Na rubu teme: baština ili falsifikat

U broju 217 u jesen 2007. godine časopis Zarez objavio je članak Jadrana Kale “Gospodar zombijevskog krajolika”. Članak možete u originalu pročitati na adresi http://www.zarez.hr/repository/issue/pdf/217/217.pdf#page=7, a ovdje ga prenosimo u cijelosti.

Gospodar zombijevskog krajolika

Jadran Kale

U povodu Drugog kongresa hrvatskih arhitekata održanoga u Opatiji od 18. do 20. listopada 2007. i u povodu Prvog kongresa ruralnog turizma održanoga u Hvaru od 17. do 21. listopada 2007.
217 29

Odlučilo se da su se u isti mah na dva mjesta kongresni zaključci sricali o istomu. U Opatiji je osamsto arhitekata apeliralo, kako je prenio teletekst, za održavanje baštinjenih vrijednosti prostora. U Hvaru je zasjedanje tristotinjak raznolikih pohoditelja skupa o ruralnom turizmu pred donošenje zaključaka proteklo u snebivanju nad ambijentalnim turističkim građenjem u tzv. tradicionalnom stilu. Ugostitelj iz Istre je prikazao fotografije svoje nove konkurencije, gradilište dvadeset susjednih “tradicionalnih” vila koje tvore novo “selo”, s tom razlikom da su sve ove katnice navlas identične i isto orijentirane pa se pred tim prizorom doima da se nalazite pred kloniranim arhitektonskim zombijima koji su po naredbi izbivajućega gospodara krenuli zaposjesti pejzaž.

“Odgovor-nost” i semantika sarkazma

Najširi potezi gospodarenja i ljudskog oblikovanja u hrvatskom krajoliku zbili su se u dugim trajanjima prakticiranja lokalnih znanja. Šestogodišnje razdoblje u kojem je 120 studenata arhitekture u Zagrebu izabralo Salopekovu nastavu u kojoj se proučava takva baština ambijentalne i predajne gradnje je prošlost, pa nije jasno s kojim će znanjima i kompetencijama hrvatski arhitekti krenuti ispunjavati zaključak svojeg kongresa. U viđenom parodiranju zamisli “naselja” kakvo će se u turističkom katalogu nazvati “gradnjom u tradicionalnom istarskom stilu” nejasno je što su o prostoru učili autori tih građevina i ne bi li bilo doličnije licence iz arhitekture zamijeniti prikladnijim ovlastima iz prakticiranja semantike sarkazma. Nastave li autori takva rješenja producirati i dalje, za govorom o kulturnom naslijeđu prostora više ni nema potrebe. Kongres koji je za naslov ponio upečatljiv slogan Odgovor-nost bi imao pred svojom zajednicom ponajprije osnažiti kredibilitet upućenih stvaratelja vrijednosti.

U pitanju nisu “tradicionalne” stancije s bazenom koji je odmijenio ovčarski tor. Njihovo je ismijavanje besplodno i kratkovidno, jer nisu posljedica hira već samo daljnji reper u razgradnji samodostatnih gospodarstava predindustrijske epohe. Današnje im je tržište globalno, njihove instalacije uključuju i svjetlovode, a njihov pogon čine narudžbe potaknute internetskim oglašavanjem. Mnogo važnija od bazena pred stancijom je izglobljenost iz lokalnih procesa, gdje naselja zombi-građevina dobivaju svoje fantomske posjetitelje lišene kontakta s posjećenom zajednicom. Mi kao povremeni turisti ili kao trajni domaćini izmjenjujućim gostima postajemo dijelom lokalnog življenja kakvim je u ranijoj epohi bilo npr. ovčarstvo. Profitni interes izdaleka ili izbliza odlučuje kakav turistički oblik poprima taj novi odnos. Izbliza je takav primjer u lokalnoj verziji društvene odgovornosti i arhitektonske licencije znao izgledati i tako da se za novi “autentični” i “tipični” ruralno-turistički sklop razgrade dvije stare vrijedne kuće iz nedalekog sela, njihovi vlasnici smjeste u loše novogradnje, a u novoj tematskoj atrakciji naslaže red folklora pa red patvorene arheologije s oponašanjem antičkoga gledališta tamo gdje se moglo posegnuti za doista tipičnim oblicima iz okolice.

Nastava je u Ljubljani

Krajolik tako promijenjenih ekonomskih procesa treba svoje upućene tumače i prosvijetljene regulatore. Sadašnje sveučilišno stanje daje razumjeti kako je moguće da na čitavoj hrvatskoj obali jedine postojeće elaborate o zaštiti kulturnih krajolika ispisuje jedna jedina arhitektica, da na drugom mjestu argumentacija za trajnu zaštitu naših najistančanijih građevina iz prapočelne domene arhitekture leži u ladici od 1996., da na trećem mjestu takvo izuzetno mjesto u ugrozi pred bagerima proširenog šumskog puta čeka svoj administrativni red od 2003., ili uopće činjenicu da ne postoji hrvatski popis vrijednosti kulturnog krajolika. Jedinu tipologiju elementarne primorske gradnje izradio je geograf, jedine izvorne prinose piše fizičar a jedinu obradu u hrvatskoj arhitektonskoj periodici napisao je ljubljanski profesor, koji je ovdašnje primjere uvrstio i u prvo predavanje svojeg “101” – kolegija za studente prve godine arhitekture. Sve što su učinili za razumijevanje kulturnog nasljeđa hrvatskog krajolika uradili su izvan znanstveno-istraživačkih projekata resornog ministarstva.

Odmor u krajoliku sa svojim živim domaćinom i njegovim gospodarstvom pri pogledu je biznis koji u Austriji godišnje donosi 1,2 milijuna eura s 170.000 ležajeva u 15.500 domaćinstava. Svjetska turistička organizacija procjenjuje da na ruralni turizam otpada tri posto svih putovanja uopće. Za Europu postoji procjena od oko 200.000 poljoprivrednih domaćinstava uključenih u turističko ugošćivanje s izravnim dnevnim trošenjem od 45 do 80 eura po gostu. U Francuskoj se ruralnim turizmom bavi 55.000 poljoprivrednih gospodarstava s ukupnim utrškom ne manjim od 15 milijardi eura. U jednom malom Žrnovu je takav posao u mjesnom krajoliku, s višesatnim šetačima koji inzistiraju na neasfaltiranim stazama, tijekom šest godina i 2311 francuskih gostiju za domaće ljude u njihovim starim kućama značio odnos bez ijedne reklamacije. To su tržišne sile koje će sudjelovati u oblikovanju sela vangradskog prostora Hrvatske tijekom iduće generacije. Umnožitelj učinaka na lokalnu zajednicu u ovakvoj djelatnosti iznosi 2,2 puta, za razliku od onih projekata novogradnji koji će od svojeg živog okoliša trebati samo konobare i pospremačice s osiguranim dotokom iz udaljenijih zemalja tamo gdje depopulizirana sredina to ne može namaknuti. Sutradan će ovakva vernakularna ugostiteljstva trasirati staze obilaska za mobitele kapacitirane GPS-om, nudeći domaćinove komentare krajolika i njegovog živog nasljeđa kroz izbornik MP3 naracija.

Imamo li doista na raspolaganju arhitekte s kojima ćemo moći dolično provesti hrvatski krajolik kroz ova ekonomska prelamanja? Tamo gdje eksces preraste u katastrofu, poput kornatskog stradanja, nađemo se suočeni s disciplinom koja nije bila potaknuta prilagoditi se novoj stvarnosti. S vatrogascima je to bila tipično gradska služba koja je za narasle potrebe za interveniranjima u izvangradskom prostoru tehnološkom parku tek dodala visokoosovinska vozila i kanadere, a doktrina je i u novim zaraslim krajolicima što su ostali van današnjih ekonomskih računica (tj. gradova i obalne crte) ostala ista. Iz osjećaja društvene odgovornosti su za vangradski prostor Hrvatske izrasli karakteristično poslijeratni prinosi arhitekata poput Freudenreicha, Miličića ili Živkovića, ali Freudenreichove pouke da mehaničko ponavljanje ambijentalnih detalja ne čini dobru arhitekturu naši arhitekti očito nisu učili. Posljedice možemo posvjedočiti praktično pri svakoj šetnji kulturno vrijednim dijelovima zemlje u kojima su građevine adaptirane ili interpolirane. Ovisno o narudžbi, bez straha za licencu moguće je projektirati u visini bedema povijesne utvrde ili izvan naselja na ivici temeljnog prirodnog fenomena.

Život u košari

Pričali mi o njima ili ne, snažni se procesi promjene krajolika neminovno zbivaju. Regulacijski uzvik “Sad je dosta!” iz 2004. u međuvremenu ipak nije učinio nemogućim da se na otočiću poput Otoka mladosti izbaci njegov oblikovatelj i isplanira nova hotelčina s marinom na mjestu gdje zbog morskih struja domaći ne polažu ni ribarske mreže. Za planirana turistička postrojenja utržive obalne crte bit će potrebno i uvoziti ugostiteljsku radnu snagu. U toj novoj poratnoj preraspodjeli stanovništvo se sada ne ugoni u gradove-industrijske spavaonice među čijima će stotinama zgrada kasnije jedna šarena postati i slavljena, već je umjesto industrijalizacije+elektrifikacije nova spasonosna formula zbroj ostvarenih noćenja. Umjesto proletera seoskih korijena sad su nazad iz grada potrebne čete ugostiteljskog osoblja, a lokalnim će zajednicama opet sva jaja biti u istoj košari. Da bi kvočka ostala blagonaklona valjat će pretrpjeti povremena urušavanja kakvoće življenja ili i same sigurnosti, vjerojatno s istim ideološkim poletom s kojim je u ranijoj preraspodjeli trebalo biti strpljiv dok se sve privremene teškoće ne riješe jednog dana kad uđemo u komunizam. Bilo novih gospodara ipak kuca marketinškim pulsom.

Kao što su agresivni Marsijanci iz holivudske uspješnice na svojem razornom pohodu dočekali i ponudu odvjetničkih usluga, tako se nov poratni preoblik hrvatskog prostora ni u kakvoj od varijanti ne može zbivati bez arhitekata. Da bi pravi odgovor struke zbilja bio “odgovor-nost”, trebalo bi uočiti jasnije odgovore na zastranjenja koja, naizgled, predstavljaju validnu produkciju. Stomatolog koji bi kao nadomjestak zubala ugradio sve same očnjake ili sve same sjekutiće vjerojatno ne bi dugo privlačio tržište niti bi zadržao dozvolu za rad. Kako je onda moguće iznova prolaziti kroz krajolik novih zombijevskih naselja koji od duhovnih obilježja svojih domaćina može predstaviti samo gramzivost?

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Video: Tradicionalni poljoprivredni pejzaži

U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“.

Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite.

Animacija: Petar Garić, montaža: Dušan Vuleković

Cilj projekta je doprinijeti razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. Projekt provode EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska uz suradnika Mrežu za ruralni razvoj Crne Gore.

U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“. Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite. Animacija: Petar Garić, montaža: Dušan Vuleković Cilj projekta […]

Read More »

 atts
0

Obuka o suhozidnoj baštini i vještini gradnje za Savjetodavnu službu

U Kolanu na Pagu 25. svibnja 2018. održana je obuka savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji rade na IAKS mjerama, o osnovama izgradnje suhozida, načinima gradnje i tipovima suhozida kao i bitnim značajkama na koje treba obratiti pozornost prilikom gradnje i održavanja suhozida. Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. i Mladen Šuljić iz kolanske udruge Suhozid.

gradnja-suhozida
Da podsjetimo, jedna od operacija IAKS mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida kojom je moguće ostvariti novčanu potporu za održavanje vlastitih suhozida, uz nekoliko uvjeta i obveza. Jedna od obveza je da korisnik mora završiti izobrazbu koju provodi Savjetodavna služba, a koja je vezana uz ovu mjeru i uključuje demonstracijske aktivnosti obnove suhozida.

Izvor: HPŠSS

U Kolanu na Pagu 25. svibnja 2018. održana je obuka savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji rade na IAKS mjerama, o osnovama izgradnje suhozida, načinima gradnje i tipovima suhozida kao i bitnim značajkama na koje treba obratiti pozornost prilikom gradnje i održavanja suhozida. Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. i […]

Read More »

 atts
0

Najava i poziv: 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida

1 2
2. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA, MURTER 2018

Pozivamo četveročlane ekipe suhozidara/ki na 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje će se održati u Murteru u subotu, 6.10.2018., u organizaciji udruga ARGONAUTA i 4 GRADA DRAGODID. Natjecanje će se održati na na prvoj hrvatskoj arheološkoj plaži na poluotoku Gradina (Colentum). 1. izdanje Prvenstva održalo se 2011. u Kolanu na otoku Pagu.

Dobrodošle su sve ekipe – iz Murtera, Betine, Jezera, Tisnog i cijele Hrvatske. Također pozivamo i ekipe ostalih zemalja sa istočnojadranskog krša (Italije (Friuli – Venezia Giulia), Slovenije, BiH, Crne Gore i Albanije) da se odazovu ovom natjecanju.

Subota, 6.10.2018. :
Program će obuhvatiti registraciju, natjecanje, zajednički ručak te prigodni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Pravila:
Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina.
Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid unaprijed zadane visine i širine.
Nagrade:
Pobjednik natjecanja dobiva prijelazni pehar, prve tri plasirane ekipe novčane nagrade (pokrivaju se iz kotizacija), svi natjecatelji dobivaju majice i plakete. Svim natjecateljima osiguran je ručak. Osobe u pratnji natjecatelja također su pozvane prisustvovati ručku uz nadoplatu.

Prijave:
Prijave za natjecanje otvorene su do 15.9.2018. Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta.
Najveći broj ekipa koje mogu sudjelovati na natjecanju je 10, a kvalificiraju se prema redoslijedu prijava.
Prijave se šalju e-mailom na adresu: mail@argonauta.hr. Prijava mora sadržavati imena članova, adrese, kontakt telefone i mail adrese
Napomena: navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 13.10.2018.

2. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA, MURTER 2018 Pozivamo četveročlane ekipe suhozidara/ki na 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje će se održati u Murteru u subotu, 6.10.2018., u organizaciji udruga ARGONAUTA i 4 GRADA DRAGODID. Natjecanje će se održati na na prvoj hrvatskoj arheološkoj plaži na poluotoku Gradina (Colentum). 1. izdanje Prvenstva održalo se […]

Read More »

 atts
0

Najava: kamp za obnovu travnjaka

Udruga BIOM u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Učka od 12. do 24. srpnja 2018. organizira volonterski kamp za obnovu travnjaka. Kamp se održava u sklopu projekta Učka 360°.

36684833_1828933057153353_16345799420018688_o

Prenosimo poziv na sudjelovanje:

Sudjelovanje na kampu, hrana i voda besplatni su za sve sudionike. Djeca i psi su dobrodošli! Traži se jedino dobra volja, spremnost na rad i suradnju i sudjelovanje u aktivnostima krčenja zaraslih travnjaka i održavanju kampa.

Molimo sve zainteresirane da se jave za sudjelovanje na kampu!

Brdovita područja Parka Prirode Učka nekad su bila puna života i ljudi su vodili životinje na ispašu. Napuštanjem tradicionalnog stočarstva travnjaci s vremenom zarastaju i prelaze u šikare i šume. Zajedno s njima nestaju i mnogobrojne vrste leptira, ptica i guštera koje gube svoj dom. Misija Udruge Biom je pružiti utočišta divljim vrstama putem ovakvih direktnih konzervacijskih akcije te potaknuti ljude da se povežu s prirodom i sudjeluju u njenoj zaštiti.

Osnovne informacije o uvjetima života na kampu:
– Spava se u šatorima
Nekoliko je šatora postavljeno za vrijeme čitavog trajanja kampa i moguće je u njima prespavati, u dogovoru s organizatorima. One koji planiraju doći na dulje vrijeme molimo da osiguraju vlastiti šator.
– Kuha se na logorskoj vatri i plinu
Svakih se nekoliko dana kupuju zajedničke namirnice, troškove hrane pokriva organizator. Pomoć pri kuhanju, prikupljanju drveta i cijepanju vrlo je dobrodošla!
– Pitka voda iz plastične cisterne na lokaciji
Zalihu pitke vode je potrebno racionalno koristiti. S obzirom na ograničeni volumen vode nema tuša, ali moguće je korištenje javnog tuša na plaži obližnjeg mjesta u kojem se kupuju namirnice.
– WC u prirodi
Sastoji se od lopate, šume i „uradi sam“ stolice od grabovog drva.
– Struja iz solarnih panela
Samo za sitnu električnu opremu (maksimalno za punjenje mobitela i fotoaparata).
- Signal je slab
Telefonski/internet signal postoji, ali je uglavnom prilično slab. Povremeno u potpunosti nestane te je za telefoniranje potrebna kratka šetnja uzbrdo.
– Ustaljen dnevni raspored
Radne aktivnosti odvijaju se ujutro od 8:00 do 11:00 sati, te poslijepodne od 17:00 – 19:00 sati kada sunce malo padne. Tijekom stanke pripremamo hranu, učimo o prirodi oko nas i povremeno odlazimo na kupanje do Moščenićke Drage.

Informacije o lokaciji i detaljne upute za dolazak možete pronaći ovdje.

Stoga, ukoliko želite provesti dan, tjedan ili dva u kampu te:
– upoznati Park Prirode Učka
– sudjelovati u direktnoj akciji u zaštiti prirode
– pobjeći od civilizacije
– družiti se s ornitolozima i biolozima
– upoznati se sa zaštitom prirode u Hrvatskoj i Europi

Prijavite se ovdje.
I najavite se na Facebook događaju!
Poziv na kamp

Udruga BIOM u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Učka od 12. do 24. srpnja 2018. organizira volonterski kamp za obnovu travnjaka. Kamp se održava u sklopu projekta Učka 360°. Prenosimo poziv na sudjelovanje: Sudjelovanje na kampu, hrana i voda besplatni su za sve sudionike. Djeca i psi su dobrodošli! Traži se jedino dobra volja, spremnost na […]

Read More »

 atts
0

Ponosni smo dobitnici nagrade Vicko Andrić za doprinos kulturnoj baštini!

Sa zadovoljstvom i ponosom obavještavamo naše čitatelje i pratitelje kako smo krajem lipnja 2018. za svoj rad na zaštiti i popularizaciji suhozidne kulturne baštine dobili vrijedno priznanje Ministarstva kulture – dobitnici smo nagrade Vicko Andrić za 2017. godinu!

IMG_0007
Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u: konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.
Više o nagradi

Naša je stigla kao nagrada za doprinos lokalnoj zajednici, zbog čega smo izrazito sretni jer naše su aktivnosti moguće upravo zahvaljujući suradnji s mnogim lokalnim zajednicama aktivnima na polju revitalizacije ove vrijedne vještine. Nagrada za životno djelo dodijeljena je konzervatorici dr. sc. Zoraidi Demori Staničić, danas umirovljenoj djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda, godišnja nagrada dodijeljena je Jadranki Baković, voditeljici Restauratorskog odjela Zadar pri Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorske radove na zadarskom poliptihu Vittorea Carpaccia. Popis i obrazloženja svih dobitnika za 2017.

Hvala kolegama iz Hrvatskog etnološkog društva i Konzervatorskog odjela Split na nominaciji! Svečana dodjela održat će se tijekom rujna, u sklopu obilježavanja manifestacije Dani europske baštine.

Popis članova udruge (5.7.2018.):

Antun Bahat, dipl.ing.prom., Zagreb
Katarina Bačić, aps. konzervacije kulturne baštine, Rijeka
Julia Bakota, mag.ing.agr., Split/Zagreb
Siniša Bodrožić, dipl.ing.arh., Slavonski Brod/Zagreb
Filip Bubalo, prof. povijesti/muzeolog, Split
Ana Burić, mag.ing.arh., Split/Rijeka
Marko Bušić, mag.ing.aedif., Đakovo
Xavier Cartwright, dipl. antropolog, Edinburgh
Maja Flajsig, stud. etnologije i kulturne antropologije, Zagreb
Luka Forko, stud. etnologije, Zagreb
Grga Frangeš, dipl. etnolog/muzeolog, Zagreb/Lovran
Matija Fukat, dipl.ing.arh, Vrbovec
Ivan Jovanovac, dipl.ing.arh., Osijek/Zagreb
Nevena Kereša, dipl.ing.arh., Varaždin/Wien
Marta Krištofić, stud. krajobrazne arhitekture, Zagreb
Miran Križanić, mag.ing.arh., Karlovac/Zadar
Vedrana Križanić, stud. šumarstva, Karlovac/Zagreb
Mateja Kuka, mag. povijesti umjetnosti i antropologije, Karlovac/Zagreb
Jelena Kulušić, aps. etnologije, Miljevci/Zagreb
Zvonimir Malbaša, mag.ing.aedif, Sinj
Mirna Mezulić, mag.ing.arh., Zagreb
Andrija Mihelčić, magistar edukacije politehnike i informatike, Čavle
Oleg Miklić, teh. za računarstvo, Rijeka
Ivan Milanovski (Mile), magistar etnolog/bibliotekar, Zagreb
Ivona Miloš, mag. dizajna, Praputnjak/Rijeka
Maja Mrvelj, stud. arheologije i povijesti umjetnosti, Zagreb
Andro Nigoević, klesar, Nerežišća
Marko Pejić, aps. etnologije, Zagreb
Sanela Planinčević, mag.ing.geod., Zagreb
Josipa Popović, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Sara Popović, dipl. arheolog, Stari Grad/Zagreb
Matej Požega, mag.ing.arh., Karlovac/Zagreb
Dora Raič, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Mirna Ratkajec, dipl.etnolog/pov.umjetnosti, Vrbovec
Miše Renić, dipl.ing.arh., Zagreb
Nikica Renić, prof. povijesti, Zagreb/Vis
Ante Senjanović, dipl.ing.arh., Split/Zagreb
Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Hrvoje Svečnjak, scenski stud., Zagreb
Ana Šepić, stud. arhitekture, Rukavac
Filip Šrajer, dipl.ing.arh., Zagreb
Mario Švencbir, mag.ing.agr., Zagreb
Romina Tominić, stud. primijenjenih umjetnosti, Lovran
Mislav Tovarac, mag. arheologije, Zagreb
Marija Tkalec, mag.inf., Bedekovčina/Zagreb
Marijana Varašanec, dipl.ing.fizike, Rijeka
Zrinka Vrkić, mag.ing.arh., Zadar
Mario Zaccaria, mag. arheologije, Rijeka

Sa zadovoljstvom i ponosom obavještavamo naše čitatelje i pratitelje kako smo krajem lipnja 2018. za svoj rad na zaštiti i popularizaciji suhozidne kulturne baštine dobili vrijedno priznanje Ministarstva kulture – dobitnici smo nagrade Vicko Andrić za 2017. godinu! Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to […]

Read More »