Društvena istraživanja, Vol.20 No.3 (113)
Sažetak
Hrvatska baštini mnoge i raznolike kulturne krajobraze, no svijest o njihovu postojanju vrlo je niska. Krajobrazi su prepušteni razvojnoj sukcesiji, gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji. Pridruživanje Europskoj uniji obvezuje nas da na tom području uspostavimo učinkovitu provedbu i mjere njihove zaštite. Analizirana su važnija europska i domaća istraživanja o temi kulturnih
krajobraza te relevantni zakonski dokumenti i međunarodne konvencije. Usporedbom stranih i domaćih iskustava analizira se efikasnost naših zakonskih propisa s područja kulturnih krajobraza i krajobraza općenito, primjena njihove zaštite te razina svijesti o njihovim vrijednostima. Upozorava se na nepostojanje temeljnoga dokumenta koji bi se bavio sustavnom zaštitom krajobraza uopće, unatoč potpisivanju Konvencije o europskim krajobrazima. Smjernice za očuvanje kulturnih krajobraza, koje su dane u više nacionalnih strategija i zakonskih akata u zadnjem desetljeću, nisu zaživjele niti su se primjenjivale. U odnosu na Hrvatsku, većina europskih zemalja ima zavidno
razvijenije sustave zaštite kulturnih krajobraza. U mnogim državama izrađeni su nacionalni i regionalni atlasi kulturnih krajobraza, prisutan je snažan trend uključivanja korisnika prostora u njihovo upravljanje.
Zaključak
Mehanizam zaštite krajobraza u cjelini kao krajobrazno ekološke, estetsko-simboličke i proizvodno razvojne kategorije u hrvatskom zakonodavstvu nije prikladan. Krajobraz je prepušten razvojnoj sukcesiji, gubljenju identiteta, neprikladnoj sanaciji i degradaciji.
Velik je problem neučinkovite zaštite ne samo kulturnih krajobraza nego krajobraza uopće, rascjepkanost nadležnosti i nedostatna koordinacija između četiri glavna resora: prostornog uređenja, zaštite okoliša, zaštite prirode i zaštite kulturne baštine.
Razina znanja o tradicionalnimi kulturnim vrijednostima krajobraza u strategijama Republike Hrvatske, u usporedbi s onom prije desetak godina, ostala je nepromijenjena. Napredak nije postignut ni potpisivanjem Konvencije o europskim krajobrazima, jer ona nije urodila ni jednim strateškim dokumentom, a nisu utvrđene ni mjere njezine primjene u zaštiti krajobraza.
Posljedica nedorečenosti hrvatskih zakona jesu i strukovno različita teoretska tumačenja o kulturnim krajobrazima, pa su i istraživanja na tom području sporadična i neefikasna.
Kulturni krajobrazi Primorske Hrvatske površinski su najveći dokaz i ostavština intervencije ljudskih ruku (Kale, 2006.). Tragovi toga djelovanja na jedinstven način pokazuju snagu i upornost manualnoga rada seljaka te brigu o okolišu u kojem je živio. Unatoč očitu rastu svijesti o vrijednostima tih prostora, oni su ipak kontinuirano zanemarivani i degradirani.
Zakonski akti koji se odnose na zaštitu krajobraza nisu objedinjeni i povezani jednim obvezujućim zakonskim dokumentom kojim bi se uspostavio učinkovit instrumentarij upravljanja i djelovanja u svrhu njegove sveobuhvatne zaštite.
Većina europskih zemalja, u usporedbi s RH, ima mnogo razvijenije sustave zaštite i upravljanja kulturnih krajobraza. Među stranim je stručnjacima danas uvriježeno mišljenje kako uspješnimodeli zaštite kulturnih krajobraza omogućuju integraciju zaštite bioraznolikosti, zaštite kulturne baštine i održivosti iskorištavanja resursa, što se čini kao dobro rješenje u današnje doba opće krize gospodarstva i iscrpljenosti resursa.
Abstract
Croatia has many diverse cultural landscapes, but awareness of their existence is very low. Landscapes are given over to developmental succession, loss of identity, unsuitable repair and degradation. Joining the European Union commits us to establishing effective implementation and measures of protection. Major European and local research on the topic of cultural landscapes was analyzed in the paper, as well as relevant legal documents and international conventions. By comparing foreign and local experience, the effectiveness of
our legislation in the field of cultural landscape and landscape in general, the use of their protection, and awareness of their values is analyzed. The analysis indicates an absence of a basic document that would deal with the systematic protection of landscape overall, despite the signing of the Convention on European Landscapes. Guidelines for the preservation of cultural landscapes, which were outlined in several national strategies and legal acts in the last decade, have not taken hold nor have they been applied. In comparison to Croatia, most European countries have enviously more developed systems of protection of cultural landscapes. National and regional atlases of cultural
landscapes have been made, and there is a strong trend of user involvement in the management of the areas.
Otvorene su prijave za 5. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida – Cres 2022
5. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruge 4 Grada Dragodid, održat će se u subotu 8. listopada u Cresu. Pozivamo sve zainteresirane: one koji su se okušali u gradnji suhozida, ali i one koji to još nisu, a htjeli bi, da sastave ekipe i prijave se. Dobrodošle su ekipe iz cijele Hrvatske.
Prvenstvo je dio programa Suhozidnog susreta koji će započeti dan ranije, u petak, 7. listopada, a program će biti objavljen uskoro.
Okupljanje sudionika će biti u 10 sati u gradu nakon čega slijedi 15-minutna šetnja kroz stoljetne creske maslinike (malo o povijesti creskog maslinarstva) do lokacije Prvenstva. Lokacija je odabrana nakon što je pri širenju javnog puta srušen dvostruki suhozid s jedne strane puta koji će se tijekom Prvenstva ponovno podignuti.
Cilj je u zadanom vremenu (2h) od raspoloživog kamena izgraditi što kvalitetniji dvostruki suhozid/duplicu, unaprijed zadanih dimenzija (duljine, visine, dubine). Sve ekipe grade istovremeno, jedna do druge, svaka svoj segment zida. Vrednovat će se završenost segmenta, te kvaliteta zida.
Nakon gradnje slijedi zajednički ručak, žiriranje i proglašenje pobjednika.
Obnova urušenih podzida maslinika će uslijediti poslijepodne, nakon natjecateljskog dijela, ručka i kraćeg predaha, a mogu se priključiti svi zainteresirani sudionici.
Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina.
Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta. Svi natjecatelji dobivaju majice te im je osigurano osvježenje i ručak, a pobjednička ekipa osim pehara dobiva i novčanu nagradu koja se pokriva iz kotizacija.
Prijave se šalju e-mailom na adresu info@dragodid.org do 18.9.2022. a trebaju sadržavati imena i adrese svih članova ekipe, te kontakt telefon i mail adresu najmanje jednog člana/članice ekipe. Broj ekipa je ograničen!
Projekt podupiru Ministarstvo kulture i medija, Grad Cres i Turistička zajednica Grada Cresa.
5. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruge 4 Grada Dragodid, održat će se u subotu 8. listopada u Cresu. Pozivamo sve zainteresirane: one koji su se okušali u gradnji suhozida, ali i one koji to još nisu, a htjeli bi, da sastave ekipe i prijave se. Dobrodošle su ekipe iz cijele Hrvatske. Prvenstvo je dio programa […]
Read More »