoj se namjeravalo zidati i našli smo je. Navodno se radi o lokaciji gdje bi u skorijoj budućnosti trebalo niknuti vanjsko kazalište sa kamenim daskama koje život znače, a cilj radionice Borisa Čoka bio je podizanje duplog zida na ulazu u livadu.
Tako smo odlučili posjetiti glavno mjesto festivala predviđeno za večernji koncert i izlagače. Kiša je uplašila mnoštvo izlagača, s razlogom, jer se radilo o nekih 50 mm kiše u periodu od 2 sata tako da je od izloženih 20ak štandova samo 7 izlagača odlučilo nastupiti. Većinom su to bila poduzeća koja se bave obradom mramora, kamena te poneki klesari umjetnici. Osim štandova bila su tu dva šatora, jedan predviđen za koncert a drugi za klesarsku radionicu obrtnika, umjetnika, profesora te studenata iz škole u Sežani koji su se, teško je reći natjecali, predstavljali publici kroz svoj rad.
Kako smo već tu doznali da je i nastupno predavanje otkazano te naša željno očekivana pješačka tura po poti kamna i kamnarstva, utjehu smo potražili u koncertu Zvita Feltna (Spigana Felga) koji su nas oduševili coverima naših dalmatinskih pisama te također slovenskim tradicionalnim pjesmama.
Drugi dan festivala je započeo iznimno sunčano no tura je svejedno otkazana pa smo svratili do središnje lokacije festivala u nadi da se pojavilo više izlagača što nažalost nije bio slučaj. Kako smo čuli od domaćih, nismo samo mi bili nezadovoljni zbog niza otkazanih radionica zbog kiše već i cijela organizacijska ekipa Razvojnog Društva Pliska i Youth Hostel Pliskovica koja nažalost nije mogla natkriti cijeli prostor Kamnih poti u Krasu.
Iako je loše vrijeme spriječilo održavanje velikog dijela aktivnosti, mora se odati poštovanje odličnoj ekipi iz Razvojnog Društva Pliska koja sad već drugu godinu zaredom organizira ovakav događaj i iako sa manjom količinom kamena, uvjetno rečeno, od nas u Hrvatskoj stvarno se trude valorizirati svoje resurse i integrirati se u više djelatnosti radi zajedničkog cilja.
Dogodine nadamo se!
…
Dropbox galerija iz ove reportaže:
https://www.dropbox.com/sh/271czx6ok5kyxag/AADfXEsynoWTFeYvxbJ_Z0MJa?dl=0
Facebook galerije:
https://www.facebook.com/
https://www.facebook.com/
Leave a Reply