Pilot tura po Kornatima

Tekst i foto: Filip Bubalo

1

Ono što je trebala biti još jedna strogo definirana aktivnost (ciljevima, budžetom i papirologijom) u sklopu projekta Oživi Održi Otok, odnosno formiranje turističke pilot ture koja bi kroz šetnju prirodnom i kulturnom baštinom pokazala tako bogato područje s epicentrom – Murterom, na jedan uvjetno rečeno drugačiji način, zapravo je završilo predivnom turom i pomalo tužnom spoznajom, kako smo zapravo turisti u vlastitoj zemlji. Naime, prečesto nismo svjesni bogatsva/raznolikosti i detalja vlastitog dvora, a o “susidovom” da i ne govorimo.

Evo konkretan primjer. Nekolicina nas iz projekta (bez imena jer neki su i domaći o.p.a.) dolazi već par godina na Vransko jezero, organiziramo suhozidne radionice, krčimo puteve, probijamo se kroz makiju tražeći bunje i sl., ali nikad ga dosad nismo ovako u cijelosti omirisali, okusili, i zapravo u cijelosti iskusili, pa na kraju još malo više i zavoljeli.

2

U Damirovoj konobi u Betini baka Stajka se prisjećala kako se nekad živilo i jelo u crno-bijeloj tehnici

Ako je nama tako, kako li je tek putnicima namjernicima ili turistima koji prvi put dođu na najveće jezero u Hrvatskoj?

            Turistička tura koju su osmislili i isprobali zajednički sve udruge partneri na projektu pod vodstvom Argonauta iz Murtera, uz sudjelovanje nekih vlasnika agencija iz okolice, pa čak i jedne “turistice” iz Njemačke, službeno je započela u konobi Damira Kapova u Betini. Inače član Udruge Modrave-Betina, ribar na svom leutu, maslinar i naravno suhozidar, ovoga puta zagrabio je malo u prošlost i zajedno sa suprugom Tinom, pripremio tradicionalni doručak, kojim se prije odlaska u polje ili na ribe, krijepio svaki murterin, ali i murterinka, jer nije na odmet reći da je ovo jedini otk na kojem su i žene veslale.

Jedan od takvih koja se još sjeća svega jest i baka Stajka, koja nam je pojasnila jela, odnosno što su panjada, paradižot, pecipale, pa i “bila kaha”, ali i prilike u kojima su se jela ova jednostavna jela. No, našoj grupi, poslije doručka nije se išlo u polje kopati, već u novootvoreni muzej betinske drvene brodogradnje, gdje je “kapetan” zapravo žena i to po zanimanju etnologinja – Kate Šikić Čubrić, s čijim smo se vodstvom uvjerili kako je riječ o izvrsnom i modernom koncipiranom muzeju ove zajednice uronjene u maritimnu baštinu. Gajeta je nezaobilazan dio Murterskog/Kornatskog mementa, a dolazak korčulanske brodograditeljske obitelji Filipi, ishodište je društvenog i ekonomskog života ovog otoka, čiji su se posjedi zatim širili na Kornate ali i na plodno tlo Modrava na Vranskom jezeru.

3

Dio postava novouređenog MBDB u Betini, nezaobilazne točke za razumijevanje ovdašnjeg života

Upravo slijedeći tu tradiciju, nastavili smo prema slijedećoj postaji ture – lućici Prosika, do koje smo stigli gajetom Kurnataricom, za čijim je kormilom , sad i slijedećih nekoliko dana, kao jedan od nositelja priče o latinskom idru, bio Željko Jerat. Iako je bila proslava Sv. Frane i Dana Parka prirode, naš ambiciozno zacrtan plan, neumoljivo nas je tjerao naprijed, pa smo nakon degustacija domaćih proizvoda OPG-a iz Banjevaca, što kajakom, što biciklama krenili prema vidikovcu Kamenjak. Ravnatelj Parka Danijel Katičin vodio je biciklističku grupu

i dokazao da je u dobroj formi, s obzirom da su neki dionice odrađivali – guranjem. No, 45 minutni hod kroz klanac sve do vidikovca na sredini Vranskog jezera, nije se toliko isplatio zbog vidikovca (oblačno vrijeme), koliko zbog pečenog domaćeg pivca i nečega što nas je sve malo posramilo, pošto skoro pa nitko nije znao za domaću verziju svima omiljenog bureka, koji ga u mnogočemu nadmašuje. Riječ je o tradicionalanom jelu Bukovice i Ravnih Kotara – prisnacu. Ovaj zapravo kolač, u smislu svečanog jela, zbog više sastojaka od kojih je skorup/domaći sir najvažniji i nekada bio delikatesna roba, spremao se samo jednom godišnje i sasvim dovoljan je razlog za uspon na ovaj genijalan vidikovac.

4

Biologinja Norma Fressel iz Vranskog jezera neumoljiv je edukator sa obiljem informacija o parku, dok je plovidba Kurnataricom, kajakarenje i bicikliranje bio – čisti gušt.

Uvijek barem pola sata iza zakazanog itinerara, cijela grupa požurila se nazad klancem Orljava uz nekadašnje ostatke hrastove šume i novouređene staze do obale Vranskog, gdje su se ekipe na gradilištu budućeg pontona, zamijenile za prevozna sredstva, a kajakašima omogućili zalazak na jezeru koji se ne sprema na memorisjku karticu, već u “male sive ćelije”. No unatoč svemu, navedenom, zeleno je ipak ostalo u sjeni modrog Kornatskog otočja, u koje smo se uputili sigurnom Željkovom pomalo bučnom ali robusnom Adriom 1002, po ne baš obećavajućem  vremenu, pače cijelim putem praćeni kišom. Iako je njegov drugi leut nedavno sudjelovao u slavnom “potopu” ni manje ni više nego trojice ministra (neki bi dreknuli zasluženo), kad je Željko na timunu, nema straha, ali zato ima priče. Neiscrpan je izvor informacija o onome što se nekad čak u bivšoj državi osmislilo kao turistički proizvod “život u kornatarskoj obitelji”, i sa silnom energijom, te podrškom svoje obitelji odnosno brata, ozbiljno razmišlja o posezoni kao o idealnom terminu za provođenej ovog “turističkog eksperimenta”. Kao vlasnik čarteraške flote (i stoga član Savjet za razvoj za održivi razvoj turizma), posjeduje i drveni leut i Kurnataricu, kuću u Vruljama (uređenu prema skici Nikole Bašića) gdje nas je ugostio, ribarske alate, ukratko sve da u neko skorašnje vrijeme Ožive Kornati s Održivom turističkom turom. Preambiciozno? Nimalo kada se uzme u obzir njegov poduzetnički “nos” i dugogodišnja karijera u turizmu, a da takvom proizvodu treba “facelifting” pokazuje prepolovljeni broj zainteresiranih u zadnjih pet godina za posjete Kornatima u vidu “života u kurnatarskoj obitelji”.

5

Oživi-Održi-Otok – leut/gajeta, primjereno obnovljena “kornatska” arhitektura, i tradicionalni ribarski alati, poluge su na kojima se može uzdići jedan novi život Kornata i uvesti održivi turizam

Na prvoj postaji ture – otočiću Lavsi, doslovno smo izvukli književnika Tomislava Skračića iz gustirne koju je čistio, te uz domaću lozu pričama ispresijecali povijest ovih prostora od neolitika (sjekira nađena u polju Željkovci), ilirskih gomila, preko rimskih zlatnika i pogrebnih ostataka pronađenim u obližnjem polju, srednjovjekovnog ostatka zida i tragova nekadašnjih solana iz 14. st na tvrdoj kornatskoj ilovači, do pučke arhitekture posljednja dva stoljeća. Podijelio je s nama domaćin i zanimljivu priču o prvoj otkupnoj stanici za ribu građenoj državnim novcem 1926.g., koja je nakon slabog interesa, predana njegovoj obitelji.

6

U domu kurnatara i književnika Tomislava Skračića na Lavsi / staelitski pogled otkriva ostatke solane

No za većinu objekata izgrađenih na ovim otocima koji su u potpunosti u privatnom vlasništu kupljeni od strane Murterina i Betinjana krajem 19.st. bavljenjem ekstezivnom poljoprivredom i stočarstvom, nakon duge i teške bolesti, okončano je sredinom prošlog stoljeća. Dotada uglavnom monovolumna ahitektura nakon nekoliko desetljeća, namijenjena uglavnom kao sklonište i skladište, počelo je metastazirati u turističke objekte, a polja i krčevine, ograde i pašnjaci, maslinici i loze otpočeli su svoj proces degradacije.

Koji je raspon svega rečenog, najbolje se vidi s najvišeg vrha kornatskog otočja Metline (237 m), s nepreglednim pašnjacima isprepleteni uglavnom unjulicom, te ogradama kao oazama za masline i nekada vinovu lozu, od kojih neke ograde pokazuju da dio vlasnika ipak nije u potpunsti napustio ova škrta polja. Petnaestak minuta od najvećg vrha, okrenuta prema otoku Žutu, prije nekih 80-ak milijuna godina izdigla se Magazinova škrila, najveća vapnenačka ploha na Jadranu i još jedan podsjetnik o posebnosti ovog geloškog čuda rastegnutog i zaštićenog na 89 otoka, otočića i hridi.

7

Pogled s Metline – najviše točke Kornata, te “vidikovac” na Magazinovoj škrili-geološkom fenomenu bez premca

Dok se navečer nismo okrijepili pravim (crnim) maništrunom od friških liganja, cjelodnevnom šetnjom prošli smo jednu od osam uređenih staza u NP Kornati i od neumornog Željka, doznali što je sve značilo živjeti u Kurnatima. Od ekonomije, dnevnog ritma u poljima, pa do obiteljskih previranja, koje su ostale neriješene do današnjih dana, poglavito u vidu rascjepkanosti imovine, ključnom kamenu spoticanja, svakog pokušaja uređenja naslijeđene imovine.  Šetnja najvećim kornatskim poljem Trtuša sa crljenicom pod nogama, kilometrima suhozidnih ograda i pašnjaka, gdje su od nekadašnje poljoprivrede ostale divlje kruške i masline i pokoji skelet ovce, samo je sjetan podsjetnik na nekadašnji trud vlasnika. Ono što bi buduća turistička tura mogla i trebala donijeti, jest mogućnost uvida zainteresiranom putniku, a ne običnom turistu, u sve aspekte života na Kornatima, bilo plovidbu gajetom do “druge kuće” kako su Murterini zvali svoje nekretnine na ovom otočju, gradnju suhozidnih ograda, hvatanje i šišanje ovaca i lov ribe tradicionalnim alatima., a o gastronomiji da ne govorimo. Zašto?

Zato što (možda) jedino zahvaljujući takvoj interpretaciji tradicionalnih tehnika, svo to stoljećima akumulirano znanje i vještine mogu zapravo opstati, pa možda na tom putu stvoriti i neke nove baštinike (mladih van ugostiteljstva, teško da ćete naći), a krajolik vratiti u prvobitnu namjenu i to na principima danas vrlo popularne ekološke poljoprivrede.

8

9

I dok se u Vruljama gradi posjetiteljski centar novcem svjetske banke, koji bi trebao funkcionirati i kao muzej, te edukativni centar kao zamašnjak strategije razvoja održivog turizma NP Kornati,  ovom naselju koji je kao i cijeli otok “pod” mrežom NATURA 2000, trebao bi osigurati veći priliv turista, pa konzekventno i povratak većeg broja ljudi u cilju proizvodnje autohtonih proizvoda koji bi se tamo plasirali. No, na to još treba sačekati, jer ciljeve (posjetiteljski centar samo je jedan od tih) što ih je zacrtao od uprave parka osnovani Savjet za održivi razvoj turizma u kojem su predstavnici općina, županija, Min. turizma, HOK, HGK, turističkih zajednica, kao i privatnih dionika, te civilnog sektora zasigurno nije lako provesti u kratkom roku.

Da se ipak (u međuvremenu) može biti odan tradiciji, ali i inovativan i održiv, pokazao je Lovre Skračić sa svojom obitelji, kojeg smo posjetili na njegovom posjedu u Kravljačici gdje s malom destilerijom na solarni pogon uspješno prerađuje kadulju, te vrsno brendiran proizvod plasira na licu mjesta. Inače za Kravljačicu se kaže da je posebno dobra vala. Ali ne valjda samo radi plodnog polja Tarac i njegove nepresušne lokve, dobroj zaštiti od vjetrova, nekadašnjim vinogradima, pa i spremniku s početka stoljeća. Dosta toga ima i u ljudima koji tamo žive i rade., koji se nekada formirali ovaj krajolik i koji će ga, svi se nadamo, očuvati za neke buduće naraštaje.

10

I bizantiskoj utvrdi u blizini Gospe od Tarca i budućem posjetiteljskom centru u Vruljama hitno trebaju posjetitelji

O restrikcijama u nacionalnom parku koji s ovih 220 km2 gospodari još od 1980.g., poglavito u vidu uređenja i proširenja privatnog smještaja, naći će se pozitivnih primjera maćehinskog odnosa države ali dvostrukih mjerila, ostavljajući gorak okus u ustima Kurnatara, pravih vlasnika koji nerijetko smatraju ovo svojim “rajem s zrnom prokletstva”.

11

12

Da taj okus ne ostane za stalno ili barem odgodi, pobrinut će se barem u našem slučaju, svi partneri na projektu i svi zainteresirani, putem master plana za kojeg je “žetva ideja” napravljena posljednjeg dana pilot ture na tzv. Art of hosting radionici u Gradskoj knjižnici Murter. Podijeljeni strateški u grupe, polaznici prijašnjih radionica kao i studijskog putovanja u Francuskoj,  svoje su utiske, misli i osjećaje, ali i ideje stvorene tijekom i nakon svega proživljenog, stavili na papir kako bi se kreirao budući akcijski plan upravljanja i ovim cijelim područjem ili barem nekim dijelovima.

Tko preživi pričat će…

13

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

 

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

0102

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

0304050607

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

0809

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

1011

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

12131415

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Read More »

 atts
0

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.
 pozivnica jesen 20-page-001
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Read More »

 atts
0

Praputnjarska takala 9

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

20201107_084847Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

 

20201107_091008 20201107_090958

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

20201107_093036

 

 

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

 

20201107_105443   20201107_120025

 

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

20201107_125137

 

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

20201107_151740         20201107_142403

 

20201107_151740 20201107_151747

 

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti :)

 

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Read More »