Lucija Puljak: Suhozid je bračka veza s Europom

Izvor: Slobodna Dalmacija, 8.9.2014. http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/256415/Default.aspx

Neumorna ravnateljica osnovne škole u Pučišćima dr. Lucija Puljak povezala je Brač s Europom. Bolje rečeno, s izvorima novca koji će pomoći Bračanima da sačuvaju svoje tradicionalne graditeljske vrijednosti te konkurirati na mapi kulturnog europskog turizma.

Naime, ova agilna autorica školskih udžbenika te dugogodišnja ravnateljica koja brine o 186 bračkih učenika, povezala je lokalni školski projekt s ciljevima europskog projekta Eurotour Heritage i….planovi se samo množe. Jedan od važnijih je skorašnje osnivanje socijalnog poduzeća čije će članice uz hrvatsku Udrugu za otočni razvoj ‘Brač’ biti slične udruge iz Francuske, Italije, Španjolske, V. Britanije, Bugarske i Grčke kako bi zajednički svoje krajolike pretvorili u turistički proizvod. Izvrstan povod za razgovor s njom!

Francuski Monts de Vaucluse, talijanska dolina Stura, britanski zaljev Solwway, baštinske staze na Braču, grčki putovi od Olimpa do Egejskog mora….Što je zajedničko tim područjima, koja ih priča povezuje?

– U svakoj od navedenih zemalja postoji udruga koja se bavi kulturnom baštinom i njezinim pretvaranjem u prestižni “turistički proizvod”. U većini od tih zemalja postoji tradicija suhozidne gradnje pa nam je svima namjera trasirati turističke staze kojima ćemo izložiti javnosti zavičajnu kulturu suhozida. Dakle, pojednostavljeno, pokušavamo zaštititi od devastacije bračke gomile, gradine, pristave, kolovaje, kogule, kućice, bunjice, krovišta, sve dakle napravljeno suhozidnim načinom gradnje na otoku.

Taj je isti proces francuska Provansa prošla prije 20 godina, kada je započelo buđenje svijesti o zaštiti tradicijskog načina života, a danas je ona prvorazredna turistička meka baš zbog toga. Dvije godine traje provedba projekta Eurotour Heritage i za to vrijeme smo zajednički objavili metodološki priručnik o tome kako krajolik “pretvoriti” u unosni turistički proizvod. Objašnjena je metodologija rada na terenu, provjeravanja turističkoga proizvoda, razrađene su marketinške strategije, strategije uređenja krajolika i strategija upravljanja kulturno-turističkim potencijalima.

Taj je priručnik sedmojezični, dakle, ravnopravno i hrvatski. Budući da je interaktivan, lako ga se i jednostavno čita i prati. Smatram da može biti vrlo koristan svim turističkim i kulturnim djelatnicima i svima ostalima koji su zainteresirani za ovu temu. Dostupan je na internetskoj adresi http://www.eurotour-heritage.eu/guide/eurotourCD.html

Kako je sve počelo? Kako ste se zarazili ovom idejom?

– Prije nekoliko godina Brač je posjetila jedna znanstvenica i predsjednica udruge za očuvanje suhozida iz Vauclusea u Provansi. Naša joj je udruga bila domaćin. Proveli smo je po Braču i ostali opčinjeni njezinim znanjem i tumačenjem naših otočnih prirodnih pojava. Objašnjavala nam je odnos vode i krškog krajolika, ulogu suhozida u tradicionalnoj poljoprivredi. Mene je začarala! Postavila mi je mnoga pitanja na koja nisam znala odgovoriti, a ja sam o sebi uvijek mislila da poznajem svoj otok.

Posjetila je Pučišća, moje mjesto koje je do nedavna bilo poznato i opjevano zbog svojih bijelih kamenih krovova. Pitala me zašto je većina tih krovova zamijenjena crijepom? Odgovarajući na njezino pitanje odjednom sam osvijestila da u Pučišćima postoji još jedan jedini čovjek koji zna složiti kameni krov, ali taj se više ne može zbog starosti popeti na njega!

Osvijestila sam da ono što je bilo identitet mjesta nestaje zauvijek. Nisam mogla podnijeti to nestajanje svega što poznajem pred mojim očima, čakavica, brački krajolici…Dakle, u tom trenutku sam spoznala da treba nešto poduzeti i zaštititi svoje tradicije i baštine. Preuzela sam obvezu sama pred sobom da ću nešto učiniti.

Zanimljivo je da su u čitav projekt uključena i djeca?

– Naravno, ovaj je projekt njihova budućnost. Naša je škola posebna po tome što se školski kurikul temelji na baštinskim temama i projektnoj nastavi, djeca proučavaju zavičaj iz neposredne stvarnosti, u vrtu, u prirodi. Zato naši učenici, prema mnogim objektivnim pokazateljima, postižu dobre odgojnoobrazovne rezultate. Jednom kad odrastu neće im biti lako preživljavati u okrutnoj konkurenciji globalnoga svijeta, a naša je obaveza da ih pripremimo za život.

Logično je predvidjeti da će najuspješniji biti u područjima u kojima nemaju mnogo konkurencije, u onome po čemu su jedinstveni ili posebni, a to su svi poslovi povezani s baštinom. Planiram prijaviti projekt kojim će se educirati mladi ljudi među nezaposlenima baš za zanate oko suhog zidanja kako bi dobili novu generaciju meštara za te poslove, a koji bi povukli i još jedan broj sada nezaposlenih kao pomoćnike.

Dakle, taj susret s francuskom znanstvenicom potaknuo je u školi istraživanje suhozidne baštine koje se interdisciplinarno provodilo kroz nastavu iz prirode, zemljopisa, povijesti, biologije, kemije, tehničkoga odgoja i likovne kulture. Naši su đaci s učiteljem Sinišom Lučićem Lavčevićem kognitivnim procesom došli do fantastičnih rezultata o životu Ilira na otoku – kako su živjeli, koliko ih je bilo, kako su se prehranjivali – mjereći, obilazeći, uspoređujući, bez ikakvih znanstvenih alata. Oživjeli su zaboravljene otočne legende.

Lani smo objavili fotomonografiju “Iliri na otoku Braču”, a ove godine “Brački suhozidi”. Organizirali smo radnu akciju u kamenolomu Rasohe, između Škripa i Splitske, gdje su se na obnavljanju srušenih suhozida našle sve generacije, predvođene našim 85-godišnjim barba Jozom koji jedini zna kako to treba raditi. Našim učenicima omogućavamo da dobro prouče svoju baštinu i svaki od njih može biti vodič za turiste. A to će mi biti idući projekt, da na otoku osiguramo dovoljno animatora koji će turistima znati ispričati priču o nama, a ne samo da ih vode i pokazuju mrtvo kamenje.

Što Bračani dobivaju, konkretno, sudjelujući u ovom projektu? Što ih može motivirati da se odluče za kompliciraniji, a time i skuplji kameni krov ili suhozid oko kuće?

– Ponajprije Bračani dobivaju znanje o tome kako mobilizirati stanovnike otoka, osobito mlade, na upoznavanju i turističkom valoriziranju kulturne i prirodne baštine. S druge strane, Brač je projektom turistički umrežen s drugim partnerskim zemljama i postaje zanimljiv europskim turistima koji su zainteresirani za suhozidnu baštinu. Ako se prisjetimo što su turistički projekti povezani sa suhozidom donijeli Provansi, shvatit ćemo kolike su to mogućnosti. A hoćemo li mogućnosti iskoristiti, ovisi od nas Bračana samih.

Imala sam prilike biti na međunarodnim radionicama za očuvanje baštine pa vidjeti, na primjer, u provansalskom dijelu Alpa u mjestu Auzet kako otkopavaju asfaltom prekrivene kogule i restauriraju ih, da bi takva staza koja vodi do nekog imanja postala turistički atraktivna. U mjestu Saint Etiene des Orgues – koji je jedan pandan Saint Tropezu uz more – sve su kuće imućnih ljudi opasane suhozidom.

Suhozid je postao statusan, svi koji imaju novca žele svoja bogata imanja ograditi baš njime. Kada stranac na Braču adaptira kamenu kuću usred maslinika – koja izvana izgleda autentično, a iznutra ima modernu i izolaciju i sve što joj treba – on kaže da je uvijek može prodati više, on dakle zna kolika je njena vrijednost na tržištu.

Koliko su Bračani ‘zaraženi’ idejom o obnavljanju suhozida, putova, krovova na tradicionalni način?

– Mislim da nismo uopće svjesni vrijednosti te svoje baštine. Budući da je donedavno suhozidni objekt bio ekvivalent siromaštva i sirotinjskoga života, a ljudi sporo i teško mijenjaju svoja uvjerenja, morat ćemo se jako potruditi da uvjerimo ljude u vrijednost suhozidne tradicije, u ljepotu suhozidnih objekata i u njihov značaj za ekosustav i održivi razvoj, bolje rečeno, opstanak otoka. Kaskamo za svojim europskim partnerima utoliko što su oni već prešli put koji mi sada prolazimo.

Najprije su suhozidi devastirani, a onda se javila svijest o njihovoj vrijednosti i potreba obnavljanja. Naravno da je to skupa varijanta čuvanja baštine. Ja bih bila sretnija da preskočimo tu stepenicu u razvoju, ali dovoljno o životu znam pa mislim da ćemo i mi učiti tek na vlastitoj koži.

Nakon različitih sindikalnih, agencijskih, nautičkih vrsta turizma, koliki potencijal ima otok Brač za turiste koji traže kulturne sadržaje?

– Mislim da je taj potencijal nevjerojatno velik i nevjerojatno malo iskorišten. Turisti koji traže kulturne sadržaje ne dolaze u špici sezone i baš oni su prilika za produljenje sezone, o čemu se stalno govori. Dakle, potrebno je kreirati takvu turističku ponudu koja će povezati kulturu, rekreaciju, gastronomiju i turističke kapacitete. A ništa manje važno: potrebno je odgojiti kulturno-turističke animatore u svakom mjestu i međusobno ih umrežiti. Oni bi trebali provesti turiste kroz trasirane baštinske staze i zajedno s informacijama turistima prenositi i emocije. Oni sami trebaju biti oduševljeni baštinskim ljepotama, a onda će lako i posjetitelje oduševiti za naše vrijednosti.

Suhozid i tipično otočno raslinje su znaci raspoznavanja Brača – zašto bi inače turist došao ovdje a ne na Mallorcu? Masovni turizam i globalizacija je donijelo svoje – rezultati se vide, gdje god da dođeš ponuda je ista, stoga će drugačija, raznovrsnija lokalna ponuda biti sve traženija. A ako i zanemarimo turizam, suhozidi su uvjet našeg opstanka na otoku jer oni su čuvari okoliša i ekološke ravnoteže.

JASENKA LESKUR STANIČIĆ
FOTO PRIVATNI ARHIV

Priznanje ‘Vladimir Nazor’

Lucija Puljak godinama je ravnateljica škole u Pučišćima, autorica je nekolicine školskih udžbenika za učenike nižih razreda, poput početnice, čitanke, Lektire za 1. i 2. razred, vježbenice za razvoj grafomotorike te za početno čitanje. Doktorirala je na razvoju govora, riječju stručnjakinja je za ‘djecu i jezik’.

No, njeni interesi se stalno šire čime dokazuje da za neke ljude otok nije prepreka za ostvarenje iznimne karijere – prošle godine dopredsjednik Nacionalnog odbora Nazorovih dana Tonko Maroević uručio joj je Plaketu “Vladimir Nazor” za ‘izvanredne zasluge u istraživanju bogatog opusa ovog pjesnika’ rođenog u Postirima na Braču.

Iliri i moja nona

– Istražujući bračke kuće od suhozida, sa slaganim kamenim krovom djeci je fascinantno bilo ne to što su u njima živjeli neki daleki Iliri, nego činjenica da je prije 50 godina u takvoj kućici živjela moja nona.

Dakle, život na otoku stoljećima i stoljećima se odvijao na isti način dok se nije počeo strahovito mijenjati zadnjih desetljeća – u istoj takvoj kamenoj kućici s vratima okrenutim prema suncu i u kojoj se nije boravilo već samo kuhalo i spavalo.
Kad promislim na taj način, Iliri nam više nisu daleki, nepoznati narod, oni su mi praktički bliska svojta- kaže Lucija.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Čišćenje zlarinske lokvice

173992006_4078060022260539_656185541697243759_n173429850_4078189205580954_679437646358351786_n

Vikend akcija čišćenja zlarinske lokvice osmišljena u partnerstvu udruge Tatavaka i Turističke Zajednice Zlarin održat će se ove subote, 17.4.2021. Facebbok event
Održava se uoči obnove suhozidne lokve planirane za jedan od idućih vikenda , koji vodimo zajedno s obrtom Kallokva!
Svi zainteresirani mogu se javiti u inbox Facebook stranice udruge Tatavaka, a nalazak je kod DVD-a u 8 sati ujutro.

Akciju su podržali WWF Adria, Šibensko-kninska županija, Mjesni odbor Zlarin i Zeleni grad Šibenik.

Vikend akcija čišćenja zlarinske lokvice osmišljena u partnerstvu udruge Tatavaka i Turističke Zajednice Zlarin održat će se ove subote, 17.4.2021. Facebbok event Održava se uoči obnove suhozidne lokve planirane za jedan od idućih vikenda , koji vodimo zajedno s obrtom Kallokva! Svi zainteresirani mogu se javiti u inbox Facebook stranice udruge Tatavaka, a nalazak je […]

Read More »

 atts
0

Aplikacija Suhozid dostupna za preuzimanje!

U periodu do 1. travnja 2021. skeniranjem priloženih QR kodova ili direktno s poveznica možete instalirati aplikaciju kojom na jednostavan način možete pomoći rastu otvorenog popisa hrvatskih suhozida https://suhozid.giscloud.com/

Poveznice za instalaciju aplikacije:
iOS – https://i.diawi.com/RU5UhF
Android – https://i.diawi.com/CyMrvg

Više o programu Suhozid.hr: http://www.dragodid.org/suhozid-hr/

164826810_4350519658331631_7081150244636186489_o

U periodu do 1. travnja 2021. skeniranjem priloženih QR kodova ili direktno s poveznica možete instalirati aplikaciju kojom na jednostavan način možete pomoći rastu otvorenog popisa hrvatskih suhozida https://suhozid.giscloud.com/ Poveznice za instalaciju aplikacije: iOS – https://i.diawi.com/RU5UhF Android – https://i.diawi.com/CyMrvg Više o programu Suhozid.hr: http://www.dragodid.org/suhozid-hr/

Read More »

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Akcijski i financijski plan za 2021. godinu

Akcijski i financijski plan udruge DRAGODID za 2021. godinu dostupni su ovdje: DRAGODID_2021

119184366_3811197932263809_2253470925374001063_n

Akcijski i financijski plan udruge DRAGODID za 2021. godinu dostupni su ovdje: DRAGODID_2021

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

2020 FIN 4GD

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »