Mjesta duhova postaju meke seoskog turizma

March 27, 2012 in Razno by kravosas

Tportal, 25.3.2012.

PROJEKT EKO-ETNO SELO

Mjesta duhova postaju meke seoskog turizma

Nedavno javno objavljeni konzervatorski elaborat za naselje Velo Grablje na otoku Hvaru, koji su naručili Grad Hvar i Splitsko-dalmatinska županija, koincidira s jučer održanim stručnim skupom i predavanjem na sajmu GAST u Splitu. Stručni skup pod radnim naslovom ‘Projekti Eko-etno sela’ su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Sajam GAST

Podsjetimo da je na županijskom nivou prije nekoliko godina pokrenuta inicijativa u cilju obnove tradicijskih zanimanja, obrta te revitalizacije malih naselja na otocima i u unutrašnjosti Dalmacije.

Projekt Eko-etno sela je trenutno jedan od najkonkurentnijih oblika ruralnog turizma koji se oslanja na tradicionalnu graditeljsku baštinu, očuvanu prirodu, tradicionalne hrvatske proizvode, povratak domicilnog stanovništva u zapuštena sela, oživljavanje tradicijske proizvodnje i obrta te obnovu tradicionalnih dalmatinskih kuća, zadružnih domova, škola, crkava, kapela i ostalih objekata. Važnost Eko-etno sela treba promatrati i kroz turistički trend povratka prirodi i valorizacije autentičnosti kao najvišeg kriterija vrijednosti pojedine destinacije.Na skupu je prezentiran projekt koji je dosad najveće rezultate ostvario na otoku Hvaru. Projektom su obuhvaćena napuštena ili gotovo napuštena hvarska naselja Humac, Zaraće, Brusje te Malo i Velo Grablje. Na predavanju je detaljno predstavljen primjer pastirskog naselja Humac, koje je udaljeno sedam kilometara od Jelse. Za naselje koje je bilo uvijek privremeno stanište, izgrađeno uglavnom u tradicionalnoj tehnici suhozida, napravljen je elaborat i konzervatorski urbanistički plan. Humac je uglavnom sastavljen od kamenih prizemnica i nekoliko objekata je obnovljeno kao ogledni primjer očuvanja takve graditeljske tradicije.

Znatno kompleksniji projekt je bila izrada konzervatorskog elaborata za Velo Grablje koji je završen u veljači ove godine. Navedeni elaborat je odlična osnova za očuvanje, ali, što je još važnije, i revitalizaciju tog naselja zanimljive povijesti, samo 11 kilometara udaljenog od mondenog Hvara. Uspjeh projekta obnove Malog i Velog Grablja je zapravo posljednja šansa za očuvanje tradicionalne graditeljske baštine, ali i krajolika koji je oblikovan ljudskim rukama, u obliku brojnih nasada na ograđenim terasama na obroncima. Taj poljoprivredni raster nekadašnjih vinograda i nasada lavande predstavlja iznimnu ambijentalnu vrijednost.

Grad duhova

Velo Grablje zovu i grad duhova, zbog činjenice da sada u njemu stalno živi još samo pet-šest stanovnika. Ipak, nedjeljom u mjesnoj crkvi se okupi puno više mještana, koji sada uglavnom žive uz more, u Hvaru i drugim mjestima. Ipak, oni su ostali fanatično vezani uz svoje naselje i osnovali su udrugu ‘Pjover’ koja se uključila u projekt revitalizacije naselja.

U elaboratu se na početku prezentira povijest i obilježja naselja te obilježja krajolika. Nakon toga se analizira stanje kulturnih dobara te osvrt na nematerijalnu baštinu Velog Grablja. Posebnu znanstvenu vrijednost ima detaljna analiza postojećeg stanja i obuhvaćeni su svi aspekti, od načina gradnje, vrste materijala, do analize organizacije ulica i samog naselja. Najvažniji dio elaborata na kraju donosi sustav mjera zaštita, koji će biti osnova svih daljnjih aktivnosti u projektu.

Projekt Eko-etno selo u planu realizacije na prvom mjestu ima u vidu kriterije konzervatora i od njih se ne odstupa. To zapravo garantira autentičnost, koja je označena kao ključni element buduće tržišne pozicije i revitalizacije naselja. Projekt je precizno razradio i poslovni model u kojem je predviđena komercijalna funkcija za oko 30 posto objekta, od primjerice dvije smještajne jedinice pa naviše, ovisno o gabaritima objekata. Predviđeni su i ugostiteljski sadržaji, suvenirnice, ali i javni sadržaji. Najvažniji element je i revitalizacija tradicionalnih zanata i aktivnosti, primjerice u Velom Grablju proizvodnja lavandinog ulja.

Pogledaj cijelu fotogaleriju

Takve se projekte u velikoj mjeri financira iz EU fondova, najviše za infrastrukturne zahvate, a za održivu ekonomiju tih zajednica se predlažu i značajne porezne olakšice. U izradi dokumentacije i planova za projekt velik posao je odradio Konzervatorski zavod u Splitu. U slučaju obnove Velog Grablja, činjenica da je naselje gotovo napušteno i smještaj daleko od obale je zapravo sretna okolnost, pa u graditeljskom i urbanističkom smislu nije devastirano, kao velik broj sličnih u Dalmaciji u posljednja tri-četiri desetljeća. U Humcu je velik dio objekata građenih suhozidom bio gotovo porušen, dok u Velom Grablju to nije slučaj, pa će i obnova biti znatno lakša u fizičkom smislu.

Znatno teži dio projekta će biti obnova života. Nakon završetka elaborata, na redu je djelovanje na terenu. Ovaj pokušaj može biti uzor i ogledan primjer pune zaštite i revitalizacije, ali na način koji je ekonomski i socijalno prihvatljiv. To ne bi trebao biti samo konzervatorski i komercijalni turistički projekt, već popravni ispit iz ekonomije, graditeljstva i urbanizma za Dalmaciju.

Velo Grablje u svojih pet-šest stoljeća je bilježilo uspone i padove, pa tako krajem 19. stoljeća u njemu živi oko 500 stanovnika. Već sredinom 20. stoljeća, broj stanovnika Velog Grablja je prepolovljen, 1969. u njemu živi 160 stanovnika, a sada je taj broj jednoznamenkast. Hoće li taj broj opet početi rasti, ovisi o ovom projektu.

Share and Enjoy:

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

January 12, 2021 in Arhiva reportaža by Maja Flajsig

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

SRPANJ

17.07. U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje” u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

December 15, 2020 in Uncategorized by Maja Flajsig

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

November 23, 2020 in skupovi, tečajevi by Levantinka

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.

U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Praputnjarska takala 9

November 7, 2020 in Arhiva reportaža by Mario Zaccaria

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Dragodid delegacija u posjetu Francuskoj, vol.2 (5.-11. listopad 2020.)

November 5, 2020 in Uncategorized by Josipa Popovic

Tekst: Marta Krištofić
Foto: Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović

Prošlo je tek mjesec dana od radionice u Calmont d’Olt-u, a mi se već pakiramo za povratak. Ovaj put u malo izmijenjenom sastavu (Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović) sudjelovat ćemo na potpuno drugačijoj radionici. Umjesto učenja tehnika gradnje, bit ćemo dio interaktivnog treninga za voditelje radionica koji organizira Rempart. I tako krećemo, razmaženi od zadnjeg putovanja, osobnim automobilom put Espaliona.

Radionica namijenjena voditeljima volonterskih kampova okupila je 21 osobu iz 8 zemalja. Oni koji nam se nisu mogli pridružiti uživo pratili su nas preko Zoom sastanaka. Živjela tehnologija! Prvih nekoliko dana proveli smo grijući stolce u gradskoj vijećnici.

Nakon predstavljanja Remparta, krovne organizacije ovakvih kampova u Francuskoj, bavili smo se pravnim okvirima volonterskih radionica restauracije kulturnih dobara. Dalje smo, korak po korak, prošetali kroz realizaciju projekata od samih početaka do njihova kraja. Utvrdili smo i kako povezivanje s lokalnom zajednicom i komunikacija s javnošću značajno podižu kvalitetu i iskustvo volonterskih kampova. Jedan od zadataka bio je i okarakterizirati savršenog voditelja radionice, što je obuhvaćalo proces kroz koji smo formirali biće „leader monster“, fiktivan lik koji svi želimo biti kada odrastemo.

Mi smo govorile o upravljanju rizikom i sigurnosti na kampovima, a ostale teme su prezentirali drugi sudionici treninga. Teoriju smo obogatili osobnim iskustvima, što je čitavoj priči dalo jednu intimniju notu. Iznenadilo nas je kako svaka od uključenih organizacija djeluje na potpuno različit način da bi se očuvala kulturna baština. Zajednički im je jedino cilj i volja za uključivanjem i izobrazbom šire zajednice. Kroz teorijski dio isprepleo se i grupni rad s različitim izazovima, čija smo rješenja na kraju predstavili ostalima.

Ipak, da ne bismo samo teoretizirali, Maxim i Audrey pripremili su i klesarsko-zidarsku radionicu na kojoj smo dodatno izbrusile nedavno stečene vještine, ali i ponešto novo naučile. Bilo nam je iznimno drago vidjeti kako su blokovi klesani na prošloj radionici već ugrađeni u luk iznad jednog od prozora bedema.

U slobodno vrijeme posjetili smo crkvu Perse (Espalion), srednjovjekovno selo Saint Côme d’Olt i kapelicu Saint-Pierre de Bessuéjouls, a jedan od zalazaka sunca dočekali smo na livadama parka prirode Aubrac.

Bogata internacionalna večera posluživala se i za doručak, a zalihe su nas držale i na povratku prema Hrvatskoj. Putovanje smo dodatno začinile planinarenjem po francuskim Alpama.

Trening je bio uspješan na svim razinama, od tehničkih, praktičnih, do dijeljenja kulture i povezivanja sa srodnim organizacijama. Nova saznanja implementirat ćemo na lokalnim projektima, a s radošću očekujemo buduće volonterske razmjene.

U organizaciji:

Tekst: Marta Krištofić Foto: Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović Prošlo je tek mjesec dana od radionice u Calmont d’Olt-u, a mi se već pakiramo za povratak. Ovaj put u malo izmijenjenom sastavu (Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović) sudjelovat ćemo na potpuno drugačijoj radionici. Umjesto učenja tehnika gradnje, bit ćemo dio interaktivnog […]

Mjesta duhova postaju meke seoskog turizma

PROJEKT EKO-ETNO SELO

Mjesta duhova postaju meke seoskog turizma

Post a Comment Cancel reply

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

Praputnjarska takala 9

Dragodid delegacija u posjetu Francuskoj, vol.2 (5.-11. listopad 2020.)

Tekst: Marta Krištofić Foto: Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović

Tekst: Marta Krištofić
Foto: Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović