PROJEKT EKO-ETNO SELO
Mjesta duhova postaju meke seoskog turizma

Autor: Leo Nikolić
Nedavno javno objavljeni konzervatorski elaborat za naselje Velo Grablje na otoku Hvaru, koji su naručili Grad Hvar i Splitsko-dalmatinska županija, koincidira s jučer održanim stručnim skupom i predavanjem na sajmu GAST u Splitu. Stručni skup pod radnim naslovom ‘Projekti Eko-etno sela’ su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Sajam GAST
Znatno kompleksniji projekt je bila izrada konzervatorskog elaborata za Velo Grablje koji je završen u veljači ove godine. Navedeni elaborat je odlična osnova za očuvanje, ali, što je još važnije, i revitalizaciju tog naselja zanimljive povijesti, samo 11 kilometara udaljenog od mondenog Hvara. Uspjeh projekta obnove Malog i Velog Grablja je zapravo posljednja šansa za očuvanje tradicionalne graditeljske baštine, ali i krajolika koji je oblikovan ljudskim rukama, u obliku brojnih nasada na ograđenim terasama na obroncima. Taj poljoprivredni raster nekadašnjih vinograda i nasada lavande predstavlja iznimnu ambijentalnu vrijednost.
Grad duhova
U elaboratu se na početku prezentira povijest i obilježja naselja te obilježja krajolika. Nakon toga se analizira stanje kulturnih dobara te osvrt na nematerijalnu baštinu Velog Grablja. Posebnu znanstvenu vrijednost ima detaljna analiza postojećeg stanja i obuhvaćeni su svi aspekti, od načina gradnje, vrste materijala, do analize organizacije ulica i samog naselja. Najvažniji dio elaborata na kraju donosi sustav mjera zaštita, koji će biti osnova svih daljnjih aktivnosti u projektu.
Projekt Eko-etno selo u planu realizacije na prvom mjestu ima u vidu kriterije konzervatora i od njih se ne odstupa. To zapravo garantira autentičnost, koja je označena kao ključni element buduće tržišne pozicije i revitalizacije naselja. Projekt je precizno razradio i poslovni model u kojem je predviđena komercijalna funkcija za oko 30 posto objekta, od primjerice dvije smještajne jedinice pa naviše, ovisno o gabaritima objekata. Predviđeni su i ugostiteljski sadržaji, suvenirnice, ali i javni sadržaji. Najvažniji element je i revitalizacija tradicionalnih zanata i aktivnosti, primjerice u Velom Grablju proizvodnja lavandinog ulja.
Takve se projekte u velikoj mjeri financira iz EU fondova, najviše za infrastrukturne zahvate, a za održivu ekonomiju tih zajednica se predlažu i značajne porezne olakšice. U izradi dokumentacije i planova za projekt velik posao je odradio Konzervatorski zavod u Splitu. U slučaju obnove Velog Grablja, činjenica da je naselje gotovo napušteno i smještaj daleko od obale je zapravo sretna okolnost, pa u graditeljskom i urbanističkom smislu nije devastirano, kao velik broj sličnih u Dalmaciji u posljednja tri-četiri desetljeća. U Humcu je velik dio objekata građenih suhozidom bio gotovo porušen, dok u Velom Grablju to nije slučaj, pa će i obnova biti znatno lakša u fizičkom smislu.
Znatno teži dio projekta će biti obnova života. Nakon završetka elaborata, na redu je djelovanje na terenu. Ovaj pokušaj može biti uzor i ogledan primjer pune zaštite i revitalizacije, ali na način koji je ekonomski i socijalno prihvatljiv. To ne bi trebao biti samo konzervatorski i komercijalni turistički projekt, već popravni ispit iz ekonomije, graditeljstva i urbanizma za Dalmaciju.
Velo Grablje u svojih pet-šest stoljeća je bilježilo uspone i padove, pa tako krajem 19. stoljeća u njemu živi oko 500 stanovnika. Već sredinom 20. stoljeća, broj stanovnika Velog Grablja je prepolovljen, 1969. u njemu živi 160 stanovnika, a sada je taj broj jednoznamenkast. Hoće li taj broj opet početi rasti, ovisi o ovom projektu.
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »