PROJEKT EKO-ETNO SELO
Mjesta duhova postaju meke seoskog turizma
Autor: Leo Nikolić
Nedavno javno objavljeni konzervatorski elaborat za naselje Velo Grablje na otoku Hvaru, koji su naručili Grad Hvar i Splitsko-dalmatinska županija, koincidira s jučer održanim stručnim skupom i predavanjem na sajmu GAST u Splitu. Stručni skup pod radnim naslovom ‘Projekti Eko-etno sela’ su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Sajam GAST
Znatno kompleksniji projekt je bila izrada konzervatorskog elaborata za Velo Grablje koji je završen u veljači ove godine. Navedeni elaborat je odlična osnova za očuvanje, ali, što je još važnije, i revitalizaciju tog naselja zanimljive povijesti, samo 11 kilometara udaljenog od mondenog Hvara. Uspjeh projekta obnove Malog i Velog Grablja je zapravo posljednja šansa za očuvanje tradicionalne graditeljske baštine, ali i krajolika koji je oblikovan ljudskim rukama, u obliku brojnih nasada na ograđenim terasama na obroncima. Taj poljoprivredni raster nekadašnjih vinograda i nasada lavande predstavlja iznimnu ambijentalnu vrijednost.
Grad duhova
U elaboratu se na početku prezentira povijest i obilježja naselja te obilježja krajolika. Nakon toga se analizira stanje kulturnih dobara te osvrt na nematerijalnu baštinu Velog Grablja. Posebnu znanstvenu vrijednost ima detaljna analiza postojećeg stanja i obuhvaćeni su svi aspekti, od načina gradnje, vrste materijala, do analize organizacije ulica i samog naselja. Najvažniji dio elaborata na kraju donosi sustav mjera zaštita, koji će biti osnova svih daljnjih aktivnosti u projektu.
Projekt Eko-etno selo u planu realizacije na prvom mjestu ima u vidu kriterije konzervatora i od njih se ne odstupa. To zapravo garantira autentičnost, koja je označena kao ključni element buduće tržišne pozicije i revitalizacije naselja. Projekt je precizno razradio i poslovni model u kojem je predviđena komercijalna funkcija za oko 30 posto objekta, od primjerice dvije smještajne jedinice pa naviše, ovisno o gabaritima objekata. Predviđeni su i ugostiteljski sadržaji, suvenirnice, ali i javni sadržaji. Najvažniji element je i revitalizacija tradicionalnih zanata i aktivnosti, primjerice u Velom Grablju proizvodnja lavandinog ulja.
Takve se projekte u velikoj mjeri financira iz EU fondova, najviše za infrastrukturne zahvate, a za održivu ekonomiju tih zajednica se predlažu i značajne porezne olakšice. U izradi dokumentacije i planova za projekt velik posao je odradio Konzervatorski zavod u Splitu. U slučaju obnove Velog Grablja, činjenica da je naselje gotovo napušteno i smještaj daleko od obale je zapravo sretna okolnost, pa u graditeljskom i urbanističkom smislu nije devastirano, kao velik broj sličnih u Dalmaciji u posljednja tri-četiri desetljeća. U Humcu je velik dio objekata građenih suhozidom bio gotovo porušen, dok u Velom Grablju to nije slučaj, pa će i obnova biti znatno lakša u fizičkom smislu.
Znatno teži dio projekta će biti obnova života. Nakon završetka elaborata, na redu je djelovanje na terenu. Ovaj pokušaj može biti uzor i ogledan primjer pune zaštite i revitalizacije, ali na način koji je ekonomski i socijalno prihvatljiv. To ne bi trebao biti samo konzervatorski i komercijalni turistički projekt, već popravni ispit iz ekonomije, graditeljstva i urbanizma za Dalmaciju.
Velo Grablje u svojih pet-šest stoljeća je bilježilo uspone i padove, pa tako krajem 19. stoljeća u njemu živi oko 500 stanovnika. Već sredinom 20. stoljeća, broj stanovnika Velog Grablja je prepolovljen, 1969. u njemu živi 160 stanovnika, a sada je taj broj jednoznamenkast. Hoće li taj broj opet početi rasti, ovisi o ovom projektu.
Reportaža s Brača
Radionica obnove zida i podzida, Gea Viva, Milna (Brač), 10. – 11. svibnja 2019.
Tekst: Dora Raič
Foto: Gea Viva, Marija Tkalec, Mislav Tovarac
U već dobro poznatom okruženju bračkog eko kampa Gea Viva i domaćice Sabine, po šesti put, održala se dvodnevna suhozidna radionica. I kao da se i nebo osmjehnulo ovoj akciji, u stisci između brojnih vremenskih nepogoda, podarilo nam je 2 savršena sunčana dana.
U petak – prvi dan radionice, jutro je bilo rezervirano za okupljanje i smještaj ekipe te upoznavanje s lokacijom onih koji su došli prvi put, a radni dio bio je planiran za popodnevne sate. Ubrzo su se svi prisutni udomaćili pa se na suhozidanje krenulo i ranije od planiranog!
Ove godine bilo je potrebno obnoviti zid i prateći podzid koji su se na brojnim dijelovima urušili, između ostalog i pod utjecajem razgranatog korijenja tetivike – Smilax aspera (za one koji žele znati više o ovoj, na našem priobalju često viđenoj, gruboj, ali ljekovitoj biljci).Uz puno marljivih i spretnih ruku, akcija čišćenja je ubrzo završena. Uslijedila je uvodna riječ o osnovama tehnike gradnje suhozida, nakon čega se ekipa podijelila u nekoliko radnih skupina i započela je sanacija podzida.
Podzid je bilo potrebno obnoviti prvi, kako bi se omogućio siguran i stabilan pristup zidu iznad. Nakon nekoliko sati podzid je uspješno obnovljen te se već krajem prvog radnog dana prešlo na sanaciju zida iznad.
Kao i na podzidu, radovi započinju čišćenjem provala kako bi se došlo do zdravih dijelova zida i tako omogućilo adekvatanu obnovu. Sve je spremno za sutrašnji nastavak radova, a i mi smo spremni za okupljanje oko stola. Zadovoljna lica sudionika govore više od riječi.
Subotnje je jutro i drugi dan radionice nastavlja se u punom mahu. U gornji zid ugrađuje se sav preostali materijal, zatvaraju se sve provale te se obnavlja spoj podzida i gornjeg zida. S obzirom na velik broj sudionika (ove godine sa čak 3 kontinenta!), radovi na obnovi zida i podzida završeni su i prije kraja radnog dana te se pronašlo energije i volje za obnovu još nekoliko metara susjednog zida.
Redom zida, redom druženja, došli smo i do kraja ovogodišnje akcije obnove, a ovako je izgledao konačni rezultat:
Uz puno smijeha, novih znanja i novih poznanstava završila je i ova bračka priča, a s nestrpljenjem iščekujemo koje će nam izazove donijeti sljedeća!
Radionica obnove zida i podzida, Gea Viva, Milna (Brač), 10. – 11. svibnja 2019. Tekst: Dora Raič Foto: Gea Viva, Marija Tkalec, Mislav Tovarac U već dobro poznatom okruženju bračkog eko kampa Gea Viva i domaćice Sabine, po šesti put, održala se dvodnevna suhozidna radionica. I kao da se i nebo osmjehnulo ovoj akciji, u […]
Read More »