Lucija Puljak: Suhozid je bračka veza s Europom

Izvor: Slobodna Dalmacija, 8.9.2014. http://www.slobodnadalmacija.hr/Linija-X/tabid/243/articleType/ArticleView/articleId/256415/Default.aspx

Neumorna ravnateljica osnovne škole u Pučišćima dr. Lucija Puljak povezala je Brač s Europom. Bolje rečeno, s izvorima novca koji će pomoći Bračanima da sačuvaju svoje tradicionalne graditeljske vrijednosti te konkurirati na mapi kulturnog europskog turizma.

Naime, ova agilna autorica školskih udžbenika te dugogodišnja ravnateljica koja brine o 186 bračkih učenika, povezala je lokalni školski projekt s ciljevima europskog projekta Eurotour Heritage i….planovi se samo množe. Jedan od važnijih je skorašnje osnivanje socijalnog poduzeća čije će članice uz hrvatsku Udrugu za otočni razvoj ‘Brač’ biti slične udruge iz Francuske, Italije, Španjolske, V. Britanije, Bugarske i Grčke kako bi zajednički svoje krajolike pretvorili u turistički proizvod. Izvrstan povod za razgovor s njom!

Francuski Monts de Vaucluse, talijanska dolina Stura, britanski zaljev Solwway, baštinske staze na Braču, grčki putovi od Olimpa do Egejskog mora….Što je zajedničko tim područjima, koja ih priča povezuje?

– U svakoj od navedenih zemalja postoji udruga koja se bavi kulturnom baštinom i njezinim pretvaranjem u prestižni “turistički proizvod”. U većini od tih zemalja postoji tradicija suhozidne gradnje pa nam je svima namjera trasirati turističke staze kojima ćemo izložiti javnosti zavičajnu kulturu suhozida. Dakle, pojednostavljeno, pokušavamo zaštititi od devastacije bračke gomile, gradine, pristave, kolovaje, kogule, kućice, bunjice, krovišta, sve dakle napravljeno suhozidnim načinom gradnje na otoku.

Taj je isti proces francuska Provansa prošla prije 20 godina, kada je započelo buđenje svijesti o zaštiti tradicijskog načina života, a danas je ona prvorazredna turistička meka baš zbog toga. Dvije godine traje provedba projekta Eurotour Heritage i za to vrijeme smo zajednički objavili metodološki priručnik o tome kako krajolik “pretvoriti” u unosni turistički proizvod. Objašnjena je metodologija rada na terenu, provjeravanja turističkoga proizvoda, razrađene su marketinške strategije, strategije uređenja krajolika i strategija upravljanja kulturno-turističkim potencijalima.

Taj je priručnik sedmojezični, dakle, ravnopravno i hrvatski. Budući da je interaktivan, lako ga se i jednostavno čita i prati. Smatram da može biti vrlo koristan svim turističkim i kulturnim djelatnicima i svima ostalima koji su zainteresirani za ovu temu. Dostupan je na internetskoj adresi http://www.eurotour-heritage.eu/guide/eurotourCD.html

Kako je sve počelo? Kako ste se zarazili ovom idejom?

– Prije nekoliko godina Brač je posjetila jedna znanstvenica i predsjednica udruge za očuvanje suhozida iz Vauclusea u Provansi. Naša joj je udruga bila domaćin. Proveli smo je po Braču i ostali opčinjeni njezinim znanjem i tumačenjem naših otočnih prirodnih pojava. Objašnjavala nam je odnos vode i krškog krajolika, ulogu suhozida u tradicionalnoj poljoprivredi. Mene je začarala! Postavila mi je mnoga pitanja na koja nisam znala odgovoriti, a ja sam o sebi uvijek mislila da poznajem svoj otok.

Posjetila je Pučišća, moje mjesto koje je do nedavna bilo poznato i opjevano zbog svojih bijelih kamenih krovova. Pitala me zašto je većina tih krovova zamijenjena crijepom? Odgovarajući na njezino pitanje odjednom sam osvijestila da u Pučišćima postoji još jedan jedini čovjek koji zna složiti kameni krov, ali taj se više ne može zbog starosti popeti na njega!

Osvijestila sam da ono što je bilo identitet mjesta nestaje zauvijek. Nisam mogla podnijeti to nestajanje svega što poznajem pred mojim očima, čakavica, brački krajolici…Dakle, u tom trenutku sam spoznala da treba nešto poduzeti i zaštititi svoje tradicije i baštine. Preuzela sam obvezu sama pred sobom da ću nešto učiniti.

Zanimljivo je da su u čitav projekt uključena i djeca?

– Naravno, ovaj je projekt njihova budućnost. Naša je škola posebna po tome što se školski kurikul temelji na baštinskim temama i projektnoj nastavi, djeca proučavaju zavičaj iz neposredne stvarnosti, u vrtu, u prirodi. Zato naši učenici, prema mnogim objektivnim pokazateljima, postižu dobre odgojnoobrazovne rezultate. Jednom kad odrastu neće im biti lako preživljavati u okrutnoj konkurenciji globalnoga svijeta, a naša je obaveza da ih pripremimo za život.

Logično je predvidjeti da će najuspješniji biti u područjima u kojima nemaju mnogo konkurencije, u onome po čemu su jedinstveni ili posebni, a to su svi poslovi povezani s baštinom. Planiram prijaviti projekt kojim će se educirati mladi ljudi među nezaposlenima baš za zanate oko suhog zidanja kako bi dobili novu generaciju meštara za te poslove, a koji bi povukli i još jedan broj sada nezaposlenih kao pomoćnike.

Dakle, taj susret s francuskom znanstvenicom potaknuo je u školi istraživanje suhozidne baštine koje se interdisciplinarno provodilo kroz nastavu iz prirode, zemljopisa, povijesti, biologije, kemije, tehničkoga odgoja i likovne kulture. Naši su đaci s učiteljem Sinišom Lučićem Lavčevićem kognitivnim procesom došli do fantastičnih rezultata o životu Ilira na otoku – kako su živjeli, koliko ih je bilo, kako su se prehranjivali – mjereći, obilazeći, uspoređujući, bez ikakvih znanstvenih alata. Oživjeli su zaboravljene otočne legende.

Lani smo objavili fotomonografiju “Iliri na otoku Braču”, a ove godine “Brački suhozidi”. Organizirali smo radnu akciju u kamenolomu Rasohe, između Škripa i Splitske, gdje su se na obnavljanju srušenih suhozida našle sve generacije, predvođene našim 85-godišnjim barba Jozom koji jedini zna kako to treba raditi. Našim učenicima omogućavamo da dobro prouče svoju baštinu i svaki od njih može biti vodič za turiste. A to će mi biti idući projekt, da na otoku osiguramo dovoljno animatora koji će turistima znati ispričati priču o nama, a ne samo da ih vode i pokazuju mrtvo kamenje.

Što Bračani dobivaju, konkretno, sudjelujući u ovom projektu? Što ih može motivirati da se odluče za kompliciraniji, a time i skuplji kameni krov ili suhozid oko kuće?

– Ponajprije Bračani dobivaju znanje o tome kako mobilizirati stanovnike otoka, osobito mlade, na upoznavanju i turističkom valoriziranju kulturne i prirodne baštine. S druge strane, Brač je projektom turistički umrežen s drugim partnerskim zemljama i postaje zanimljiv europskim turistima koji su zainteresirani za suhozidnu baštinu. Ako se prisjetimo što su turistički projekti povezani sa suhozidom donijeli Provansi, shvatit ćemo kolike su to mogućnosti. A hoćemo li mogućnosti iskoristiti, ovisi od nas Bračana samih.

Imala sam prilike biti na međunarodnim radionicama za očuvanje baštine pa vidjeti, na primjer, u provansalskom dijelu Alpa u mjestu Auzet kako otkopavaju asfaltom prekrivene kogule i restauriraju ih, da bi takva staza koja vodi do nekog imanja postala turistički atraktivna. U mjestu Saint Etiene des Orgues – koji je jedan pandan Saint Tropezu uz more – sve su kuće imućnih ljudi opasane suhozidom.

Suhozid je postao statusan, svi koji imaju novca žele svoja bogata imanja ograditi baš njime. Kada stranac na Braču adaptira kamenu kuću usred maslinika – koja izvana izgleda autentično, a iznutra ima modernu i izolaciju i sve što joj treba – on kaže da je uvijek može prodati više, on dakle zna kolika je njena vrijednost na tržištu.

Koliko su Bračani ‘zaraženi’ idejom o obnavljanju suhozida, putova, krovova na tradicionalni način?

– Mislim da nismo uopće svjesni vrijednosti te svoje baštine. Budući da je donedavno suhozidni objekt bio ekvivalent siromaštva i sirotinjskoga života, a ljudi sporo i teško mijenjaju svoja uvjerenja, morat ćemo se jako potruditi da uvjerimo ljude u vrijednost suhozidne tradicije, u ljepotu suhozidnih objekata i u njihov značaj za ekosustav i održivi razvoj, bolje rečeno, opstanak otoka. Kaskamo za svojim europskim partnerima utoliko što su oni već prešli put koji mi sada prolazimo.

Najprije su suhozidi devastirani, a onda se javila svijest o njihovoj vrijednosti i potreba obnavljanja. Naravno da je to skupa varijanta čuvanja baštine. Ja bih bila sretnija da preskočimo tu stepenicu u razvoju, ali dovoljno o životu znam pa mislim da ćemo i mi učiti tek na vlastitoj koži.

Nakon različitih sindikalnih, agencijskih, nautičkih vrsta turizma, koliki potencijal ima otok Brač za turiste koji traže kulturne sadržaje?

– Mislim da je taj potencijal nevjerojatno velik i nevjerojatno malo iskorišten. Turisti koji traže kulturne sadržaje ne dolaze u špici sezone i baš oni su prilika za produljenje sezone, o čemu se stalno govori. Dakle, potrebno je kreirati takvu turističku ponudu koja će povezati kulturu, rekreaciju, gastronomiju i turističke kapacitete. A ništa manje važno: potrebno je odgojiti kulturno-turističke animatore u svakom mjestu i međusobno ih umrežiti. Oni bi trebali provesti turiste kroz trasirane baštinske staze i zajedno s informacijama turistima prenositi i emocije. Oni sami trebaju biti oduševljeni baštinskim ljepotama, a onda će lako i posjetitelje oduševiti za naše vrijednosti.

Suhozid i tipično otočno raslinje su znaci raspoznavanja Brača – zašto bi inače turist došao ovdje a ne na Mallorcu? Masovni turizam i globalizacija je donijelo svoje – rezultati se vide, gdje god da dođeš ponuda je ista, stoga će drugačija, raznovrsnija lokalna ponuda biti sve traženija. A ako i zanemarimo turizam, suhozidi su uvjet našeg opstanka na otoku jer oni su čuvari okoliša i ekološke ravnoteže.

JASENKA LESKUR STANIČIĆ
FOTO PRIVATNI ARHIV

Priznanje ‘Vladimir Nazor’

Lucija Puljak godinama je ravnateljica škole u Pučišćima, autorica je nekolicine školskih udžbenika za učenike nižih razreda, poput početnice, čitanke, Lektire za 1. i 2. razred, vježbenice za razvoj grafomotorike te za početno čitanje. Doktorirala je na razvoju govora, riječju stručnjakinja je za ‘djecu i jezik’.

No, njeni interesi se stalno šire čime dokazuje da za neke ljude otok nije prepreka za ostvarenje iznimne karijere – prošle godine dopredsjednik Nacionalnog odbora Nazorovih dana Tonko Maroević uručio joj je Plaketu “Vladimir Nazor” za ‘izvanredne zasluge u istraživanju bogatog opusa ovog pjesnika’ rođenog u Postirima na Braču.

Iliri i moja nona

– Istražujući bračke kuće od suhozida, sa slaganim kamenim krovom djeci je fascinantno bilo ne to što su u njima živjeli neki daleki Iliri, nego činjenica da je prije 50 godina u takvoj kućici živjela moja nona.

Dakle, život na otoku stoljećima i stoljećima se odvijao na isti način dok se nije počeo strahovito mijenjati zadnjih desetljeća – u istoj takvoj kamenoj kućici s vratima okrenutim prema suncu i u kojoj se nije boravilo već samo kuhalo i spavalo.
Kad promislim na taj način, Iliri nam više nisu daleki, nepoznati narod, oni su mi praktički bliska svojta- kaže Lucija.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Obnova suhozidne lokve u Gaćelezima

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum*

LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti:

20181124145333

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se ovim putem pozivaju zaintesirani mještani, volonteri i zainteresirano stanovništvo da daju doprinos obnovi nematerijalne, kulturne baštine.

Područje oko lokve je u jesen 2018. uređeno građanskom akcijom koja je financirana iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Lokva je nekada imala veliki značaj za lokalnu zajednicu. Osim što se koristila za navodnjavanje usjeva i napajanje stoka, lokva je bila mjesto okupljanja i druženja te se nakon obnove prostora, postavljanja klupa, stola, kante za otpatke i dječjih igrala, lokalno stanovništvo počelo ponovno okupljati. Kako bi cijeli prostor bio revitaliziran i obnovljen, mještani naselja su izrazili želju da se obnovi i dio urušenog suhozida oko lokve. Stoga je LAG More 249 angažirao udrugu Dragodid čije su glavne aktivnosti organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima.

U tijeku akcije, LAG More 249 zajedno s mještanima posadit će jedno stablo kako bi na taj način dali svoj doprinos građanskoj inicijativi “Dani kolektivne sadnje drveća” kojom se na simboličan način daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Izvor, foto: LAG More 249

 

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti: *Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se […]

Read More »

 atts
0

Otvorene su prijave za 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida – Gardun 2019

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja.

Screenshot_1
Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji suhozida kreće u subotu, 5. listopada u jutarnjim satima. Na terenu će biti organiziran zajednički ručak. Nakon natjecanja slijedi prigodni zabavni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Natjecanje će se odigrati u malom naselju Gardun, koje je osim prirodnim ljepotama bogato i mnogim arheološkim nalazištima od kojih je zasigurno najpoznatiji Tilurij (Tilurium), rimski legijski logor, po kojem je Grad Trilj dobio ime.

Ovim putem želimo motivirati sve zainteresirane: one koji su se okušali u gradnji suhozida, ali i one koji to još nisu, a htjeli bi, da sastave ekipe i prijave se. Dobrodošle su ekipe iz cijele Hrvatske kao i iz inozemstva.

Pravila:

Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina. Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid, unaprijed zadane visine (1m) i širine (cca 70cm).

Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta. 

Svi natjecatelji dobivaju prigodne nagrade te im je osigurana okrijepa i ručak, a pobjednička ekipa osim pehara dobiva i novčanu nagradu koja se pokriva iz kotizacija.

Prijave za natjecanje su otvorene do 25.9.2019. i  šalju se e-mailom na: info@dragodid.org Prijava mora sadržavati: ime ekipe, imena članova ekipe, adrese, kontakt telefone i e-mail adrese.

Smještaj: S obzirom na okrugli stol planiran za petak te zabavni subotnji program, eventualni smještaj za ekipe dogovorit će se po isteku prijava s domaćinima iz udruge GaiusLaberius – Gardun.

Navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 12.10.2019., o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti.

Projekt podupiru Ministarstvo kulture, Kamenolom Dolac donji, Grad Trilj…

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja. Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji […]

Read More »

 atts
0

Najava: Krajolici budućnosti 2019.

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti.

69263417_1462393537233294_1547042182022561792_o
Facebook događaj

Dragi susjedi, prijatelji i suradnici,
čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od

Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj prijateljskoj atmosferi, upoznat ćemo se sa stručnjacima i praputnjarskim udrugrama. Zajedno ćemo sagledati vrijednosti prošlih vremena, izazove današnjice i planove za budućnost!

Program započinjemo u dvorištu Područne škole Praputnjak, a zatvaramo ga u subotu ispred Doma kulture Praputnjak!

Vidimo se!

PROGRAM DRUŽENJA, svaku večer od 20:00 sati:

29.08. – UNESCO i nematerijalna kulturna baština
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne škole Praputnjak, Praputnjak 101)

Umjeće suhozidne gradnje – nematerijalna baština čovječanstva
Grga Frangeš, dipl. etnolog / muzeolog iz Udruge 4 grada Dragodid

Kulturna i prirodna baština – osnova za regeneneraciju teritorija
Ivona Miloš, dipl. dizajner i predsjednica Udruge Praputnjak – kulturni krajolik

Uloga promocije baštinskih priča u očuvanju kulturne i prirodne baštine
Silvija Jacić, novinarka i PR stručnjakinja, specijalist za promociju interpretirane baštine, Promo&press, Zagreb

30.08. – U šetnji KRAJOLIKOM
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne
škole Praputnjak, Praputnjak 101)

U mreži putova
Tea Rosić, arheolog i kustos Muzeja Grada Crikvenice, Crikvenica
i Stjepan Špalj, povjesničar, vanjski suradnik Muzeja

Život zidina – pogled iz ptičje perspektive
Iva Šoštarić, mag. biol. mol., Udruga BIOM, Zagreb

31.08. – “Nikad sam, vavek dobro kumpanjan!”
(predavanje, druženje, igre i zabava ispred Doma kulture Praputnjak, Praputnjak 158 A)

Boje i mirisi u hrani, predavanje
Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. /enolog, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju

predstavljanje Praputnjarskih udruga i OPG-ova – uz gastronomske specijalitete, zabavu uz balote i muziku

Sudjeluju: Težakinje i težaki z Praputnjaka, Udruga penzionera Bakar – podružnica Praputnjak, Lovačko društvo „Tuhobić“, Mesopustari Praputnjak, Dječji pjevački zbor Praputnjarski slavići, KDU Praputnjak, PZ Dolčina, Mali muzej RATI, Udruga inovatora “ŠTERIKA” Praputnjak, Mjesni odbor Praputnjak, Udruga PRAPUTNJAK – kulturni krajolik i gosti!

Program su i ove godine podržali Grad Bakar, Primorsko-goranska županija i neizostavni Rijeka 2020, EPK.

Izvor: Praputnjak – kulturni krajolik

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti. Facebook događaj Dragi susjedi, prijatelji i suradnici, čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj […]

Read More »

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »