Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj

Društvena istraživanja, Vol.20 No.3 (113)

Kulturni krajobraz i legislativa – stanje u Hrvatskoj (HR).pdf
Goran ANDLAR, Branka ANIČIĆ, Petra PEREKOVIĆ, Iva RECHNER DIKA, Ines HRDALO

Sažetak
Hrvatska baštini mnoge i raznolike kulturne krajobraze, no svijest o njihovu postojanju vrlo je niska. Krajobrazi su prepušteni razvojnoj sukcesiji, gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji. Pridruživanje Europskoj uniji obvezuje nas da na tom području uspostavimo učinkovitu provedbu i mjere njihove zaštite. Analizirana su važnija europska i domaća istraživanja o temi kulturnih
krajobraza te relevantni zakonski dokumenti i međunarodne konvencije. Usporedbom stranih i domaćih iskustava analizira se efikasnost naših zakonskih propisa s područja kulturnih krajobraza i krajobraza općenito, primjena njihove zaštite te razina svijesti o njihovim vrijednostima. Upozorava se na nepostojanje temeljnoga dokumenta koji bi se bavio sustavnom zaštitom krajobraza uopće, unatoč potpisivanju Konvencije o europskim krajobrazima. Smjernice za očuvanje kulturnih krajobraza, koje su dane u više nacionalnih strategija i zakonskih akata u zadnjem desetljeću, nisu zaživjele niti su se primjenjivale. U odnosu na Hrvatsku, većina europskih zemalja ima zavidno
razvijenije sustave zaštite kulturnih krajobraza. U mnogim državama izrađeni su nacionalni i regionalni atlasi kulturnih krajobraza, prisutan je snažan trend uključivanja korisnika prostora u njihovo upravljanje.

Zaključak
Mehanizam zaštite krajobraza u cjelini kao krajobrazno ekološke, estetsko-simboličke i proizvodno razvojne kategorije u hrvatskom zakonodavstvu nije prikladan. Krajobraz je prepušten razvojnoj sukcesiji, gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji.
Velik je problem neučinkovite zaštite ne samo kulturnih krajobraza nego krajobraza uopće, rascjepkanost nadležnosti i nedostatna koordinacija između četiri glavna resora: prostornog uređenja, zaštite okoliša, zaštite prirode i zaštite kulturne baštine.
Razina znanja o tradicionalnimi kulturnim vrijednostima krajobraza u strategijama Republike Hrvatske, u usporedbi s onom prije desetak godina, ostala je nepromijenjena. Napredak nije postignut ni potpisivanjem Konvencije o europskim krajobrazima, jer ona nije urodila ni jednim strateškim dokumentom, a nisu utvrđene ni mjere njezine primjene u zaštiti krajobraza.
Posljedica nedorečenosti hrvatskih zakona jesu i strukovno različita teoretska tumačenja o kulturnim krajobrazima, pa su i istraživanja na tom području sporadična i neefikasna.
Kulturni krajobrazi Primorske Hrvatske površinski su najveći dokaz i ostavština intervencije ljudskih ruku (Kale, 2006.). Tragovi toga djelovanja na jedinstven način pokazuju snagu i upornost manualnoga rada seljaka te brigu o okolišu u kojem je živio. Unatoč očitu rastu svijesti o vrijednostima tih prostora, oni su ipak kontinuirano zanemarivani i degradirani.
Zakonski akti koji se odnose na zaštitu krajobraza nisu objedinjeni i povezani jednim obvezujućim zakonskim dokumentom kojim bi se uspostavio učinkovit instrumentarij upravljanja i djelovanja u svrhu njegove sveobuhvatne zaštite.
Većina europskih zemalja, u usporedbi s RH, ima mnogo razvijenije sustave zaštite i upravljanja kulturnih krajobraza. Među stranim je stručnjacima danas uvriježeno mišljenje kako uspješnimodeli zaštite kulturnih krajobraza omogućuju integraciju zaštite bioraznolikosti, zaštite kulturne baštine i održivosti iskorištavanja resursa, što se čini kao dobro rješenje u današnje doba opće krize gospodarstva i iscrpljenosti resursa.

Abstract
Croatia has many diverse cultural landscapes, but awareness of their existence is very low. Landscapes are given over to developmental succession, loss of identity, unsuitable repair and degradation. Joining the European Union commits us to establishing effective implementation and measures of protection. Major European and local research on the topic of cultural landscapes was analyzed in the paper, as well as relevant legal documents and international conventions. By comparing foreign and local experience, the effectiveness of
our legislation in the field of cultural landscape and landscape in general, the use of their protection, and awareness of their values is analyzed. The analysis indicates an absence of a basic document that would deal with the systematic protection of landscape overall, despite the signing of the Convention on European Landscapes. Guidelines for the preservation of cultural landscapes, which were outlined in several national strategies and legal acts in the last decade, have not taken hold nor have they been applied. In comparison to Croatia, most European countries have enviously more developed systems of protection of cultural landscapes. National and regional atlases of cultural
landscapes have been made, and there is a strong trend of user involvement in the management of the areas.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Traže se volonteri suhozidne razmjene u Komiži!

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!!

44098166_2414687078581575_3162831135298289664_o
Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju Happy lemon i uz pomoć Tonćija Darlića. Svoje suhozidno znanje i vještinu će podijeliti s nekoliko volontera.

Razmjena će trajati od četiri do šest dana, u studenome 2018. Volonterima će mentor osigurati prijenos osnova umijeća gradnje suhozida, te hranu (tri obroka dnevno) i smještaj. Volonterima je pokriven povratni trošak puta do lokacije razmjene.

Što volonter radi za vrijeme razmjene?
– gradi nove podzide (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentira razmjenu i umijeće mentora fotografijama, tekstom i videom, te po završetku razmjene sastavlja kratki osvrt koji će se objaviti na dragodid.org

Kako se prijaviti?
Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, molimo vas da na info@dragodid.org do 31.10. pošaljete sljedeće:

Ime i prezime
Godina rođenja
E-adresa i kontakt broj
Mjesto odakle putujete na razmjenu
Zanimanje ili fakultet koji pohađate
Prijedlog datuma razmjene (4-6 dana u studenome 2018.)
Kratki motivacijski tekst (do 10 rečenica) u kojemu opisujete zbog čega biste htjeli sudjelovati u razmjeni.

Udruga Dragodid će vaše podatke koristiti isključivo za kontaktiranje vezano za rezultate odabira volontera o kojima ćemo vas obavijestiti do 1. studenoga 2018.

Prijavite se i ne propustite priliku provesti nekoliko sunčanih viških dana, učeći ovu vrijednu vještinu zaštićenu kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske! Ovaj program financira Splitsko-dalmatinska županija.

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!! Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju […]

Read More »

 atts
0

Konavle 2020.-odabran domaćin međunarodnog suhozidnog kongresa!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima!

jasenice3
Foto: Suhozidna baština Konavala

Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca na kojoj je naš član Filip Bubalo predstavio kandidaturu Hrvatske i Dragodida.

44940899_1185683414913364_4893057314627518464_o
Foto: SPS

Više o kongresima može se pročitati u izvještaju s onog održanog 2016. u Grčkoj: http://www.dragodid.org/izvjestaj-suhozidni-kongres-u-kefaloniji/

Pratite nas i do viđenja u Konavlima!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima! Foto: Suhozidna baština Konavala Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom […]

Read More »

 atts
0

Najava: Bosi po kamenju – 20 godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida
Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika

post-Raso

U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH četiri ovakve građevine i sve su u šibenskoj okolici.

Prigodom ove obljetnice i šibenskih iskustava s ovim fragmentom kulturne baštine pokušat ćemo ih staviti u okvir širih promjena s baštinom i pretpostaviti kojim putem će napredovati društvena skrb o njoj.

Predavač je autor obrazloženja za upise ovih kulturnih dobara, etnolog Jadran Kale (docent Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i kustos Etnografskog odjela Muzeja Grada Šibenika).

Više na mreži:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=216432

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidni kongres na Menorci

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca.

Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i praktična radionica obnove suhozidne ”barake”, kako je zovu Španjolci:

Screenshot_2
”Barraca” prije obnove

Program Kongresa i radionice dostupni su ovdje: http://pierreseche-international.org/nextcongress.html O tome kako nam je bilo moći ćete pročitati u izvještaju kada se vratimo s Baleara!

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca. Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i […]

Read More »

 atts
0

Press: Kulturni krajolik Srime

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Screenshot_1

 

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)  

Read More »