Tekst: Pavo Đukan
Foto, video: Filip Bubalo
Na suhozidnoj radionici održanoj 22. listopada pod Biokovom, na predjelu Gornji Kričak poviše Brela u organizaciji Turističke zajednice Brela, Udruge Dragodid i Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Brela obnavljani su dijelovi stare „Francuske ceste“ – zaštićenog kulturnog dobra RH.
„Francusku cestu“ kao jedan od najvažnijih spomenika cestogradnje u Dalmaciji projektirao je šibenski inženjer Frane Zavoreo još davne 1787., a sama izgradnja je započela za vrijeme maršala Marmonta između 1808. i 1810. godine. U izgradnji su sudjelovali svi radno sposobni muškarci, od vojnika do običnih seljaka. Seljaci su bili mobilizirani na javni rad, četiri dana tjedno samo za kruh. Cesta je trebala povezati Makarsko primorje preko prijevoja Neviste i Poletnice s francuskom cestom u Zabiokovlju, u Zadvarju, ali su radovi napušteni po isteku francuske vladavine. Gradnja nikad nije nastavljena pa cesta ostaje nedovršena u duljini od 1370 m.
Odaziv na međunarodnu radionicu bio je poprilično velik s 30-ak ljudi različitih zanimanja; studenti i profesori Arheološkog fakulteta u Zadru, planinari te brojni entuzijasti i ljubitelji Brela i baštine makarskog primorja. S obzirom na takav odaziv sudionici su podijeljeni u tri grupe na tri različita „gradilišta“. Na početku se izvidio teren i definirale lokacije za svaku grupu. Obnavljane su dvije dionice same ceste i jedan dio podzida na ulaznom dijelu. Sva tri gradilišta kompletirana su u zacrtanom roku što ne čudi s obzirom na veliki broj ruku i veliki entuzijazam. I dok su oni iskusniji gradili, dio se pronašao u prikupljanju kamene građe, a dio u popunjavanju s obzirom na to da je cesta građena po ondašnjim vojnim principima sa slojevima različite granulacije, pa je u gornjem postroju korišten je šljunak manje granulacije s rubnicima koji su zadržavali materijal i sprječavali odrone.
Kako splitski povjesničar umjetnosti i autor knjige o „Marmontova cesta“ Joško Belamarić navodi, ova cesta jedan je od najboljih primjeraka u Dalmaciji na kojem se može razumjeti tehnologija gradnje, način trasiranja i faze građenja i kao izvrstan primjer suhozidne gradnje. Položena je u serpentinama na strme padine Biokova, a zidovi ceste na mjestima dosežu i do 7 metara. Ni širina nije ništa manje impresivna za ovakav teren; pošto je bila predviđena za zaprežna kola, na mjestima varira između 4 i 6 metara, a nagib ne prelazi ugodnih 6%. Cesta je 2017.g. uz izrađenu konzervatorsku studiju uvrštena u Registar kulturnih dobara RH kada je napravljena i poučna staza, a kao dio Napoleonove ostavštine uvrštena je u kulturnu turističku rutu.
Unatoč svemu, iako prohodna, cesta je danas u podosta lošem stanju. Zub vremena, atmosferske i tektonske prilike te jednostavno neodržavanje i nekorištenje uzrokovali su brojne izvale i urušavanje dionica ceste. Ipak nešto dobro u svemu, ovakve izvale su pobliže prezentirale samu konstrukciju ceste otkrivajući nevjerojatno veliko kamenje u temeljima i donjem dijelu (da se čovjek zapita „kako?“) te nešto manje kamenje u ostatku. U suradnji s našim Filipom Bubalom, izrađeno je i idejno rješenje obnove i uređenje vidikovca, te je provedeno par suhozidnih radionica pošto je zaključeno da se zbog prirode terena ne može prići težom mehanizacijom i pristupiti obnovi golemih izvalina. Stoga će se u narodnom periodu razmatrati jedna vrst interpolacijske obnova s naglaskom na zaustavljanje daljnjeg odrona ceste.
Hlad i miris stabala dalmatinskog crnog i alepskog bora ublažili su neuobičajeno vruć i sunčan listopadni dan. Neki su bježali pod krošnje, a neki su ipak iskoristili priliku za sunčanje. Pri polovici dana i radionice zapuhao je i prilično hladan vjetar pa je s jakim suncem, oštrim kamenjem, znojem i praznim želucima stvorio atmosferu i omogućio sudionicima neposredno iskustvo onog vremena kada je cesta građena. Radionica je završila druženjem uz izvrsnu teleću peku u etno kući „Konoba Katara“ u podnožju ceste. Da su ovako ondašnji graditelji jeli i pili, možda bi cesta danas bila i završena 😀
https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=d_goYYyvlhk&ab_channel=BrelaTouristBoard
Leave a Reply