Na rubu teme: baština ili falsifikat

U broju 217 u jesen 2007. godine časopis Zarez objavio je članak Jadrana Kale “Gospodar zombijevskog krajolika”. Članak možete u originalu pročitati na adresi http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/217/217.pdf#page=7, a ovdje ga prenosimo u cijelosti.

Gospodar zombijevskog krajolika

Jadran Kale

U povodu Drugog kongresa hrvatskih arhitekata održanoga u Opatiji od 18. do 20. listopada 2007. i u povodu Prvog kongresa ruralnog turizma održanoga u Hvaru od 17. do 21. listopada 2007.
217 29

Odlučilo se da su se u isti mah na dva mjesta kongresni zaključci sricali o istomu. U Opatiji je osamsto arhitekata apeliralo, kako je prenio teletekst, za održavanje baštinjenih vrijednosti prostora. U Hvaru je zasjedanje tristotinjak raznolikih pohoditelja skupa o ruralnom turizmu pred donošenje zaključaka proteklo u snebivanju nad ambijentalnim turističkim građenjem u tzv. tradicionalnom stilu. Ugostitelj iz Istre je prikazao fotografije svoje nove konkurencije, gradilište dvadeset susjednih “tradicionalnih” vila koje tvore novo “selo”, s tom razlikom da su sve ove katnice navlas identične i isto orijentirane pa se pred tim prizorom doima da se nalazite pred kloniranim arhitektonskim zombijima koji su po naredbi izbivajućega gospodara krenuli zaposjesti pejzaž.

“Odgovor-nost” i semantika sarkazma

Najširi potezi gospodarenja i ljudskog oblikovanja u hrvatskom krajoliku zbili su se u dugim trajanjima prakticiranja lokalnih znanja. Šestogodišnje razdoblje u kojem je 120 studenata arhitekture u Zagrebu izabralo Salopekovu nastavu u kojoj se proučava takva baština ambijentalne i predajne gradnje je prošlost, pa nije jasno s kojim će znanjima i kompetencijama hrvatski arhitekti krenuti ispunjavati zaključak svojeg kongresa. U viđenom parodiranju zamisli “naselja” kakvo će se u turističkom katalogu nazvati “gradnjom u tradicionalnom istarskom stilu” nejasno je što su o prostoru učili autori tih građevina i ne bi li bilo doličnije licence iz arhitekture zamijeniti prikladnijim ovlastima iz prakticiranja semantike sarkazma. Nastave li autori takva rješenja producirati i dalje, za govorom o kulturnom naslijeđu prostora više ni nema potrebe. Kongres koji je za naslov ponio upečatljiv slogan Odgovor-nost bi imao pred svojom zajednicom ponajprije osnažiti kredibilitet upućenih stvaratelja vrijednosti.

U pitanju nisu “tradicionalne” stancije s bazenom koji je odmijenio ovčarski tor. Njihovo je ismijavanje besplodno i kratkovidno, jer nisu posljedica hira već samo daljnji reper u razgradnji samodostatnih gospodarstava predindustrijske epohe. Današnje im je tržište globalno, njihove instalacije uključuju i svjetlovode, a njihov pogon čine narudžbe potaknute internetskim oglašavanjem. Mnogo važnija od bazena pred stancijom je izglobljenost iz lokalnih procesa, gdje naselja zombi-građevina dobivaju svoje fantomske posjetitelje lišene kontakta s posjećenom zajednicom. Mi kao povremeni turisti ili kao trajni domaćini izmjenjujućim gostima postajemo dijelom lokalnog življenja kakvim je u ranijoj epohi bilo npr. ovčarstvo. Profitni interes izdaleka ili izbliza odlučuje kakav turistički oblik poprima taj novi odnos. Izbliza je takav primjer u lokalnoj verziji društvene odgovornosti i arhitektonske licencije znao izgledati i tako da se za novi “autentični” i “tipični” ruralno-turistički sklop razgrade dvije stare vrijedne kuće iz nedalekog sela, njihovi vlasnici smjeste u loše novogradnje, a u novoj tematskoj atrakciji naslaže red folklora pa red patvorene arheologije s oponašanjem antičkoga gledališta tamo gdje se moglo posegnuti za doista tipičnim oblicima iz okolice.

Nastava je u Ljubljani

Krajolik tako promijenjenih ekonomskih procesa treba svoje upućene tumače i prosvijetljene regulatore. Sadašnje sveučilišno stanje daje razumjeti kako je moguće da na čitavoj hrvatskoj obali jedine postojeće elaborate o zaštiti kulturnih krajolika ispisuje jedna jedina arhitektica, da na drugom mjestu argumentacija za trajnu zaštitu naših najistančanijih građevina iz prapočelne domene arhitekture leži u ladici od 1996., da na trećem mjestu takvo izuzetno mjesto u ugrozi pred bagerima proširenog šumskog puta čeka svoj administrativni red od 2003., ili uopće činjenicu da ne postoji hrvatski popis vrijednosti kulturnog krajolika. Jedinu tipologiju elementarne primorske gradnje izradio je geograf, jedine izvorne prinose piše fizičar a jedinu obradu u hrvatskoj arhitektonskoj periodici napisao je ljubljanski profesor, koji je ovdašnje primjere uvrstio i u prvo predavanje svojeg “101” – kolegija za studente prve godine arhitekture. Sve što su učinili za razumijevanje kulturnog nasljeđa hrvatskog krajolika uradili su izvan znanstveno-istraživačkih projekata resornog ministarstva.

Odmor u krajoliku sa svojim živim domaćinom i njegovim gospodarstvom pri pogledu je biznis koji u Austriji godišnje donosi 1,2 milijuna eura s 170.000 ležajeva u 15.500 domaćinstava. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da na ruralni turizam otpada tri posto svih putovanja uopće. Za Europu postoji procjena od oko 200.000 poljoprivrednih domaćinstava uključenih u turističko ugošćivanje s izravnim dnevnim trošenjem od 45 do 80 eura po gostu. U Francuskoj se ruralnim turizmom bavi 55.000 poljoprivrednih gospodarstava s ukupnim utrškom ne manjim od 15 milijardi eura. U jednom malom Žrnovu je takav posao u mjesnom krajoliku, s višesatnim šetačima koji inzistiraju na neasfaltiranim stazama, tijekom šest godina i 2311 francuskih gostiju za domaće ljude u njihovim starim kućama značio odnos bez ijedne reklamacije. To su tržišne sile koje će sudjelovati u oblikovanju sela vangradskog prostora Hrvatske tijekom iduće generacije. Umnožitelj učinaka na lokalnu zajednicu u ovakvoj djelatnosti iznosi 2,2 puta, za razliku od onih projekata novogradnji koji će od svojeg živog okoliša trebati samo konobare i pospremačice s osiguranim dotokom iz udaljenijih zemalja tamo gdje depopulizirana sredina to ne može namaknuti. Sutradan će ovakva vernakularna ugostiteljstva trasirati staze obilaska za mobitele kapacitirane GPS-om, nudeći domaćinove komentare krajolika i njegovog živog nasljeđa kroz izbornik MP3 naracija.

Imamo li doista na raspolaganju arhitekte s kojima ćemo moći dolično provesti hrvatski krajolik kroz ova ekonomska prelamanja? Tamo gdje eksces preraste u katastrofu, poput kornatskog stradanja, nađemo se suočeni s disciplinom koja nije bila potaknuta prilagoditi se novoj stvarnosti. S vatrogascima je to bila tipično gradska služba koja je za narasle potrebe za interveniranjima u izvangradskom prostoru tehnološkom parku tek dodala visokoosovinska vozila i kanadere, a doktrina je i u novim zaraslim krajolicima što su ostali van današnjih ekonomskih računica (tj. gradova i obalne crte) ostala ista. Iz osjećaja društvene odgovornosti su za vangradski prostor Hrvatske izrasli karakteristično poslijeratni prinosi arhitekata poput Freudenreicha, Miličića ili Živkovića, ali Freudenreichove pouke da mehaničko ponavljanje ambijentalnih detalja ne čini dobru arhitekturu naši arhitekti očito nisu učili. Posljedice možemo posvjedočiti praktično pri svakoj šetnji kulturno vrijednim dijelovima zemlje u kojima su građevine adaptirane ili interpolirane. Ovisno o narudžbi, bez straha za licencu moguće je projektirati u visini bedema povijesne utvrde ili izvan naselja na ivici temeljnog prirodnog fenomena.

Život u košari

Pričali mi o njima ili ne, snažni se procesi promjene krajolika neminovno zbivaju. Regulacijski uzvik “Sad je dosta!” iz 2004. u međuvremenu ipak nije učinio nemogućim da se na otočiću poput Otoka mladosti izbaci njegov oblikovatelj i isplanira nova hotelčina s marinom na mjestu gdje zbog morskih struja domaći ne polažu ni ribarske mreže. Za planirana turistička postrojenja utržive obalne crte bit će potrebno i uvoziti ugostiteljsku radnu snagu. U toj novoj poratnoj preraspodjeli stanovništvo se sada ne ugoni u gradove-industrijske spavaonice među čijima će stotinama zgrada kasnije jedna šarena postati i slavljena, već je umjesto industrijalizacije+elektrifikacije nova spasonosna formula zbroj ostvarenih noćenja. Umjesto proletera seoskih korijena sad su nazad iz grada potrebne čete ugostiteljskog osoblja, a lokalnim će zajednicama opet sva jaja biti u istoj košari. Da bi kvočka ostala blagonaklona valjat će pretrpjeti povremena urušavanja kakvoće življenja ili i same sigurnosti, vjerojatno s istim ideološkim poletom s kojim je u ranijoj preraspodjeli trebalo biti strpljiv dok se sve privremene teškoće ne riješe jednog dana kad uđemo u komunizam. Bilo novih gospodara ipak kuca marketinškim pulsom.

Kao što su agresivni Marsijanci iz holivudske uspješnice na svojem razornom pohodu dočekali i ponudu odvjetničkih usluga, tako se nov poratni preoblik hrvatskog prostora ni u kakvoj od varijanti ne može zbivati bez arhitekata. Da bi pravi odgovor struke zbilja bio “odgovor-nost”, trebalo bi uočiti jasnije odgovore na zastranjenja koja, naizgled, predstavljaju validnu produkciju. Stomatolog koji bi kao nadomjestak zubala ugradio sve same očnjake ili sve same sjekutiće vjerojatno ne bi dugo privlačio tržište niti bi zadržao dozvolu za rad. Kako je onda moguće iznova prolaziti kroz krajolik novih zombijevskih naselja koji od duhovnih obilježja svojih domaćina može predstaviti samo gramzivost?

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Reportaža s Brača

Radionica obnove zida i podzida, Gea Viva, Milna (Brač), 10. – 11. svibnja 2019.

Tekst: Dora Raič
Foto: Gea Viva, Marija Tkalec, Mislav Tovarac

image001

U već dobro poznatom okruženju bračkog eko kampa Gea Viva i domaćice Sabine, po šesti put, održala se dvodnevna suhozidna radionica. I kao da se i nebo osmjehnulo ovoj akciji, u stisci između brojnih vremenskih nepogoda, podarilo nam je 2 savršena sunčana dana.

U petak – prvi dan radionice, jutro je bilo rezervirano za okupljanje i smještaj ekipe te upoznavanje s lokacijom onih koji su došli prvi put, a radni dio bio je planiran za popodnevne sate. Ubrzo su se svi prisutni udomaćili pa se na suhozidanje krenulo i ranije od planiranog!

Ove godine bilo je potrebno obnoviti zid i prateći podzid koji su se na brojnim dijelovima urušili, između ostalog i pod utjecajem razgranatog korijenja tetivike – Smilax aspera (za one koji žele znati više o ovoj, na našem priobalju često viđenoj, gruboj, ali ljekovitoj biljci).Uz puno marljivih i spretnih ruku, akcija čišćenja je ubrzo završena. Uslijedila je uvodna riječ o osnovama tehnike gradnje suhozida, nakon čega se ekipa podijelila u nekoliko radnih skupina i započela je sanacija podzida.

image003
Podzid je bilo potrebno obnoviti prvi, kako bi se omogućio siguran i stabilan pristup zidu iznad. Nakon nekoliko sati podzid je uspješno obnovljen te se već krajem prvog radnog dana prešlo na sanaciju zida iznad.

image005
image007
Kao i na podzidu, radovi započinju čišćenjem provala kako bi se došlo do zdravih dijelova zida i tako omogućilo adekvatanu obnovu. Sve je spremno za sutrašnji nastavak radova, a i mi smo spremni za okupljanje oko stola. Zadovoljna lica sudionika govore više od riječi.

image009
Subotnje je jutro i drugi dan radionice nastavlja se u punom mahu. U gornji zid ugrađuje se sav preostali materijal, zatvaraju se sve provale te se obnavlja spoj podzida i gornjeg zida. S obzirom na velik broj sudionika (ove godine sa čak 3 kontinenta!), radovi na obnovi zida i podzida završeni su i prije kraja radnog dana te se pronašlo energije i volje za obnovu još nekoliko metara susjednog zida.

image013 image015 image011
Redom zida, redom druženja, došli smo i do kraja ovogodišnje akcije obnove, a ovako je izgledao konačni rezultat:

image017 image019 image021
Uz puno smijeha, novih znanja i novih poznanstava završila je i ova bračka priča, a s nestrpljenjem iščekujemo koje će nam izazove donijeti sljedeća!

image023

Radionica obnove zida i podzida, Gea Viva, Milna (Brač), 10. – 11. svibnja 2019. Tekst: Dora Raič Foto: Gea Viva, Marija Tkalec, Mislav Tovarac U već dobro poznatom okruženju bračkog eko kampa Gea Viva i domaćice Sabine, po šesti put, održala se dvodnevna suhozidna radionica. I kao da se i nebo osmjehnulo ovoj akciji, u […]

Read More »

 atts
0

Najava: 23. Simpozij kamenara, Pučišća

U čast 110. obljetnice osnutka Klesarske škole u bračkim Pučišćima održava se 23. Simpozij o branju, ugradbi i restauraciji kamena 16., 17. i 18. svibnja.

Klesarske-škole-Pučišća

Brošura s bogatim programom dostupna je ovdje. Više o prijavama ovdje. Organizatori poručuju: Veselimo se svim našim gostima i s nestrpljenjem iščekujemo ovo lijepo okupljanje!

U čast 110. obljetnice osnutka Klesarske škole u bračkim Pučišćima održava se 23. Simpozij o branju, ugradbi i restauraciji kamena 16., 17. i 18. svibnja. Brošura s bogatim programom dostupna je ovdje. Više o prijavama ovdje. Organizatori poručuju: Veselimo se svim našim gostima i s nestrpljenjem iščekujemo ovo lijepo okupljanje!

Read More »

 atts
0

Najava: Stari puti, 8.-9.6.

Mjesni odbor Veprinac – Učka 8.-9. lipnja 2019. organizira radionicu obnove dvaju povijesnih puta koja vode za vrh Veprinca (Put veprine i Put krčvedine). Radionicu suorganiziramo i vodimo, a pozvani su svi zainteresirani – na prvu suhozidnu radionicu u Gradu Opatiji!

60159622_2714878641895749_4083395725235322880_o

Cilj radionice je obnoviti puteve, naučiti vještinu suhozidne gradnje i uz pomoć vrsnog znalca g. Rajka Ukića saznati nešto više o ljekovitoj biljki veprini* koja na njima raste i koju ćemo presađivati.

Voditelji će građanima prenijeti vještinu suhozidne gradnje te ćemo zajedničkim naporima u 2 dana rada, veselja i domaće klope obnoviti toliko metara suhozida da ni sami nećete moći vjerovati u snagu jedinstva. U isto se vrijeme održava i festival klapa koji organizira TZ Opatija te ćemo se i nakon akcije družiti.

Početak je predviđen u 9 sati. Preporuča se parkirati kod igrališta u Tumpićima. Od tamo je staza veprine preko puta ceste. Postoji opcija da se sa subote na nedjelju spava u Planinarskom domu na Poklonu. Molimo zainteresirane da se jave ako bi htjeli rezervirati svoje mjesto glede smještaja ili ručka u subotu i nedjelju: 091 8852422

Nemojte zaboraviti donijeti rukavice, radnu odjeću i radne cipele, gojzerice i sl.

* nije riječ o širokolisnoj veprini koja je zaštićena nego o uskolisnoj, bodljikavoj koje ima u izobilju našim krajevima.

Mjesni odbor Veprinac – Učka 8.-9. lipnja 2019. organizira radionicu obnove dvaju povijesnih puta koja vode za vrh Veprinca (Put veprine i Put krčvedine). Radionicu suorganiziramo i vodimo, a pozvani su svi zainteresirani – na prvu suhozidnu radionicu u Gradu Opatiji! Cilj radionice je obnoviti puteve, naučiti vještinu suhozidne gradnje i uz pomoć vrsnog znalca […]

Read More »

 atts
0

Najava: (G)radionica gromača na Kotoru

Muzej Grada Crikvenice u petak i subotu, 17. i 18. svibnja već tradicionalno organizira obnovu kotorskih gromača! Akciju vodimo mi, a pozvani su svi zainteresirani! Prenosimo poziv niže.

60162743_2092408470870223_6642879840590495744_o
Okoliš sela Kotor pokraj Crikvenice prošaran je kilometrima gromača koje čine neizostavni dio ovog značajnog primorskog krajolika. Već nekoliko godina u suradnji s Udrugom Dragodid popravljamo gromače uz stare putove te na taj način pomažemo očuvati najstariji i najskrovitiji kutak Crikvenice.

Pridružite nam se u petak ili subotu na već tradicionalnoj (g)radionici, upoznajte srednjovjekovni Kotor te pritom naučite osnove umijeća gradnje suhozida.

Okupljamo se u petak i subotu u 10:00 sati kod crikveničke gradske sportske dvorane. Prema vremenskoj prognozi očekuje nas sunčani kraj tjedna :)

Vidimo se!

Facebook događaj

Izvor: Muzej Grada Crikvenice

Muzej Grada Crikvenice u petak i subotu, 17. i 18. svibnja već tradicionalno organizira obnovu kotorskih gromača! Akciju vodimo mi, a pozvani su svi zainteresirani! Prenosimo poziv niže. Okoliš sela Kotor pokraj Crikvenice prošaran je kilometrima gromača koje čine neizostavni dio ovog značajnog primorskog krajolika. Već nekoliko godina u suradnji s Udrugom Dragodid popravljamo gromače […]

Read More »

 atts
0

Najava: obnova suhozida u Gea Vivi

10. i 11. svibnja, šestu godinu zaredom gostujemo u eko centru i retreat kampu Gea Viva kraj bračke Milne.

PIC_5068
Program radionice:
petak, 10.5. 16.30-19
subota, 11.5. 9-18

Ručak je besplatan za sve sudionike.

Fotogalerija s lanjske radionice gradnje potpornog suhozida i vrta za pčele dostupna je ovdje: http://leosgea.jalbum.net/Dry-stone-retaining-wall-and-bee-garden/

Facebook događaj
Kontakt i prijave: Sabine Engelhardt, sabine@geaviva.net, +385997493711

10. i 11. svibnja, šestu godinu zaredom gostujemo u eko centru i retreat kampu Gea Viva kraj bračke Milne. Program radionice: petak, 10.5. 16.30-19 subota, 11.5. 9-18 Ručak je besplatan za sve sudionike. Fotogalerija s lanjske radionice gradnje potpornog suhozida i vrta za pčele dostupna je ovdje: http://leosgea.jalbum.net/Dry-stone-retaining-wall-and-bee-garden/ Facebook događaj Kontakt i prijave: Sabine Engelhardt, […]

Read More »