Le hameau abandonné de Barrières – Erasmus+ razmjena mladih

September 21, 2017 in Arhiva reportaža, radne akcije by Levantinka

Tekst i foto: Dora Raič

Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi.

Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano je na široki spektar elemenata kulturne baštine. Svaki lokalitet povjeren udruženju članica REMPART-a je sastavni dio programa lokalnog razvoja i stoga se, osim na očuvanju ili obnovi, radi i na pridodavanju nove svrhe i ponovnom korištenju samog lokaliteta. Kroz brojne akcije se također nastoje očuvati i promicati tradicionalne tehnike gradnje i restauracije.

Udruga Palombar teži očuvanju prirodne i kulturne baštine, s naglaskom na očuvanje prirodnih resursa te prijenos znanja kroz suradnju i pedagoški pristup s ciljem osobnog razvoja pojedinaca i, u konačnici, oživljavanju ruralnih krajobraza.

Lokacija radionice bila je Hameau de Barrières – napušteno selo u sklopu tipičnog krajobraza jugozapadne Francuske – regije između Brivea i Figeaca te unutar regionalnog parka Causses de Quercy (više informacija i fotografija može se naći na https://declam.jimdo.com/nos-chantiers/miers/, http://mairiedemiers.free.fr/le-hameau-abandonne-de-barrieres.html).

Prvog dana radionice na terenu je zatečeno stanje prilično zatrpano zemljom i obraslom vegetacijom uz brojne provale te se veći dio čišćenja obavio istog dana. Već drugog dana tim od ukupno 20 sudionika se podijelilo u nekoliko skupina te je svaka započela obnovu određenog dijela lokaliteta. Istovremeno se radilo na obnovi 2 suhozidne kuće, jedne manje kućice te 3 okolna suhozida. Većinom uz nezahvalne vremenske uvjete, ali uz izrazito dobru radnu energiju, suradnju i pokoju pjesmu, u roku su odrađeni svi planirani zahvati pa i nešto manjih dodatnih intervencija. Zahvaljujući razmjeni iskustava, znanja i brojnih savjeta vezanih uz tehnike gradnje i obrade kamena između francuskih, portugalskih i hrvatskih sudionika, kreirana je ugodna prijateljska radna atmosfera.

Više o postignutom pogledajte u fotogaleriji:

Lokacija 1. Kuća br. 1 prije i poslije

Lokacija 2. Kuća br. 2 i pripadajući zid prije i poslije

Lokacija 3. Mala kućica i pripadajući zid prije i poslije

Lokacija 4. Zid prije i poslije

Lokacija 5. Rubovi zida prije i poslije

Pogled na završene lokacije 1., 2. i 3.

Pozdrav od ekipe!

Share and Enjoy:

Najava: predavanje o suhozidnoj baštini (Lovran)

April 19, 2019 in skupovi, tečajevi by Mario Zaccaria

Udruga Interval u suradnji s Općinom Lovran ovog utorka – 23.04. u 17 sati u galeriji Laurus organizira predavanje „Suhozidna baština Hrvatske i njena valorizacija“ ususret suhozidne radionice „Kamik i gromači“ koja će se odviti 27. i 28.04. u Lovranu. Predavanje će održati naša članica Romina Tominić.

Udruga Interval priznati je partner „Europske prijestolnice kulture 2020“ u sklopu programskog pravca „27 susjedstva“ te predstavlja Susjedstvo Lovran kojem je cilj uključenje i participacija građana u zajedničkom planiranju i oživljavanju Lovrana, te stvaranje, njegovanje i razvoj vještina unutar postojeće zajednice.

Predavanje je otvoreno za širu javnost.

Radujemo se Vašem dolasku!

Bakarski prezidi, osmi put

April 18, 2019 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Ivona Miloš

Posljednji vikend prošloga mjeseca (29. – 31.3.2019.) proveli smo na već tradicionalnoj radionici obnove bakarskih prezida, impresivnom spomeniku pučkog graditeljstva i ljudske upornosti. Lokalitet Takala poseban je radi svoje jedinstvenosti među kulturnim krajolicima Hrvatske, štoviše već je 1972. prepoznat kao mjesto posebne vrijednosti te dobiva status zaštićenog spomenika kulture.

S obzirom da je područje Bakarskog zaljeva u godinama nakon II. svjetskog rata, kao i ostatka Hrvatske dijelom napušteno, dio prezida je zapušten i ostavljen na milost prirodnim procesima. Tako da se veći dio Takala danas nalazi pod šumom, a zidovi koji su nekoć omogućavali uzgoj loze i hranili mještane polako gube formu i propadaju.

Četiri do pet generacija Praputnjaraca su zidali ove terase od zadnjih desetljeća 18. do početka 20. stoljeća, u nadi da se izdignu iz siromaštva. Iskrčene dijelove između terasa su punili zemljom donešenom s okolnih planina te u nju sadili lozu i proizvodili vrhunski autohtoni pjenušac Bakarsku vodicu, danas službenu ‘Staru Bakarsku vodicu’. Naziv duguju ‘takanju’ – kotrljanju posječenih balvana do mora, gdje su ih ukrcavali na jedrenjake i prodavali, što je seljacima bio dodatni izvor prihoda.

Industrijska revolucija koja je u svijetu započela krajem osamnaestog stoljeća, zaobišla je Hrvatsku. Proces industrijalizacije kod nas počinje pedesetih godina prošlog stoljeća i upravo u tom periodu dolazi do promjene u načinu života koja je dovela do zapuštanja Bakarskih prezida. Kako bi se oni u današnje doba revitalizirali i ponovno koristili potrebno je dati im novi smisao i kontekst u svijetu koji se postepeno odmičeod agrikulture na ovako maloj razini. S tim ciljem je kulturno-društvena udruga ‘Praputnjak’ 2001. godine pokrenula revitalizaciju vinograda Takala, i započela sadnju trseva sorte belina. Nešto kasnije 2002. godine osniva se Poljoprivredna zadruga „Dolčina“ koja je nositelj projekta revitalizacije vinograda. Projekt oživljavanja vinograda provodi se u želji da se promovira važnost Bakarskih prezida te poboljša njihovo stanje i radni uvjeti za lokalne vinogradare. Iz istih razloga održana je i ova radionica tijekom koje su radove voditi lokalni mentori i volonteri udruga iz organizacije.

Ovogodišnja 8. radionica uređenja i popravka porušenih gromača na starinski način, održana pod pokroviteljstvom Grada Bakra i Primorsko-goranske županije, okupila je brojne volontere iz različitih dijelova Hrvatske.
Tokom dva dana naših radnih akcija, popravljeno je nekoliko urušenja. Kod zapuštenih zidova takvi oblici urušavanja su česti, a na Takala su posebno problematični radi malog manevarskog prostora i poprilične strmine na kojoj je potrebno raditi. No, svaki očišćeni i oživljeni dolac još je jedan korak prema revitalizaciji vinograda, a oni su, kao i volonteri i sudionici radionice, brojniji svake godine.

Prva lokacija i najčešća situacija za obnovu

Kako bi se zid vratio u prvotno stanje, potrebno je očistiti urušenje do zdravog dijela, što često znači do temelja

Druga ekipa je u međuvremenu popravljala manja urušenja na zidu međašu

Dio akcije popratili su lokalni mediji, a ostatak fotografija možete naći ovdje.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Ivona Miloš Posljednji vikend prošloga mjeseca (29. – 31.3.2019.) proveli smo na već tradicionalnoj radionici obnove bakarskih prezida, impresivnom spomeniku pučkog graditeljstva i ljudske upornosti. Lokalitet Takala poseban je radi svoje jedinstvenosti među kulturnim krajolicima Hrvatske, štoviše već je 1972. prepoznat kao mjesto posebne vrijednosti te dobiva status zaštićenog spomenika kulture. […]

Suhozidi i suhozidari Vranskog jezera 2019.

April 15, 2019 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Mislav Tovarac, Norma Fressel

U Parku prirode Vransko jezero u razdoblju od 1.4. do 6.4. održan je volonterski program Suhozidar/ka.

Već četvrti takav program se uspješno održao, okupio je četvero volontera koji su pod nadzorom i vodstvom naših članova obnovili tridesetak metara suhozida koji je ranije u godini bio uklonjen bagerom radi proširivanja ceste. Kroz pet radnih dana volonteri su prošli sve osnovne zahvate potrebne za sanaciju urušenih suhozida, te su završenjem programa osposobljeni da se ovakvim intervencijama mogu baviti samoinicijativno.

Inače Park prirode Vransko jezero, tj. jezero Vrana bilo je od iznimne strateške važnosti za sve ljude koji su ga koristili kroz povijest, te je kao posljedica toga velik dio njegove okoline pretvoren u agrikulturno zemljište i ukroćen. Ogromna mreža suhozidnih struktura koja opasava čitavo jezero svjedok je tome. Osim uobičajenih zidova sa jednim ili dva lica, bunja i ostalih tipova gradnje u suho, Vransko jezero sadrži još nekoliko kurioziteta koje je teško ili nemoguće naći drugdje u Hrvatskoj, primjerice suhozidne vrše za jegulje kojih ima desetak u blizini lokacija na kojima smo radili tih pet dana. Tako su volonteri osim osnovnih i praktičnih znanja o gradnji u suho imali priliku saznati još nešto više o aspektima života vezanog uz Vransko jezero kroz povijest.

Na prvoj lokaciji, na kojoj smo proveli puna četiri dana prvo čisteći gomilu kamenja, a kasnije i gradeći zid, situacija je bila savršena za edukativan zahvat ove naravi. Osiguran pristup, djelomični hlad i obilje građevnog materijala omogućili su nam da u rekordnom roku definiramo novi zid i podignemo ga iz temelja.

Situacija prvi dan, nakon čišćenja suvišnog materijala i postavljanja temelja za novi zid

Stanje drugi dan, zid poprima formu

Završni radovi

Naša ekipa

Na drugom gradilištu, zadnji dan programa pridružili su nam se i lanjski volonteri na lokaciji uz samo jezero, pa su zajedničkim snagama obnovili zidove urušene tijekom prirodnog poplavljivanja jezera prošle godine.

Završno stanje

Ovom prilikom želimo zahvaliti volonterima na interesu za suhozidnu gradnju, predanom radu i dobrom duhu tokom cijele radionice, te Parku prirode na ukazanom povjerenju i dugogodišnjoj suradnji. Više fotografija iz akcije možete pronaći ovdje.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Mislav Tovarac, Norma Fressel U Parku prirode Vransko jezero u razdoblju od 1.4. do 6.4. održan je volonterski program Suhozidar/ka. Već četvrti takav program se uspješno održao, okupio je četvero volontera koji su pod nadzorom i vodstvom naših članova obnovili tridesetak metara suhozida koji je ranije u godini bio uklonjen bagerom […]

37 novih nositelja umijeća suhozidne gradnje

April 4, 2019 in štitimo baštinu by Levantinka

Ministarstvo kulture je 11. ožujka 2019. službeno ažuriralo Popis nositelja umijeća suhozidne gradnje s nove 32 fizičke i pet pravnih osoba. Vijest je značajna jer se radi o prvoj nadopuni Popisa nositelja nakon što je umijeće u prosincu 2016. godine dobilo trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH (više).

Nakon više provedenih godišnjih istraživanja potencijalnih nositelja diljem Hrvatske, udruga DRAGODID je Ministarstvu predložila upis novih 37, a svi su i prihvaćeni te službeno uvršteni u Popis nositelja, koji sada okuplja 90 meštara suhozida i organizacija koje se njime bave:

Andrijano Nigoević, Jere Viskojca 1, 21423 Nerežišća
Anđelko Šešo, Anđela Nuića 4, 10040 Zagreb
Ante Gracin, A, Starčevića 28, 21485 Komiža
Ante Kulušić p. Jole, Težačka 2, 21218 Seget Donji
Ante Zelić, Zelići 38, Brela
Anton Mužić, Orlec 71, 51557 Cres
Antun Vranković, Svirče 63, 21462 Vrban
Braco (Stjepan) Jerković, Smrka 2, 21423 Nerežišća
Cvetko Kuljanić, Put brajdi 3, 51557 Cres
Damir Fistanić, Ante Petravića 7, Split
Damir Kapov, Varoš 6, 22244 Betina
Darko Kulišić, S.S: Kranjčevića 34, Dubrava (Pelješac)
Davor Božanić, Donja Salbunara 14, o. Biševo, 21485 Komiža
Davor Matešić, Petra Preradovića 11, 22000 Šibenik
Denis Bogoević-Marušić, 20 244 Potomje
Denis Buklijaš, Put Ruskovića 3A, Orebić
Dražen Matešan, Poljiča knežavina 51, Srinjine
Francesco Rukonić, Mandalenska 24, 51554 Nerezine
Frankopan Medović, 20243 Kuna, pelješac
Frano Miloš, Ponikve 15, Ston
Goran Jambrešić, Gravot 9, 51550 Mali Lošinj
Ivan Cvjetanić,Glavica 35,21410 Postira
Ivan Stričević, Put kule 29, Solin
Ivan Šajin, Prolaz iz punte Jurana 26, Korčula
Ive Šikić Bažokić, Luke 33, 22243 Murter
Ivica Tomičić-Tajnikov, Marina Blagaića 25, Hvar
Ivo Antunović, Gornji Đurinići, 20215 Gruda
Ivo Butković, Kralja Petra Krešimira IV 8, Mandre, 23251 Kolan
Josip Kovačić, Talja 35, 21412 Pučišća
Josip Martinić – Meštrante, Zidarski put 4, 21412 Pučišća
Josip Tomulić, Supetarska Draga 444, 51280 Rab
Joso Kulušić, Kaočine, Kulušići 31, 22324 Drinovci
Joso Vranjković, Širitovci, Vranjkovići 3, 22324 Drinovci
Jure Šantić – Prepedalo, Glavica 33,21410 Postira
Kuzma Žuvela-Vilić, Ulica 43 (br.5), Vela Luka
Livio Hrelja, Ivanje 21, 51557 Cres
Ljubo Galijanić, Bože Milanovića 22, 51550 Mali Lošinj
Marija Mrgudić, Zrinsko-Franskopanska 19, 20250 Orebić
Marija Radetić, Kraja Tomislava 33, Trpanj (Pelješac)
Marinko Krstaš, Mundanije 119, 51280 Rab
Marino Šimičić, Barbat 567, 51280 Rab
Mario Mužić, Orlec, 51557 Cres
Mario Rukonić, Mandalenska 24, 51554 Nerezine
Mate Kulušić (p.Jole), Kaočine, Kulušići 21, 22324 Drinovci
Mihovil Depolo, Ulica Hr. bratske zajednice 24,Korčula
Milan Pecotić-Petrušac, Smokvica br.120, Korčula
Mile Bašić, Kaočine, Bašići 11, 22324 Drinovci
Miroslav Veselinović, Čičevac 5, 22301 Golubić
Nada Zlokić-Stadler, Potirna 66, Potirna
Nikola Baržić, Vinka Foretića 7, 21485 Komiža
Nikola Rebrović, Belej 92, 51554 Nerezine
Omer Ribarić, Banjol 59, 51280 Rab
Pero Kukuljica, Mihanići 32, 20217 Pridvorje
Petar Marinović-Anđelo, Kuk 39/1, 21405 Milna
Rudolf Brnić, Rudine 3, 51514 Rudine,
Sandro Tarabocchia, Kacatov, Orlec78A, 51557 Cres
Slavko Perkić, Barbat 485, 51280 Rab
Tonći Miletić-Gulin, Stani, Stračinčica, 20270 Vela Luka
Toni Ćurković, Šetalište kneza Domagoja 20, 20250 Orebić
Toni Martinović, Ul. 41., 49/3, 20270 Vela Luka
Valter Medančić, Fažanska cesta 9, 52215 Vodnjan
Vicko Bušelić, Srida sela 55, Tučepi
Vladimir Katić, Hreljin 69, 51226 Hreljin
Vlaho Trtoman, Bani 9, 20216 Dubravka
Zorka Kapetanović, Daruvar (Sedramić-Drniš)
Zrinko”Vijeko” Mičetić, Praputnjak 193a, 51225 Praputnjak
Zvonimir Stojanov, Biogradska 2, Drage, Pakoštane 23211

Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja, 51550 Mali Lošinj
Gradnja Marić d.o.o., Lozica 98, 20235 Lozica
Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA, Kuntrata 5, 23212 Tkon
KAPITEL d.o.o., 9. rujan 6, 52341 Žminj
Maslinarska zadruga „Lun“, Lun 96/D, 53294 Lun
Obrt “Citadela”, Marinko Kučan, Ružić Selo 151, 51226 Hreljin
Obrt BILI/ BILI d.o.o., Ivica Marinelić, Gornji Humac 108, 21414 Pučišća
Planinarsko društvo Kamenjak Rab, Trg M. Arba 2, 51280 Rab
PZ Dolčina, Praputnjak 158a, 51225 Praputnjak
Stinapradidova d.o.o., Petra Krešimira IV 6, Mandre, 23251 Kolan
U.O. „Kontin“, Put križa 4, 21460 Stari Grad
Udruga “BABIN PAS”, Velebić 26, Rovinjsko Selo, 52210 Rovinj
Udruga “Suhozid”, Petra Krešimira IV 8, Mandre, 23251 Kolan
Udruga „4 GRADA DRAGODID“, Šapjane 23, 51214 Šapjane
Udruga „Gea Viva“, Prodolina 864, 21405 Milna
Udruga „Hrapoćuša“, Dol 36, 21410 Postira
Udruga „Pjover“, Velo Grablje 92, 21450 Hvar
Udruga „Pramenka“, Orlec 4, 51557 Cres
Udruga „SOL“, Olib 10, 23296 Olib
Udruga Argonauta, Pijaca Društva seoske izobraženosti bb, 22 243 Murter
Udruga ovčara „ŠKRAPARICA“, Mundanije 197,51280 Rab
Udruga Praputnjak – kulturni krajolik, Praputnjak 51, 51225 Praputnjak
Zavičajno društvo “Puntari” – Punta Križa, Zagazine 4, 51550 Mali Lošinj

Popis je objavljen i u Narodnim novinama. Čestitke svima!

Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika

March 27, 2019 in jadranski suhozidi, štitimo baštinu by Mario Zaccaria

Škalice su domišljati prolazi izvedeni u gromači, taman toliko uski da kroz njih ovca ne može proći, a čovjek može. Poznati su i u drugim suhozidno-ovčarskim krajevima: Britanci ih službeno zovu “squeeze stile”, ali i zajedljivim izrazima “fat ladies’ stile” i “fat man’s agony”.

Članak Berislava Horvatića govori o jedinstvenome putu na području Šotoventa (zapadnog dijela otoka Krka), gdje se na trasi od nešto više od kilometra prolazi kroz čak deset škalica različitih formi. Sve su škalice fotografirane i komentiran je način njihove gradnje i funkcija. Da članak bude potpun (kakve Berislavove reportaže uvijek jesu), upoznajemo i neke detalje života u ruralnome prostoru otoka Krka i neke od njegovih stanovnika: u ovom je slučaju glavni lik Osip Morožin Barba (1926.-2016.) koji je autoru bio terenskim vodičem na prvome obilasku u srpnju 2000. godine.

Obavezno štivo za ljubitelje gromače!

Krčki val 76, travanj 2019, pp. 34-37

Nakon članka o graditelju Ivanu Štefaniću Umolini, ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića donosimo još jednu suhozidnu premijeru: još neobjavljeni članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, travanj 2019! Škalice su domišljati prolazi izvedeni u gromači, taman toliko uski da kroz njih ovca ne može proći, a čovjek može. Poznati su i u […]