Muzej Grada Crikvenice organizira (g)radionicu gromač na Kotoru ovog tjedna – u petak i subotu. Mi vodimo i svi su pozvani!
Primorski krajolik gotovo je nemoguće zamisliti bez dugačkih suhozida koji se u Primorju nazivaju gromačama. Iako na prvi pogled vrlo slične, gromače se razlikuju ovisno o načinu gradnje i namjeni. Služile su kao razgraničenja posjeda, kao ograde oko plodne zemlje i pašnjaka, kao podzidi cesta, putova i poljodjelskih terasa te za odlaganje viška kamenja kod obrade zemlje. Danas, kada bujna vegetacija prekriva nekad obradivu zemlju, ova su, poštivanja vrijedna, graditeljska djela naših predaka prepuštena tihomu propadanju.
Kako bi ih očuvali, umjeće njihove gradnje zaštićena je nematerijalna kulturna baština. Hoće li gromače opstati i preživjeti današnju sveopću otuđenost od prirode – ovisi o nama. Svijest o tome kako je graditi gromače jednostavno uvijek iznenađuje polaznike već tradicionalnih radionica udruge Dragodid na Kotoru. Uvjeri se i ti osobno u to već ovog vikenda u selu Kotor.
Izvor: Muzej Grada Crikvenice
Foto/video: Vrijeme u kamenu
Tekst: Julia Bakota
Foto: JB, Filip Bubalo
Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”.
Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu bila obnova porušenih podzida uz put i ugradnja suhozidnih stepenica, uz pomoć meštra Ivice Trute Šćepanovića iz Gornjeg Humca.
Kratki filmić i razgovor s meštrima:
… i fotografije:
Velik dio projekta i radionice je bio rezerviran za mlade suhozidare – sedam sedmaša i jedna sedmašica iz O.Š. Pučišća su na radionici sudjelovali dva puna radna dana. Jedan je bio posvećen obnovi pregradnog suhozida u početno lošem stanju, a drugog su dana uz kamere HRT-a dovršili obnovu svoda bunje. S mladim smo nadama razgovarali o tome može li se i kako danas od suhozida živjeti. Temu su odmah jako ozbiljno shvatili i za svaki slučaj provjerili kolika je plaća nama koji se na ovaj ili onaj način suhozidima profesionalno bavimo.
Što su naučili, radili i kako su doživjeli ova dva dana svima su objasnili u prilogu emisije More: https://goo.gl/PFZN7M
Mladi Pučišćani imaju danas vrlo rijetku priliku upisati se u mjesnu srednju Klesarsku školu poznatu po kvaliteti, jedinstvenosti i čestoj suradnji s međunarodnim institucijama. Baš su O.Š. Pučišća i Klesarska škola partneri na transnacionalnom strateškom projektu ”Priča o kamenu, Brač-Bourgogne” (Erasmus+), uz dvije francuske škole iz Dijona. Ciljevi projekta su: unaprijediti profesionalne kompetencije učitelja za provedbu inovativnih i kreativno poučavanja te povećati motivaciju učenika – a sve, naravno, vezano uz kamen.
Na radionici su sudjelovali i volonteri iz Splita i Zagreba, a graditi podzide i slagati kamene ploče naučila je i Finkinja Maria koja je s dečkom odlučila dio godišnjeg odmora provesti obnavljajući bračku baštinu.
Inače, udruga Zemlja za nas već godinama aktivno podiže svijest građana o važnosti očuvanja graditeljske baštine otoka Brača. Sve je počelo s izgradnjom vapnenice na brdu iznad Pučišća, a ako je suditi po entuzijazmu uključenih, ova će se kamena bračka priča nastavljati i idućih godina.
Tekst: Julia Bakota Foto: JB, Filip Bubalo Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”. Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu […]
Read More »