Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Mario Zaccaria, Romina Tominić, Tea Rosić
Primorski krajolik nezamisliv je bez suhozidnih konstrukcija koje u Primorju nazivaju i gromačama. Neizostavan element obalnog krajolika, gromače su služile kao granice među posjedima, ograde oko plodne zemlje i pašnjaka, podzidi cesta, putova i poljodjelnih terasa te za gomilanje kamena koji bi se pojavio kod čišćenja zemlje. Danas, ove monumentalne strukture tiho propadaju pod slojem bujne vegetacije koja svakim danom zauzima sve više i više nekada obrađivanog poljoprivrednog tla.
Kako bi se spasile gromače i očuvali dokazi ovog hvalevrijednog umijeća gradnje u suho, Muzej grada Crikvenice i udruga Dragodid su u svibnju organizirali i vodili već tradicionalnu radionicu obnove gramača na Kotoru iznad Crikvenice. Demonstracija tehnike suhozidanja i praktični rad se odvijao na nekoliko urušenja u neposrednoj blizini Kotora.
Korijeni Crikvenice potječu upravo od tamo. Ime naselja Kotor povezuje se sa hrvatskim prijevodom antičkog priobalnog naselja i putne postaje „Ad Turres“ (lat. kod kula, kod tornjeva) koja je bila bitna točka na cestovnom potezu Aquilea – Salona – Siscia, te je i zabilježena na Tabula Peutingeriana, antičkom zemjovidu iz 4. st.
Kotorani su bili vrsni zidari i klesari čemu svjedoči svaka kuća i struktura u danas napuštenom selu. Ono je dio zaštićene etno zone sa bogatom povijesnom ulogom čija bitnost seže sve do prapovijesti. Selo Kotor smješteno je na istaknutoj uzvisini povrh ušća Dubračine iznad središta Crikvenice, unatoč zapuštenosti većine objekata, ipak je sačuvana većina elemenata monumentalne tradicijske arhitekture, pa tako i elemenata suhozidne parcelacije koja opasava čitavu uzvisinu.
Kao i drugdje na Jadranu, formacije gromača stoje kao svjedočanstvo nekadašnjem načinu života i dio su mediteranskog graditeljskog naslijeđa još od prapovijesti do današnjeg dana. Stoga je potreba da se to umijeće sačuva bitnija nego ikada, kao i da se sačuvaju sami suhozidi.
Dodatne informacije o kotorskim suhozidima možete naći ovdje.
U petak 11.5. odradili smo radionicu za par razreda OŠ Vladimir Nazor i nekoliko članova gradske uprave i lokalnih volontera. Popravljao se se već postojeći podzid koji obrubljuje dio puta koji vodi u Kotor. Nakon par uvodnih riječi i kratke demonstracije tehnika gradnje, prionulo se na posao za kojeg je entuzijazam rastao što je više vremena prolazilo te smo već prvi dan uspjeli dovršiti popravke na podzidu.
Uvodna riječ i demonstracija tehnike
Školarci u punom zamahu
Nazire se kraj
Lokacija br.2
Gotovo
Također gotovo
12.5. uz pomoć lokalnih snaga obnovili smo podzid na gornjem dijelu puta za Kotor.
Ponovno uvodna riječ uz vizualna pomagala
Konačni proizvod
Pozdrav od ekipe
13.5. u nedjelju smo radili do ranih popodnevnih sati. Obnavljali smo još jedan podzid malo dalje od prvog i jedno urušenje na raskrižju gdje počinje put za Kotor.
Prije
Poslije
Vidimo se iduće godine!
Reportaža s Brača
Radionica obnove zida i podzida, Gea Viva, Milna (Brač), 10. – 11. svibnja 2019.
Tekst: Dora Raič
Foto: Gea Viva, Marija Tkalec, Mislav Tovarac
U već dobro poznatom okruženju bračkog eko kampa Gea Viva i domaćice Sabine, po šesti put, održala se dvodnevna suhozidna radionica. I kao da se i nebo osmjehnulo ovoj akciji, u stisci između brojnih vremenskih nepogoda, podarilo nam je 2 savršena sunčana dana.
U petak – prvi dan radionice, jutro je bilo rezervirano za okupljanje i smještaj ekipe te upoznavanje s lokacijom onih koji su došli prvi put, a radni dio bio je planiran za popodnevne sate. Ubrzo su se svi prisutni udomaćili pa se na suhozidanje krenulo i ranije od planiranog!
Ove godine bilo je potrebno obnoviti zid i prateći podzid koji su se na brojnim dijelovima urušili, između ostalog i pod utjecajem razgranatog korijenja tetivike – Smilax aspera (za one koji žele znati više o ovoj, na našem priobalju često viđenoj, gruboj, ali ljekovitoj biljci).Uz puno marljivih i spretnih ruku, akcija čišćenja je ubrzo završena. Uslijedila je uvodna riječ o osnovama tehnike gradnje suhozida, nakon čega se ekipa podijelila u nekoliko radnih skupina i započela je sanacija podzida.
Podzid je bilo potrebno obnoviti prvi, kako bi se omogućio siguran i stabilan pristup zidu iznad. Nakon nekoliko sati podzid je uspješno obnovljen te se već krajem prvog radnog dana prešlo na sanaciju zida iznad.
Kao i na podzidu, radovi započinju čišćenjem provala kako bi se došlo do zdravih dijelova zida i tako omogućilo adekvatanu obnovu. Sve je spremno za sutrašnji nastavak radova, a i mi smo spremni za okupljanje oko stola. Zadovoljna lica sudionika govore više od riječi.
Subotnje je jutro i drugi dan radionice nastavlja se u punom mahu. U gornji zid ugrađuje se sav preostali materijal, zatvaraju se sve provale te se obnavlja spoj podzida i gornjeg zida. S obzirom na velik broj sudionika (ove godine sa čak 3 kontinenta!), radovi na obnovi zida i podzida završeni su i prije kraja radnog dana te se pronašlo energije i volje za obnovu još nekoliko metara susjednog zida.
Redom zida, redom druženja, došli smo i do kraja ovogodišnje akcije obnove, a ovako je izgledao konačni rezultat:
Uz puno smijeha, novih znanja i novih poznanstava završila je i ova bračka priča, a s nestrpljenjem iščekujemo koje će nam izazove donijeti sljedeća!
Radionica obnove zida i podzida, Gea Viva, Milna (Brač), 10. – 11. svibnja 2019. Tekst: Dora Raič Foto: Gea Viva, Marija Tkalec, Mislav Tovarac U već dobro poznatom okruženju bračkog eko kampa Gea Viva i domaćice Sabine, po šesti put, održala se dvodnevna suhozidna radionica. I kao da se i nebo osmjehnulo ovoj akciji, u […]
Read More »