O zidanju i pritresanju u Orebiću

Tekst i foto: Filip Bubalo

Na poziv Pomorskog muzeja iz Orebića, a povodom 60. rođendana te institucije, održali smo predavanje i prvu radionicu suhozida na Pelješcu, a s obzirom na veliki interes koji za suhozide u zadnje vrijeme vlada među stanovnicima, a pogotovo vinarima ovog uistinu posebnog (polu)otoka, očekujemo još poziva. Premda dvorana Općine Orebić prima i preko sto posjetitelja, na predavanju  je ipak ostalo još nešto slobodnih mjesta ;). Vrijeme je od ključnih radnji u polju-polijevanja, a i lokalni izbori su učini svoje – objasnile su ljubazno organizatorice, ravnateljica muzeja gđa Vesna i kustosica Željana.

Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 19
Foto 1. Publika

Al čini se da su došli baš oni koje uistinu zanima suhozidna tematika, odnosno vinari poput poznatog Frane Miloša, Marije Mrgudić, Maje i Denisa iz Vinarije Križ, ali i “malih proizvođača” koje su posebno zanimale IAKS mjere iz programa ruralnog razvoja, odnosno poticaji za obnovu suhozida, o čemu je kasnije kratku prezentaciju održala Marija Roglić iz LAG-a 5. Predavanje ko predavanje, no rasprava nakon krenila je takvim smjerom, da smo na kraju se morali preseliti u obližnji kafić. Najviše je bilo govora o nelogičnostima uvjeta za dobivanje poticaja, a na vidjelo je izašla i zlata vrijedna informacija o jednoj lokalnoj suhozidnoj praksi – tzv. pritresanju međa, kako ovdje naziva prezide /pristave/terase. A riječ je zapravo o preslagavinju podzida (kojih na nekim dijelovima ima u samo par redova) nakon određenog vremena, kako bi se suhozid oslobodio s vremenom nataloženim materijalom i novim prezidavanjem “udahnuo malo arije”. Osim inicijative da se pretresanje međa uvrsti u popis praksi koje spadaju u nematerijalnu baštinu – umijeće suhozidanja, bit će potrebno i uputiti primjedbe Agenciji za plaćanje u poljoprivredi kako bi se prilagodili korisnicima (posebice onima na zaštićenim područjima), o čemu bi vinari trebali usuglasiti stavove.

mladi vinograd Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 9
Foto 2. Mladi vinogradi, Prizdrina, Sv. Križ

Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 66
Foto 3. Prizdrina, Sv. Križ

Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 21
Foto 4. Prizdrina, Sv. Križ

Sutradan ujutro, u selu Prizdrina, kod domaćina iz vinarije Križ, Denisa Bogoevića, žene Maje i oca Miljenka, skupilo se desetak zagriženih, nakon čega smo se uputili na nedavno iskrčeni teren Plavca malog na predjelu Sv. Križ, koje su domaćini ponudili kao teren za radionicu. Dolomitno područje izrsno je za Plavac mali, no obilje pijeska potrebno je zaustaviti, pa su šjor Miljenko i Denis, na području Postup sami podzidali teren međama, a mi smo uspjeli pronać jedan mali ali za sve prolaznike vidljivi komad na rubu padine i podzidali ga.

ima mista
Foto 5. ima mista

eno mu misto!
Foto 6. eno mu misto

new school i old school
Foto 7. new school i old school

prije
Foto 8. prije

posli
Foto 9. posli

Ovaj put nismo pritresali da ne bude zabune, to ćemo možda na jesen kad bude jematva, nego smo učinili novi, al dobro stoji i dobro izgleda – kao stari. Šjor Mili je 84 godine, ali prvo je došao na teren i zadnji otišao šta se kaže, a ni trenutka nije stao u onom klasičnom težačkom ritmu, pa i ne čudi slogan njihove vinarije: Što je Plavcu teže, to je bolji.

Šjor Mile-tek 84
Foto 10. Šjor Mile – tek 84

Šjor Mile i Denis-dva velika i plavac mali
Foto 11. Šjor Mile i Denis-dva velika i plavac mali

ociscenie kiklopske međe
Foto 12. ociscenie kiklopske međe

Pa ako nekome još nije jasno zašto su se generacije Pelješana gradili međe, pa ih još i svako malo pritresali, neka kuša bilo koje vino s ovih padina i odmah će mu biti jasno. A da se istina krije na dnu čaše, uvjerili smo se nakon radionice, kad su nas pogostili u vinariji Križ: prvo bilin, pa rozin i na kraju plavcem – sve iz biodinamičke proizvodnje, drvenih bačava, mudrost generacija i znanje novih mladih vinara, čiji je trud upravo na rodu.

pod zub
Foto 13. pod zub

grlom u plavac
Foto 14. grlom u plavac

Samo riječi hvale bez lažne učtivosti, jer ovdje se od malih nogu treniraju nepca, pa se naviknuto na najbolje ne prihvaća ništa manje. A u klasičnom suhozidnom dvoru sa društvom umornom od suhozidanja i još malo plavca u čaši, nije teško dokučiti zašto riječ Ponos ovdje na Pelješcu ima jednu višu dimenziju.

Što stoji iza Ponosa Pelješkog pogledat se može na ovom linku. (https://www.youtube.com/watch?v=QXgO8S423yE).

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Orjensko sedlo – kameni plašt uokvirio planinarski dom

Naši prijatelji iz Crne Gore se nakon tri godine volonterskih radionica mogu pohvaliti sa vrlo zanimljivim rezultatima vezanim direktno uz dvije nama jako drage stvari – suhozid i balote. Vijest prenosimo u cijelosti:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nakon tri godine, koliko već traju povremene volonterske radionice na Orjenskom sedlu (1600 m), pomak u obnovi, pa čak, usudio bih se reći, doradi tradicionalnog antropogenog pejzaža na ovom istaknutom planinskom prevoju u srcu Orjena, postao je jasno prepoznatljiv. Inspirisani upravo radom „Dragodida“, 2015-e pokrenuli smo volontersku radionicu gradnje suhozida, pri čemu smo obnovili urušeni zid nekadašnjeg boćarskog zoga. Već iste godine, kao rezultat prve radionice, vratili smo balotu u igru nakon četvrt vijeka propadanja zoga i uspostavili sad već tradicionalni boćarski turnir. Kako bismo stvorili još bolje uslove na ovom terenu (najvišem u Crnoj Gori), ali i prikrili vrlo neestetsku prvobitnu betonsku gradnju, krenuli smo u dalje radove u gradnji suhozida, tako da od ove godine konačno imamo jednu zaokruženu cjelinu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Opasan suvomeđom, zog je našim radom nedavno dobio i suhozidne tribine. Doduše, ima tu još sitnijeg posla, ali cilj nije završiti, cilj je raditi, dograđivati i popravljati. Kao i svaka suvomeđu i ovu našu doživljavamo kao živi organizam, organizam koji mijenja oblik, raste, pomijera se.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Već uvelike gledamo i sam planinarski dom „Orjen sedlo“: betonsko zdanje nikako ne priliči ovom mjestu i cjelokupnoj priči. U kompjuterskim programima ispitujemo kako bi figurao obložen kamenom. Za sada samo virtuelno, jer to je ipak krupan i skup zalogaj, a oštra planinska klima ne trpi i ne prašta polovičnost. Kako to obično biva, prvobitni objekat je bio daleko manji, ali i daleko ljepši-kameni. U doba socijalizma stiglo je veliko proširenje sa betonom, malterom i šupljom ciglom. Osim vizuelne degradacije, ovi materijali su nažalost u uslovima vlažne i hladne planinske klime ispoljili i upotrebnu degradaciju. Beton i cigla se mrve, vlaga prodire. Valja sve dobro promisliti, odraditi pripremu. Ko zna, možda smognemo snage za kakav prekogranični projekat koji bi uključivao „uljuđenje“ ovog planinarskog doma, sagrađenog na jedinstvenom spoju Mediterana i surove dinarske unutrašnjosti. Sa istočne strane budi nas sunce koje izlazi iza Prokletija, tamo daleko na granici sa Albanijom, dok na zapadnoj strani gledamo uvijek spektakularne zalaske sunca za južno-dalmatinske otoke.

Željko Starčević
Planinarski klub “Subra” Herceg Novi

Naši prijatelji iz Crne Gore se nakon tri godine volonterskih radionica mogu pohvaliti sa vrlo zanimljivim rezultatima vezanim direktno uz dvije nama jako drage stvari – suhozid i balote. Vijest prenosimo u cijelosti

Read More »

 atts
0

Pridružite se radionici u Dragodidu – Komiža

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže.

Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te koordiniraju svoj dolazak sa našim članovima na terenu.

DGD oglas 2017_ispunjeno

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže. Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te […]

Read More »

 atts
0

Program Petrebišća 2017

Ponosno vam predstavljamo program suhozidne radionice Petrebišća 2017, koja će se održati od 29.7 do 6.8. u Parku prirode Učka.

Program je koncipiran po tematskim cjelinama koje obuhvaćaju osnove i napredne tehnike zidanja u suho, obnovu slamnatog krova i skupljanje kamenih ploča iz malog kamenoloma.

Praktični dio popratit će cijeli niz stručnih predavanja:

Sanja Lončar – Odnos pučkog graditeljstva i moderne arhitekture

Nevena Kereša – reVillage – budućnost ruralne arhitekture na jadranskoj obali

Filip Šrajer – suhozidna gradnja i krajolici

Grga Frangeš – Učka i Petrebišća – pregled tradicijskih oblika

Ljubo de Karina – Osnove kiparstva u kamenu

Anita Trojanović – Suhozidna baština Konavala

Vilma Stopfer – Suhozid kao spomenik

Tanja Kremenić – Revitalizacija otoka Cresa na temelju baštine i demokratskog dijaloga između nositelja

Alen Cikada – Prirodna Jama, zanemareni izvor života na kršu

Magdalena Janeš, Ana Terlević – Suhozidna flora, primjeri Dugog otoka

Iva Šoštarić – Oživljenje zidova, ptičja perspektiva

 

PLAKAT PTB 2017-01

Ponosno vam predstavljamo program suhozidne radionice Petrebišća 2017, koja će se održati od 29.7 do 6.8. u Parku prirode Učka. Program je koncipiran po tematskim cjelinama koje obuhvaćaju osnove i napredne tehnike zidanja u suho, obnovu slamnatog krova i skupljanje kamenih ploča iz malog kamenoloma. Praktični dio popratit će cijeli niz stručnih predavanja: Sanja Lončar […]

Read More »

 atts
0

Radionica ”Olipski suhozidi”

Od 9. od 11. kolovoza 2017. udruga SOL u suradnji s nama održat će radionicu ”Olipski suhozidi”.

Screenshot_1
Tijekom tri dana ove olipske radionice, sudionici će naučiti osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku će dobiti potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodi kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš doprinos zajednici”.

Voditelji radionice su članovi udruge Dragodid. Radionica je besplatna, osigurano je osvježenje i zaštitna oprema za sve sudionike. Za dodatne informacije možete kontaktirati Denisa Klevu, predsjednika Udruge SOL na 092/110 7255 i denis@udruga-sol.hr

Plakat

Od 9. od 11. kolovoza 2017. udruga SOL u suradnji s nama održat će radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana ove olipske radionice, sudionici će naučiti osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku će dobiti potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodi kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: Levando povišću pritrujena

Ususret devetom Festivalu levande koji se ove godine održava 30. lipnja i 1. srpnja, objavljujemo izvještaj s prošlogodišnje fešte od lavande.

Tekst i foto: Mario Švencbir

Festival Levande, osmi put zaredom, u Velom Grablju i ove je godine bio spektakl koji zaslužuje svoj vatromet. Objektivno je teško sabrati dojmove (kao i dosad) tako da slijedi subjektivni tekst.

image1

Velo Grablje, mjesto gdje se održava Festival Levande osmi put zaredom (što Grande voli istaknuti), je ponovno istaklo svoju povijest kroz seriju događaja obgrljenima mirisima predivnog ljubičasto plavog klasičastog cvijeta koji je samom mjestu a i svijetu donio toliko dragoga. Pri povratku u Zg, u trajektu su me neki Britanci, malo zrelije dobi, priupitali koja je to ozbiljna knjiga koju čitam. Bila je to knjiga Otok Hvar – Velo Grablje ljudi i događaji u 20. Stoljeću (knjiga druga). Kad sam im objasnio da je ta knjiga bila predstavljena na Festivalu Levande ostavio sam ih zbunjene sa novim pitanjem; Aha, znači Festival nije samo za turiste?

Da ljudi, Festival nije samo za turiste…

image2

Festival je svojevrsni spomenik kulturi koja nanovo otvori oči i udahne zrak u svoje podmaklo tijelo i otvori svoja vrata novim ljudima i podsjeti one starije generacije na ‘gušte proizašle iz teške rabote‘. Lani je Festival proširio svoj obuhvat a u tom je smjeru išao i ove godine. Medijski popraćeno otvaranje tradicionalnom žetvom i radionicom suhozida koliko god se puta desilo, neće postati klišej. Ako ne zbog aktivnosti, onda zbog lokaliteta, vrućine, miljun pčela i leptira i domaćih ljudi koji jednostavno ne staju u htijenju da upoznaju goste sa svojim običajima i tradicijom. Ala gušta rekli bi, zvuk srpova, kres kamena, blještanje mora u daljini, čežnja za ničim… Jednostavno fantazija. Da se razumijemo, činjenica da otvaranje radovima u poju traje ‘samo’ dva sata ide u prilog ovakvom dojmu. Usputni suhozid nije bio spektakl kao lani ali je svakako plijenio pažnju gostiju otvaranja. Obnovio se koji dužni metar gomile doslovno par la finta.

image3 image4 image5 image6

Nakon otvaranja tradicionalnom žetvom i usputnim suhozidima te već ustaljenim zahtjevima za intervju krenulo se u Grablje.

Novost je ove godine konačno stavljanje stare uljare u pogon, koja je dekorirana etno zbirkom tradicionalnih oruđa, alata i inih pribora za život kakav se nekad živio. Osim etno zbirke, zidove uljare su krasile slike Marina Ribarića. Posebna čar uljare je u tome što je izuzetno hladna tako da preporučam svakome dogodine da svako malo prošeće dolje i zagušta u izložbi i osvježenju.

image7

Ove je godine festivalski program bio prisilno izmijenjen ‘zahvaljujući’ prolasku hrvatske nogometne reprezentacije u 16-inu finala europskog nogometnog prvenstva. Tako da se sve (nažalost) podredilo tome, naime otkazana je projekcija filma a i nastup Sexymotherfuckersa je odgođen za poslije utakmice, koja je nažalost ušla u produžetke i kobno završila za našu reprezentaciju što se naravno odrazilo i na samu posjećenost i doživljaj koncerta.

Evo, kako već treću godinu zaredom pišem izvještaj i nikad ne napišem što se sve zbivalo, ali znam jednog koji sve napiše (vidi link), valjda vam je jasno da se festival levande ne propušta…

Ak zovu Laura il Grande na festival levande,
ima inćuna i bevande
Konoba na dola, kod živke a i z one bande
Naravno da stižem gledat Vis i Paklenjake sa verande

Moraš žeti, moraš žeti, levanda će požutjeti
sunce prži, pakleno je, di si levando volim te!!!

Ususret devetom Festivalu levande koji se ove godine održava 30. lipnja i 1. srpnja, objavljujemo izvještaj s prošlogodišnje fešte od lavande. Tekst i foto: Mario Švencbir Festival Levande, osmi put zaredom, u Velom Grablju i ove je godine bio spektakl koji zaslužuje svoj vatromet. Objektivno je teško sabrati dojmove (kao i dosad) tako da slijedi […]

Read More »