Mallorca – otok koji voli svoje suhozide

Tekst i foto: Grga Frangeš

Udruga 4 GRADA DRAGODID pozvana je da sudjeluje u radnom skupu “Synergies of ethnological heritage and sustainable development” 11.-12.6.2915. na balearskom otoku Mallorca. Organizatori iz Consell de Mallorca, tijela lokalne otočke samouprave usporedivog sa našom županijom, pobrinuli su se da kao sudionici dobijemo kvalitetan uvid u tradicijsku baštinu i život ovoga otoka.

IMG_6311Kada me naš predsjednik Filip Bubalo zamolio da ga zamijenim na ovome zadatku, nisam imao jasnu viziju što me očekuje, no nisam ni trenutka dvojio oko prihvaćanja ponude – uvijek volim popuniti rupe u mojoj mentalnoj mapi Mediterana, a i za osobu koja ima dvoje male djece, svaki izgovor za putovanje je dar sa neba.

Nakon putovanja avionom sa presjedanjem u Zürichu, po slijetanju u Palmu dočekala me ugodna otočka klima temperature od oko 29 stupnjeva, rashlađena pučinskim povjetarcem. Otok je jedno od najstarijih odredišta masovnog turizma i godišnje ga posjećuje 15 000 000 (!) turista što se definitivno očitava na rivijeri glavnog grada Palme, koja bi se dala sumirati kao red gužvovite plaže i betonskih megahotela.  Sam centar Palme, grada veličine Rijeke, zadržava svoj urbani identitet sa secesijskim širokim bulevarima i konzervatorski korektno očuvanom utvrđenom starom jezgrom. Kao očuvana baština ističu se i vjetrenjače koje su na ovom žitnom otoku očigledno bile građene u industrijskim razmjerima. Gastronomska ponuda je nešto skuplja nego u nas ali iznimno kvalitetna– kao u ostatku španjolske nose ju svepristuni maštoviti mali zalogaji tapas i kraljica paella.

k1Kontrasti u Palmi

Idući dan, po ovom kratkom samostalnom uvodu u glavni grad, preuzima nas organizator. Strepio sam da će se cijela stvar odvijati u nekom beskarakternom kongresnom centru, no to se pokazalo potpuno neosnovanim. Tim Consell de Mallorca nas odmah po upoznavanju vodi u planine Serra de Tramuntana, kulturni krajobraz na UNESCO-voj listi svjetske baštine, u planinarski dom na 1000 m nadmorske visine.

Panorama 1Prizor iz Serra de Tramuntana

Putujući kroz dramatični krajobraz Serre koji grubošću nerijetko nadmašuje kanjone Paklenice vidljivo je koliko su Majorčani koristili ovu planinu kao izvor egzistencije. Niži obronci prekriveni su  terasama  za uzgoj masline i citrusa, srednji predjeli bili su posvećeni eksploataciji visoke šume hrasta crnike, a u hrptovima planina bile su smještene velike stočarske ekonomije usporedive sa creskim stanovima.

Planinarski dom do kojeg dolazimo bio je upravo jedna od tih ekonomija – lijepo i prostrano latifundijsko gospodarstvo danas besprijekorno adaptirano novoj svrsi. I tu se susrećem sa možda najvećim faktografskim šokom na cijelom ovom putovanju. Ovaj je dom zajedno sa još 6 drugih na Serra de Tramuntani u potpunom vlasništvu i direktnom upravljanju Consell de Mallorca (dakle županije) te je obnovljen radom njihovog vlastitog građevinskog odjela. Ovi su domovi povezani u 7-dnevni itinerer koji se zove La Ruta de Pedra en Sec (staza suhozida) kojim upravlja županijski odjel za suhozide i planinarske staze. Taj odjel zapošljava tri inženjera, sedam stalnih i dvadeset sezonskih profesionalnih suhozidara. Sva ova javna treking i baštinska infrastrukutra majorčanskoj županiji donosi profit, komplementira turističku ponudu i produžuje joj sezonu. Naravno, profil gostiju je potpuno drugačiji od onih koji borave na betonskim hotelima uz plažu, i ovi potonji uglavnom ostaju u svojim rezervatima Zrće tipa.

k2Planinarski domovi i staza suhozida – javna i profitabilna turistička infrastruktura

Razumijte moj šok – dolazim iz zemlje gdje je u privatizaciji ovakva javna infrastrukutra, poput domova na Vidovoj gori ili Biokovu, rašćerdana i dana pomno odabranim privatnicima, koji su je ili upropastili ili pretvorili u banalna ugostiteljstva sa janjetinom kao glavnom atrakcijom. Prijedlog da bi neka naša županija upravljala sa planinarskim domovima, a kamoli zapošljavala nekave suhozidare da to održavaju,  kod nas bi bio proglašen komunizmom i jugonostalgijom. Ali eto, bit će da mi znamo nešto što Majorčani još ne znaju.

Nakon ovog uvodnog šoka zadobio sam izrazit respekt prema našim domaćinima i odlučio se krajnje uozbiljiti za radni dio programa. Seminar spomenut u uvodu ovoga teksta organiziran je kao jedna od završnih aktivnosti projekta Rando per la culture, u kojemu su Consell de Mallorca, Regionalna samouprava Korzike i grčka općina Zagora surađivale na razvoju kulturnih itinerera po ruralnim krajevima kojima je jedna od zajedničkih značajki važno mjesto suhozida u krajoliku. Jedan od ciljeva ovoga skupa bio je i pokretanje nove projektne incijative kroz koju bi se za Vijeće Europe razradio koncept za transnacionalnu Europsku kulturnu rutu suhozida, u čemu je važna uloga namijenjena i našim krajevima – istočnoj obali Jadrana.

IMG_6266Radni skup

Europske kulturne rute projekt su Vijeća Europe za stvaranje transnacionalnih itnerera koji posjetitelje zainteresirane za neku temu provode kroz vezane atrakcije u različitim zemljama Europe. Hrvatska je već dio Europske rute maline, Europske rute spomeničkih groblja, židovske baštine… Neke rute poput hodočašća  u Santiago de Compostella definirane su na jasnoj početnoj osnovi i definitivno imaju svoj život u realnom svijetu, no s obzirom da mnoge postoje samo na papiru i bez ikakve su infrastrukture na terenu, kriteriji za osnivanje novih ruta znatno su postroženni te zahtjevaju da svaka od sudjelućih zemalja ima instituciju partnera zaduženu za provedbu ovog projekta. Svrha moje prisutnosti na skupu bila je da zajednički utvrdimo koji doprinos i koju ulogu udruga Dragodid može iznijeti u ovome novom projektu.

IMG_6339

U tu svrhu na drugi dan skupa u pitoresknom gradiću Selvi, održao sam i prezentaciju koja se sastojala od dva dijela: uvodni o fenomenu suhozida istočnoga Jadrana te završni o programima i radu udruge. Ovaj prvi dio zacementirao je pažnju publike – iako mi u Dragodidu znamo imati malo rezerve oko pretjeranog busanja “našim” suhozidima, pristurni Majorčani, Grci, Ciprani, Korzikanci, pa čak i predstavnik talijanskih Cinque Terre iskazali su otvoreno oduševljenje prizorima poput onih sa Hvara, Korčule, Cresa, Srime, Bakarskih prezida… Izgleda da u suhozidima zaista imamo fenomen važan u globalnim razmjerima.

Programi naše udruge također su ostavili dobar dojam, i jednoglasna ocjena ostalih sudionika bila je da bez obzira na skroman budžet kojim raspolažemo neizostavno pripadamo u projekt Europske rute suhozida kao koordinatori za istočnu obalu Jadrana. Consell de Mallorca napraviti će okvir za projekt te nam unutar njega, kada se osigura financiranje iz jednog od EU izvora, za ovo raspodjeliti budžet i odgovornosti. Ovaj je dogovor zaliven prikladnim količinama odličnog majorčanskog crnog vina i okrunjen ogromnom paellom, a za kraj smo odvedeni i na srčan i veseo folklorni performans najcjenjenije majorčanske tradicijske glazbeno plesne skupine sa stoljetnom tradicijom.

k3Lokalni folklor daje kontekst lokalnoj krkačini

Posljednji dan skupa bio je rezerviran za radionicu u županijskom suhozidnom etnografskom parku, na kojoj smo podigli koji kamen sa županijskim timom suhozidara. Građen je postament za karbunicu (gomilu za izradu drvenog ugljena) te okruglo sklonište za karbunare pokriveno sa slamom osobite majorčanske trave. Županijski su suhozidari veseli ljudi ponosni sa svojim poslom koji u zajednici ima i određeni status, pravi profići koji paze na standard zanata i zaštitu na radu. Bila je posebna i obostrana radost sporazumjeti se s nima kroz slaganje kamena vještinu koja je predstavljala osnovu preživljavanja u dijeljenom nam krševitom mediteranskom podneblju.

k4Lijevo: Mallorčanska maca odličan je specijalizrani komad suhozidarskog alata
Desno: Stariji mentor pokazuje kako se pokriva karbunarsko sklonište

Po odlasku sa otoka moj dojam je bio da smo na Mallorci stekli partnere i iskrene prijatelje. A rupa u mojoj mentalnoj mapi Mediterana spomenuta na početku ovog teksta, popunjena je fantastičnim impresijama i iskustvima koja postavljaju vrijedan primjer za nas, suhozidoljupce istočne obale Jadrana.

k5Rad županijske suhozidarske službe. Profići.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Bunja Jurkovica – Žirije – Papirnata maketa

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita je unutrašnjim pogledom na krovište ovog kamenog poljskog skloništa.

Više možete saznati na linku, gdje možete i preuzeti materijal u PDF obliku.

Slika 1. Bunja Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

 

Slika 2. Unutrašnjost Bunje Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita […]

Read More »

 atts
0

!!! XVII. International Congress on dry stone – OBAVIJEST / NOTICE / LA NOTICE !!!

Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima, Fotografija - Suhozidna baština Konavala
Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala

___________________________________________________________________________________________

Dragi čitatelji,

globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa.

Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), Organizacijski odbor, oprezno ali optimistično, nastavlja s pripremama i prihvaćanjem prijava sudionika, u nadi da će globalna pandemija prestati do jeseni, a normalan život, putovanja i rad nastaviti u normalnim okolnostima.

Ovdje možete pronaći više informacija o Kongresu i kako se prijaviti (rok: 30. lipnja):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Pomno pratimo situaciju i pripremamo detaljan program. Iako je naš fizički kontakt onemogućen, tu smo za sve vaše prijedloge i upite.

Veselimo se vašim aplikacijama, ostajte informirani i sigurni,

Organizacijski odbor Kongresa

___________________________________________________________________________________________

Dear readers,

global coronavirus outbreak prompted us to inform you about next steps in XVII. International Congress on dry stone organisation.

Since Congress is happening in six months time (workshop September 28th-October 1st, congress October 2nd-4th), the Organisation Committee agrees with cautious optimism to continue our work with preparation and accepting applications. Hopefully, global pandemic ceases by autumn and normal life, travel and work continues.

Here you can find more information about the Congress and how to apply (deadline: June 30th):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

We are closely monitoring the situation and preparing a detailed program.

Our physical contact halted, but we are here for your suggestions and questions.
Looking forward to your applications,
stay informed and safe,

Congress Organisation Committee

___________________________________________________________________________________________

Chers amis de la pierre sèche,

La situation face à la pandémie du coronavirus Covid 19 nous incite à vous tenir informé des prochaines étapes de l’organisation du XVIIème Congrès international pour la pierre sèche.

Comme celui-ci aura lieu dans 6 mois (chantier participatif du 28 septembre au 1er octobre, puis congrès du 2 au 4 octobre), en restant prudent mais néanmoins optimisme, le Comité d’organisation a pris l’option de poursuivre sa préparation. Espérons que cette pandémie cesse à l’automne et que la vie, les voyages et le travail reprennent normalement leur cours.

En conséquence,  l’appel à communications, dont la date avait été préalablement fixée au 29 février 2020, est repoussée au 30 juin 2020. Vous trouverez plus d’informations sur :

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Tout contact physique est interrompu, mais nous restons en lien, attentifs à vos suggestions et questions.

Au plaisir de vous rencontrer à Konavle !
Restez connecté et en sécurité,

Le Comité d’organisation du Congrès

 

 

 

 

Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala ___________________________________________________________________________________________ Dragi čitatelji, globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa. Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), […]

Read More »

 atts
0

Volonter po prirodi – otvorene prijave za volonterski program suhozidar/ka!

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

volonter-po-prirodi-otvorene-prijave-za-volonterski-program-suhozidarka-2-08-660x330

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Radionica “Suhozidni mentori Zadarske županije”

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020

Tekst i slike: Miran Križanić

Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom.

Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik radnih akcija obnova planinarskih skloništa.

Radionica je prvenstveno bila zamišljena kao suhozidna edukacija za članove planinarskog društva i ostalih zainteresiranih planinara koji su stalni posjetioci planina i pl. puteva te kao takvi često sudjeluju u uređenju staza i skloništa.

Akcija se odvila kod planinarskog doma Paklenica. U sklopu radionice obnovljena je i terenu prilagođena suhozidna terasa u neposrednoj blizini doma. Podzid terase vrta je 10-ak metara dug, a visina mu varira. Korišteno je već zatečeno kamenje iz neposrednog okoliša, specifičnog za kanjon Paklenice i krške oblike koji u blizini vodotoka prevladavaju uslijed intenzivnog rada vode.

sdr dav dav dav IMG_20200229_150919

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020 Tekst i slike: Miran Križanić Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom. Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik […]

Read More »

 atts
0

Najava: Majstorska radionica suhozidne gradnje

Rijeka 2020 – Luka različitosti u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i umjetnikom Darkom Fritzom organizira majstorsku radionicu suhozidne gradnje. Radionicu vodimo mi, a poziv prenosimo u cijelosti:

mrsg

“Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji suhozida jednako važan i vrijedan, nebi li ta građevina opstala. Onaj mali jednako je važan kao onaj veliki, onaj u sredini jednako je važan kao onaj na vrhu, ali i onaj na dnu. Svaka je jedinka važna za cijeloviti opstanak, bila ona kamen u suhozidu ili osoba u društvu.”  Andro Nigoević, udruga “4 grada Dragodid”

Pozivamo sve zainteresirane na majstorsku radionicu izrade suhozida pod vodstvom mentora iz udruge “4 grada Dragodid”, koja će se održati od 24. veljače do 1. ožujka 2020., svakodnevno od 10 do 17 sati na lokaciji: Sveučilišni Kampus Rijeka, Radmile Matejčić 3 (teren pored Građevinskog fakulteta). Tehnika gradnje suhozida predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, 2018. godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Radionica se provodi u sklopu programskog pravca 27 susjedstava Rijeka 2020 i projekta “I am not a robot” umjetnika Darka Fritza. Cilj radionice je osposobljavanje polaznika radionice o suhozidnoj gradnji na primjeru izvedbe umjetničkog rada.
Radionica je besplatna. Za sve sudionike radionice osiguran je alat, zaštitne rukavice i topli obrok. Za sudjelovanje je potrebna čvrsta obuća, radna odjeća i obavezna prijava po danima. Radionice svakodnevno započinju kratkim uvodnim predavanjem i uputama.

Prijave: Za prijavu na radionicu molimo obratiti se na e-mail: maja.pratengrazer@rijeka2020.eu ili na broj telefona: 091 61 26 319
Prijaviti se možete za svih sedam dana radionice, ili za pojedinačne dane, sukladno vlastitim mogućnostima. U sklopu prijave potrebno je istaknuti jedan ili više dana za koje se prijavljujete.

Susjedstvo Sveučilišni Kampus – jedno je od 27 susjedstava projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Darko Fritz – Umjetnik, istraživač, kustos suvremene i medijske umjetnosti, grafički dizajner i oblikovatelj izložbi. Studirao je arhitekturu na Sveučilištu u Zagrebu [1986 – 1989] i vizualnu umjetnost na Rijksakademie van Beeldende Kunsten u Amsterdamu [1990. – 1992.]. U svom umjetničkom radu koristi razne medije – kritički prateći razvoj tehnologije (od 1988. koristi video) koja mijenja društvo, no ostvaruje i niz projekata u netipičnim medijima i u javnom prostoru, kao što su regulacija tramvajskog prometa i hortikulturalne instalacije. Preuzima gotove medijske sadržaje, primjerice obavijesti o serverskoj grešci na internetu (Internet koristi kao umjetnički medij od 1994.), koje transponira u druge medije, organske ili nisko i visokotehnološke.

Izvor: Sveučilište u Rijeci – Tehnički fakultet, https://www.facebook.com/events/174656417305522/

Rijeka 2020 – Luka različitosti u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i umjetnikom Darkom Fritzom organizira majstorsku radionicu suhozidne gradnje. Radionicu vodimo mi, a poziv prenosimo u cijelosti: “Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji […]

Read More »