O zidanju i pritresanju u Orebiću

Tekst i foto: Filip Bubalo

Na poziv Pomorskog muzeja iz Orebića, a povodom 60. rođendana te institucije, održali smo predavanje i prvu radionicu suhozida na Pelješcu, a s obzirom na veliki interes koji za suhozide u zadnje vrijeme vlada među stanovnicima, a pogotovo vinarima ovog uistinu posebnog (polu)otoka, očekujemo još poziva. Premda dvorana Općine Orebić prima i preko sto posjetitelja, na predavanju  je ipak ostalo još nešto slobodnih mjesta ;). Vrijeme je od ključnih radnji u polju-polijevanja, a i lokalni izbori su učini svoje – objasnile su ljubazno organizatorice, ravnateljica muzeja gđa Vesna i kustosica Željana.

Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 19
Foto 1. Publika

Al čini se da su došli baš oni koje uistinu zanima suhozidna tematika, odnosno vinari poput poznatog Frane Miloša, Marije Mrgudić, Maje i Denisa iz Vinarije Križ, ali i “malih proizvođača” koje su posebno zanimale IAKS mjere iz programa ruralnog razvoja, odnosno poticaji za obnovu suhozida, o čemu je kasnije kratku prezentaciju održala Marija Roglić iz LAG-a 5. Predavanje ko predavanje, no rasprava nakon krenila je takvim smjerom, da smo na kraju se morali preseliti u obližnji kafić. Najviše je bilo govora o nelogičnostima uvjeta za dobivanje poticaja, a na vidjelo je izašla i zlata vrijedna informacija o jednoj lokalnoj suhozidnoj praksi – tzv. pritresanju međa, kako ovdje naziva prezide /pristave/terase. A riječ je zapravo o preslagavinju podzida (kojih na nekim dijelovima ima u samo par redova) nakon određenog vremena, kako bi se suhozid oslobodio s vremenom nataloženim materijalom i novim prezidavanjem “udahnuo malo arije”. Osim inicijative da se pretresanje međa uvrsti u popis praksi koje spadaju u nematerijalnu baštinu – umijeće suhozidanja, bit će potrebno i uputiti primjedbe Agenciji za plaćanje u poljoprivredi kako bi se prilagodili korisnicima (posebice onima na zaštićenim područjima), o čemu bi vinari trebali usuglasiti stavove.

mladi vinograd Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 9
Foto 2. Mladi vinogradi, Prizdrina, Sv. Križ

Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 66
Foto 3. Prizdrina, Sv. Križ

Prizdrina-Sv. Kriz .jpg 21
Foto 4. Prizdrina, Sv. Križ

Sutradan ujutro, u selu Prizdrina, kod domaćina iz vinarije Križ, Denisa Bogoevića, žene Maje i oca Miljenka, skupilo se desetak zagriženih, nakon čega smo se uputili na nedavno iskrčeni teren Plavca malog na predjelu Sv. Križ, koje su domaćini ponudili kao teren za radionicu. Dolomitno područje izrsno je za Plavac mali, no obilje pijeska potrebno je zaustaviti, pa su šjor Miljenko i Denis, na području Postup sami podzidali teren međama, a mi smo uspjeli pronać jedan mali ali za sve prolaznike vidljivi komad na rubu padine i podzidali ga.

ima mista
Foto 5. ima mista

eno mu misto!
Foto 6. eno mu misto

new school i old school
Foto 7. new school i old school

prije
Foto 8. prije

posli
Foto 9. posli

Ovaj put nismo pritresali da ne bude zabune, to ćemo možda na jesen kad bude jematva, nego smo učinili novi, al dobro stoji i dobro izgleda – kao stari. Šjor Mili je 84 godine, ali prvo je došao na teren i zadnji otišao šta se kaže, a ni trenutka nije stao u onom klasičnom težačkom ritmu, pa i ne čudi slogan njihove vinarije: Što je Plavcu teže, to je bolji.

Šjor Mile-tek 84
Foto 10. Šjor Mile – tek 84

Šjor Mile i Denis-dva velika i plavac mali
Foto 11. Šjor Mile i Denis-dva velika i plavac mali

ociscenie kiklopske međe
Foto 12. ociscenie kiklopske međe

Pa ako nekome još nije jasno zašto su se generacije Pelješana gradili međe, pa ih još i svako malo pritresali, neka kuša bilo koje vino s ovih padina i odmah će mu biti jasno. A da se istina krije na dnu čaše, uvjerili smo se nakon radionice, kad su nas pogostili u vinariji Križ: prvo bilin, pa rozin i na kraju plavcem – sve iz biodinamičke proizvodnje, drvenih bačava, mudrost generacija i znanje novih mladih vinara, čiji je trud upravo na rodu.

pod zub
Foto 13. pod zub

grlom u plavac
Foto 14. grlom u plavac

Samo riječi hvale bez lažne učtivosti, jer ovdje se od malih nogu treniraju nepca, pa se naviknuto na najbolje ne prihvaća ništa manje. A u klasičnom suhozidnom dvoru sa društvom umornom od suhozidanja i još malo plavca u čaši, nije teško dokučiti zašto riječ Ponos ovdje na Pelješcu ima jednu višu dimenziju.

Što stoji iza Ponosa Pelješkog pogledat se može na ovom linku. (https://www.youtube.com/watch?v=QXgO8S423yE).

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/02/05-na-starih-mrg-novi-170x274.jpg
0

Pravilnik za suhozide

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida!

05 na starih mrg-novi

Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis Lešić

Nakon što je prošle godine dosta (opravdanog) negodovanja izazvala činjenica da za potpore za održavanje (0,74 EUR/m’) nisu predviđeni unutrašnji suhozidi i potporni zidovi terasa, sada je prilika da se reagira. Do sada su komentarom reagirali LAG Tera liburna, LAG ADRION, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije DALMACIJA EKO, troje privatnih osoba (pretpostavljamo poljoprivrednika) i Dragodid.

E-savjetovanje o Pravilniku nalazi se na gornjem linku, a za ostaviti komentar potrebno je odraditi jednostavnu prijavu (kroz sustav e-građani ili kroz registraciju u e-savjetovanja).

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida! Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis […]

Read More »

 atts
0

Learning Kits on fundraising, advocacy and education in heritage

EN2018
Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download:

Fundraising
Awareness-Raising & Advocacy
Citizen Engagement & Education

The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning kits: europanostra.org

Dragodid is proud to stand as one of the prominent examples of awareness-raising & advocacy:

EN1en2en3

Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download: Fundraising Awareness-Raising & Advocacy Citizen Engagement & Education The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning […]

Read More »

 atts
0

S Marinkom Orlićem na draškoj komunadi

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer, Berislav Horvatić, Denis Lešić
Video: Filip Šrajer, Marko Pejić

IMG_0589

Prošloga tjedna posjetili smo Marinka Orlića, stočara iz mjesta Baška Draga (odnosno Bašćanska Draga) na otoku Krku. Marinkov otac je bio porijeklom iz obližnjeg Punta, pa ga po njemu neki još zovu Puntarić. On i žena mu Mirjana najveći su krčki uzgajivači ovaca, imaju oko 700 ovaca koje drže na ….. e pa, o tome je ovdje i riječ.

Krk

Slika: kamenjarski pašnjaci otoka Krka “svijetle” na satelitskoj snimci (izvor: Google)

Južni dio otoka Krka, odnosno dvije kamenite visoravni lijevo i desno od kanjona (drage) Baške, najzanimljiviji su su hrvatski stočarski krajolici. Nepregledne površine kamenjara ispresijecane su dugačkim suhozidnim ogradama, a posebnu slikovitost cijelome prostoru daje “leopardov” uzorak brojnih dolaca i dolčića, malih vrtača pojedinačno ograđenih suhozidima. Po pašnjacima se na desetak mjesta nalaze mrgari, možda najslikovitije građevine hrvatskog suhozidnog graditeljstva – višeprostorni torovi odozgo nalik na cvjetove, a među znalcima ništa manje poznati nisu niti draški bunari – mali suhozidni zdenci nadsvođeni kamenim svodovima.

Ljubimer_109_RED

Slika: Pogled na Bašku preko mrgara i napuštenih poljodjelskih parcela na Ljubimeru (Foto: Denis Lešić)

Ove visoravni i brda (ovdje se nalazi i najviši vrh otoka Obzova, 568 m) povijesno su podijeljene na nekoliko komunada – općinskih pašnjaka: zapadno, prema Kvarneriću, odnosno Cresu, nalaze se komunade Punta, Stare Baške i Batomlja, a istočno, prema Velebitskom kanalu i kopnu, komunade Baške, Jurandvora i Drage Bašćanske. Ova zadnja, draška komunada, je i najveća jer su Dražani povijesno bili i ostali najznačajniji stočari na otoku. Uz komunade, ili unutar njih, nalaze se drmuni, privatni pašnjaci jednoga ili više vlasnika, često podijeljeni u pojedine graje, te brojne veće i manje poljodjelske površine. Dinamika tamošnjega pregonskoga stočarstva nalaže da se za vrijeme zimske polovice godine (otprilike od 1.12. do 1.5.) ovce nalaze na privatnome posjedu (sele se po pojedinim grajama, kako koju popasu), dok se u ljetno doba puštaju na komunade. Krajem ljetnog razdoblja ovce se skupljaju s komunade i sele natrag u graje i tako započinje novi ciklus.

Kal_WIDE_BH

Slika: detalj draške komunade. Komunada u užem smislu općinskog pašnjaka je pojas goleti po sredini slike. Rasute po komunadi, poljodjelske i stočarske površine omeđene gromačom ovome krajoliku daju posebnu mozaičnu slikovitost. U prvom planu je područje zvano Kal, gdje se uzgajalo, nekada davno žito, kasnije krumpir, vinova loza …. dok su po komunadi raštrkani pojedinačni, katkad bizarno maleni dolci i dolčići građeni u istu svrhu. Povrh njih je pojas drmuna, privatnih pašnjaka podijeljenih u pojedinačne graje. Dalje se zeleni kanjon Baške drage i bijeli nasuprotna pašnjačka visoravan. Jasno se vidi razlika u boji između gologa kamenjara komunade i privatnih parcela u kojima je visoka trava. Nekada su vrijedila stroga pravila koliko ovaca smije biti na komunadi (40 po vlasniku), danas to nije tako, pa je i vegetacija degradirala – tragedy of the commons na djelu. (Foto: Berislav Horvatić)

horv00-08

Slika: prilikom svakoga seljenja, te prilikom striga u ljeto, ovce je trebalo okupiti – za skupljanje ovaca s komunade služe ovi suhozidni “alati” – mrgari. Ovce se utjeraju u središnji prostor – salu, a iz nje razvrstavaju u pojedine mrgariće. (Foto: Berislav Horvatić)

05 na starih mrg-novi

Slika: Na starih mrgari – novi. Da, tako se naziva ovaj lokalitet. U tragovima na tlu vidi se kako su mrgari nekada bili veći – smanjena stada rezultirala su i promjenom u veličini mrgara, kako bi se zadržale performanse, odnosno optimalan kapacitet “alata”. (Foto: Denis Lešić)

Fotogalerija snimaka mrgara iz zraka može se naći ovdje, njihove lokacije na karti ovdje, a tekst Berislava Horvatića na engleskom i hrvatskom jeziku ovdje.

DSCN5296

Slika: osamljeni dolčić daleko na komunadi u kojemu su se uzgajali krumpir i pomidori. Slični dolčićima su umejki ili drmunići, prostori ograđeni kako bi se u njih privremeno stavio magarac ili dio stada. Danas se ta distinkcija izgubila, jer su i jedni i drugi uglavnom napušteni ili se koriste za stočarstvo. (Foto: Berislav Horvatić)

IMG_0559

Slika: još jedna karakteristična suhozidna građevina: bunar nadsvođen nepravim svodom. Na draškoj komunadi ima ih 16, a još ima i nekoliko privatnih. Kroz uzak ulaz ne može se provući ovca – voda u bunarima bila je dostupna samo ljudima, za piće i pripremu jela, za pripremu insekticida protiv krpelja, za napojiti magarca i druge namjene. Za razliku od sličnih bunja ili obližnjih puntarskih komarda gdje su kamenovi nepravoga svoda nagnuti prema van kako se kiša ne bi procjeđivala u unutrašnjost, ovdje su nagnuti prema unutra – iz jasnog razloga.

Svi bunari (lokacije, opisi i fotografije) mogu se vidjeti na interaktivnoj karti Suhozid.hr, a tekst Berislava Horvatića na hrvatskom i engleskom s crtežima Boruta Juvanca može se naći ovdje

IMG_0564

Nakon ovoga opširnog uvoda, nešto i o našim domaćinima i druženju s njima. Marinko svoje ovce drži na svojim pašnjacima, zatim na pašnjacima koje je uzeo u zakup i na komunadi (ljeti na visoravni, a s jeseni na „jesenskoj komunadi“, zapravo gaju bliže selu). Ukupno gospodari s oko 500 ha zemljišta, a u ARKODu ima upisano 22 km suhozida. Po tome je prvi među svim hrvatskom poljoprivrednicima, pretekao je čak i takve „gigante“ kakvi su Paška sirana d.d. i Poljoprivredna zadruga Cres. Temeljem toga osvojio je prošlogodišnju titulu „Prijatelj suhozida“, međutim poticaje od države za održavanje suhozida još nije dobio… Na slici gore su suhozidi između pojedinih graja unutar posjeda – za njih nisu predviđeni novci, nego samo za vanjske ograde.

Pogledajte kratki filmić snimljen prilikom našega druženja na komunadi.

 

IMG_0558-1

Slika: Svakodnevno trošeći đonove po kamenitom tlu komunade  Mirjana i Marinko godišnje unište desetke pari obuće. Hodaju prema graji u kojoj drže ovce. Lokacija je Za Vodinami, lijevo na slici je bunar, a u pozadini su zarasli dolci. Drvo je maklen ili kako ga tu zovu žestila

Razgovarajući o krajoliku i o stočarstvu koja ga je stvorilo, a Marinku i Mirjani je svakodnevica, dotakli smo se mnogih tema, ali normalno je da je priča skretala na aktualne probleme. Već godinama je na komunadi (koja je postala vlasništvo države, za razliku od nekih drugih komunada koje su zadržale općine i gradovi ili su razdijeljene među privatnim korisnicima) najveća tema to kako Hrvatske šume oru, odnosno ripaju kamenjar komunade i na njoj sade borove. Uznapredovali izrast smriča (kojega se ne smije uklanjati!) i novoposađene borove šumice istiskuju ovčare s komunada, a umjesto ovaca, šire se čaglji i veprovi, koji razvaljuju gromače, provaljujuju u graje i ubijaju ovce, pogotovo tek izležene janjce.

Drugi problem vezan je uz spomenute poticaje, a trn je u oku svima koji se razumiju u hrvatsku suhozidnu baštinu:  Pravilnik koji regulira poticaje ne priznaje suhozide unutar ARKOD parcela, već samo po njihovom obodu. Kako ARKOD parcela obuhvaća cijeli jedan poljoprivredni posjed, tako obuhvaća i više graja unutar njega, a za poticaje su predviđeni samo vanjski zidovi. Tako će se u konačnom obračunu Marinkova “metraža” vjerojatno značajno smanjiti, a gromače među grajama, tamo gdje funkcionalno nisu nužne, pomalo nestajati. To nije samo Marinkov problem, tako će bez poticaja za održavanje ostati i terase, gomile i zidovi unutar parcela u Dalmaciji, bez obzira što je i u jednom i u drugom slučaju riječ o temeljnim krajobraznim obilježjima, mogli bismo reći i glavnim razlikovnim obilježjima hrvatskog u odnosu na druge svjetske suhozidne krajolike i razlogu zašto su uopće poticaji i uvedeni. Marinko ukazuje na još jedan problem Pravilnika, a to je uvjet da se mora ukloniti vegetacija uz suhozide, a upravo se recimo kupina uz suhozid pokazala kao određena vrsta osiguranja da ga vepar na tome mjestu ne može probiti, odnosno daleko mu je teže to učiniti… Sigurno teme za Pravilnik za 2018. koji je trenutno na javnoj raspravi.

I tako je uz divljenje jedinstvenom krajoliku i građevinama južnog dijela otoka Krka, i razgovore o problemima koji muče tamošnje stočare, brzo proletilo kratko zimsko poslijepodne…

Autor teksta zahvaljuje se na podacima i korekcijama Berislavu Horvatiću, koji je prije petnaestak godina prvi istražio i publicirao zanimljivosti ovoga krajolika, vođen domaćim autoritetima od kojih sada neki više nisu na životu.

 

Reportaža s kratkoga posjeta najvećem ovčaru na otoku Krku i najslikovitijem hrvatskom suhozidnom krajoliku.

Read More »

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/01/Aci-letak-170x274.png
0

Poziv domaćinima suhozidnih razmjena

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti.

Aci letak
* Postupak prijave:
1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018
2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org
Prijave su otvorene do 25. veljače 2018!

Prihvatljivi domaćini su: javne ustanove, OPG-i, organizacije civilnoga društva, obrti, tvrtke i privatne osobe. Uvjet je poznavanje i korištenje umijeća suhozidne gradnje i volja da se prenese sudionicima razmjene te djelovanje na području Primorsko-goranske županije.

Jedna razmjena uključuje boravak minimalno dva sudionika kod jednog domaćina, a traje od tri do sedam dana. Razmjena se mora odviti u razdoblju od 15. ožujka do 15. listopada 2018.

Što domaćin OSIGURAVA sudionicima za vrijeme razmjene?
– mentoriranje i prijenos osnova suhozidne gradnje
– hranu (tri obroka dnevno) i smještaj (u obzir dolazi smještaj u kampu, prema dogovoru sa sudionicima)

Što domaćin MOŽE OČEKIVATI od sudionika za vrijeme razmjene?
– rad na obnovi postojećih i gradnji novih suhozida (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentiranje rada i umijeća suhozidne gradnje koji će se po završetku razmjene objaviti na dragodid.org

Domaćinu je osigurana kompenzacija u iznosu od 100,00 kuna neto po sudioniku po danu trajanja razmjene. Dobit će potvrdu o sudjelovanju u programu i upisati se u bazu suhozidnih domaćina udruge DRAGODID.

Naš stručni tim će po završetku prijava odabrati pet domaćina i s njima razraditi plan razmjene. Molimo pitanja uputite na: info@dragodid.org ili 092/165 23 92 (Julia Bakota, voditeljica programa razmjena).

Radujemo se vašim prijavama!

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. * Postupak prijave: 1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018 2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org Prijave su otvorene do 25. veljače 2018! Prihvatljivi domaćini […]

Read More »

 atts
0

Branitelji izgradili suhozidni grb u Loparu

39900355912_fec2d0be0e_b
Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima.

Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, ŠkabrnjiĆunskome kraj Maloga LošinjaOmišlju na Krku, pa čak i u Vukovaru, UVDR-a Lopar prošloga je tjedna obilježila Dan branitelja izgradnjom velikog hrvatskog grba napravljenog tako da je u prethodno napravljenu konstrukciju od suhozida visine nešto manje od metra usipan kamen za bijela polja i drobljeni crijep za crvena polja. Dimenzije cijelih polja su oko 7×7 m.

Više ovdje:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Loparski-veterani-tehnikom-suhozida-izradili-ogromni-hrvatski-grb
http://www.rabdanas.com/index.php/vijesti/item/2368-uz-blagoslov-grba-suhozida-na-glavicici-obiljezen-dan-branitelja-opcine-lopar

Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima. Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, Škabrnji, Ćunskome kraj Maloga […]

Read More »