Obnova suhozidne lokve na otoku Zlarinu

tekst: Ana Burić
fotografije: Marta Krištof, Jelena Kulušić, Ana Burić, fotoarhiva Za Zlarin bez plastike (Mario Gregov, Zlarindaily)

Ovogodišnju sezonu imali smo prilike započeti na sveobuhvatnoj akciji obnove suhozidne lokve na otoku Zlarinu organizirane od strane lokalnih Udruga Tatavaka i Turiststičke zajednice Zlarin u sklopu projekta: „LOKVICA-CENTAR BIORAZNOLIKOSTI ZLARINA“ .

Projekt je osmišljen kao niz različitih akcija s ciljem osvještavanja zajednice o važnosti očuvanja vlažnih staništa na otocima kroz revitalizaciju otočke lokve. Lokva se nalazi na jednom od zlarinskih brdašaca i nekad je predstavljala tradicionalni izvor vode prvenstveno za poljoprivredu pozicioniran u prirodnoj stijeni te dijelom ograđen suhozidom. Dovođenjem vodovoda na otok 70ih godina, usvajanjem novih tehnologija kao i depopulacijom samog otoka lokva je izgubila na važnosti. Kako to obično biva u takvim procesima priroda je učinila svoje. Vegetacija je narasla, suhozidi se velikim dijelom urušili, a lokva gotovo pala u zaborav.

Lokalne udruge prepoznala su važnost obnove lokve kako u biološkom i kulturno baštinskom, tako i u turističkom smislu. Također bitno je i spomenuti i da je projekt dio šireg konteksta u kojem se Zlarin razvija u smjeru nove orijentacije ka održivom turizmu. Uz lokvu prolazi pješački put te uređena biciklistička staza.
Članovi naše udruge pozvani su u ulozi voditelja i volontera obnove suhozida, dok je Alen Čikada, ujedno i naš član, pozvan u ulozi stručnjaka za obnovu lokvi (obnova suhozidnog obzida te hortikulturno uređenje same lokve) – Obrt Kallokva. U akcijama su uz lokalno stanovništvo aktivno sudjelovali Mjesni odbor Zlarin, DVD, Yacht club Zlarin, te Zeleni Grad Šibenik. Akciju su svojim sredstvima omogućili WWF Adria Šibensko-kninska županija te Mjesni odbor Zlarin.

1

Zbog složenosti i obima posla obnova je podijeljena u tri višednevne radionice kroz kasno proljeće:

1) 17.-18. 04. čišćenje i krčenje lokve te šireg prostora uz lokvu. Na akciji je uz Alena i dvoje naših volontera sudjelovao pozamašan broj lokalaca koji su se rado pojavili s vlastitim alatom, te cijeli vikend prkosili vjetru i oblacima te učinili veliki posao i pripremili teren za kvalitetnu obnovu urušenih dijelova zida.

2
3

2) 24.-25-04. na red je došla akcija obnove suhozidnog obzida lokve te ogradnih suhozida koji omeđuju stazu do same lokaliteta. Gladni i žedni ziđanja regrutiralo se dosta članova iz naših redova (skoro nas 10), no ovog puta zbog nezgodnog termina koji se poklapao s radovima u polju broj lokalnog stanovništva je bio nešto manji, al jednako kvalitetan i zainteresiran za rad i učenje. Alen je s još nekoliko kršnih Dragodiđana nastavio rad na obzidu lokve koji je uključivao vađenje i sakupljanje kvalitetnog kamena iz lokve i okolice te dizanje zida do originalne visine. Ostatak voditelja i volontera je radio na obližnjim oštećenim i urušenim suhozidnim ogradama, dok su lokalci nastavili s krčenjem puta do mora.

4

Uz stalno prisutan zvuk motorke koja je vrijedno radila i čistila, gradilištem se često, na opće oduševljenje) protegla i pjesma zelene krastača (Bufo Viridis) – zvuči mnogo bolje nego šta izgleda ovako napisano. Kraj dana začinilo je i stado koza koje je došlo u provjeru kvalitete zida pa su trkom po rubu atestirali naše netom popravljene zidove.

5

6

Prvi radni dan završio je Alenovim spektakularnim i vatrenim završnim čišćenjem lokve od vegetacije i raslinja.

7

3) 04.-06.06. organizirana je zadnja akcija s ciljem dovršavanja obzida lokve, završno sređivanje te čišćenje obližnje vale do koje se spušta pješačka staza koja vodi uz lokvu.

8

Nakon višednevnih akcija lokva je ponovno zasjala punim sjajem. Ubrzo smo dobili dojavu da je i životinjski svijet prepoznao akciju, te da se u lokvi nastanila obitelj vilin-konjica! Dobrodošli!

Veliko hvala organizatorima na ukazanom povjerenju i stručnoj organizaciji, te lokalnom vatrogasnom društvu i obitelji Vukov koji su nas ugostili u svojim domovima, te se pobrinuli da nam ničeg ne fali.

Kući smo se vratili umorni, sretni i rumeni, i kako to biva na početku sezone opremljeni prvim bauštelskim dresom.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

hrHR