Prenosimo sa stranica Grada Vodnjana
http://www.vodnjan.hr/web/app/?w=News&news=1336032540_g0001_hr.xml&uri=%2Fweb%2Fapp%
– SANTOLINA (cesta Vodnjan – Bale „Kod križa“): RADIONICE ZA OBNOVU KAŽUNA I SUHOZIDA I VOŽNJA VLAKIĆEM
Radionice za obnovu kažuna i suhozida održati će se od 11. do 26. svibnja svakog petka od 16 do 18 sati i svake subote od 16 do 18 sati i od 18 do 20 na lokaciji Santolina – Sv. Toma. Polazna točka je lokacija poznata po imenu ‘Kod križa’ (na cesti Vodnjan – Bale) od koje kreće turistički vlakić koji će voziti sudionike u razgledavanje raznih obnovljenih kažuna. U sklopu razgledavanja biti će organizirane i radionice obnove suhozida koje će se održati u prirodi. Na taj način svaki sudionik ima priliku potpuno besplatno naučiti tehniku građenja suhozida i kažuna i imati će jedinstvenu priliku sudjelovati u rekonstrukciji kažuna.
Ovo je jedinstvena prilika za sve ljubitelje prirode da provedu dan razgledavajući kažune, suhozide, maslenike i ljepotu prirode. Dovoljno je izdvojiti malo vremena, dobre volje i pridružiti nam se na terenu!
Prethodna najava je potrebna samo za veće grupe (do 40 osoba) koja se provodi petkom ujutro.
Za sve ostale posjetitelje najava nije potrebna.
Start: lokacija ‘Kod Križa’ (cesta Vodnjan – Bale)
Trajanje vožnje: cca 2 sata
PETAK: – ujutro uz najavu (organizirane grupe do 40 osoba)
tel. 052 535 953; info@vodnjan.hr
– 16,00 sati
SUBOTA: – 16,00 sati
– 18,00 sati
– VODNJAN – NARODNI TRG: LIKOVNE RADIONICE ZA DJECU I OBILAZAK VODNJANA S VLAKIĆEM
Tijekom akcije svake će se subote odnosno 12., 19. i 26. svibnja, od 9 do 11 sati na Narodnom trgu (Grisa) u Vodnjanu održati likovne radionice za djecu.
Tema: “Evo, to je naš kažun – Ecco, questa e’ la nostra casita”.
Radionice su besplatne. Upisi na tel. 052 535 953 (9,00 – 11,00 sati) ili info@vodnjan.hr.
“Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano” – jedinstvena prilika za upoznati još bolje Vodnjan, njegovu povijest, kulturnu baštinu i bogatstvo. Vesela vožnja s vlakićem gradom kreće svake subote u 9,30 sati sa Narodnog trga u Vodnjanu. Trajanje cca 1 sat. Vožnja je besplatna.
– BUMBAR BIKE MARATHON 2012
I ove godine Grad Vodnjan u suradnji s Turističkom Zajednicom Grada Vodnjana organizira tradicionalni Bumbar bike marathon. Ukupna dužina staze je cca 20 km i odvijati će se po novim poljskim putevima obnovljenim s EU fondovima u sklopu projekta Revitas. Pozivamo Vas da se aktivno uključite u našu biciklijadu i da u sportskom duhu posjetite naš jedinstveni krajolik. Okupljanje sudionika predviđeno je u subotu 26. svibnja u 9.00 sati u Istarskoj ulici (na velikom parkiralištu), dok start biciklijade planiran je u 9,30 sati. Cilj biciklijade određen je na Narodnom Trgu u Vodnjanu gdje će se održavati Festival samoniklog bilja a sve sudionike očekuje posebna marenda.
Okupljanje na parkiralištu u Istarskoj ulici od 09:00.
Start: 09:30 h
Ukupna dužina staze: 20 km
Datum: Subota 26.05.2012.
http://www.vodnjan.hr/web/app/?w=News&news=1336392240_g0001_hr.xml&uri=%2Fweb%2Fapp%2F
Vodnjan, 7. svibanj 2012. – Danas je na konferenciji za medije u Gradu Vodnjanu najavljena šesta po
svibnja 2012. godine.
Predstavnicima medija obratili su se gradonačelnik Grada Vodnjana Klaudio Vitasović, Nensi Giachin Marsetič, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i opću upravu, Morena Smoljan Makragić, direktorica Turističke zajednice Grada Vodnjana i Sergio Delton, zamjenik gradonačelnika Grada Vodnjana.
Pozdravljajući sve nazočne, gradonačelnik je istaknuo važnost ove akcije koja je započela prije 6 godina, te nastavio „Vjerujem da smo u potpunosti uspjeli u namjeri da senzibiliziramo i educiramo javnost o vrijednosti i bogatstvu značenja kažuna i suhozida. Prvi kažuni obnovljeni su točno prije 7 godina. Do sada smo obnovili oko 150 kažuna i više stotina metara suhozida.“
Grad Vodnjan broji najveću koncentraciju kažuna na Mediteranu. Službeno je ucrtano oko 2.000 kažuna, a zasigurno postoji puno veći broj istih. Vrlo je važno nadalje isticati očuvanje i ulaganje u ovu vrlo vrijednu baštinu kako bi ostala budućim generacijama.
Kamene poljske kućice, kažuni, već su stoljećima strukturalni elementi vodnjanskog ruralnog prostora i oduvijek su bile sastavni dio života predaka na ovim područjima. Kažun predstavlja jedinstvenu građevinu koja i dalje potiče interes, a svojom posebnošću doprinosi izrazitom značaju za istarsko područje.
Ove godine posebnu pažnju posvetit će se radu sa djecom iz vrtića i osnovnih škola. „Edukacijom i podizanjem svijesti o važnosti kažuna i suhozida postigli smo jedan od ciljeva ove akcije,“ rekao je Vitasović te nastavio, „Danas se događaju pozitivne reakcije javnosti. Dojave o devastacijama suhozida su definitivno potvrda da ljudi shvaćaju kažune i suhozide kao vrijednosti koje moramo čuvati za budućnost.“
Ove godine Grad Vodnjan je zaprimio tridesetak zahtjeva za financijskom pomoći za obnovu kažuna i suhozida te je upravo za tu stavku u proračunu osigurano 300.000 kuna. U sklopu REVITAS projekta, do sada je na području Grada Vodnjana obnovljeno i oko 20 kilometara staza. One će se promovirati i posebnom rekreativnom biciklijadom.
Nensi Giachin Marsetič, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i opću upravu, istaknula je kako su posebno ove godine posvetili pažnju mlađoj djeci. Upravo na svečanom otvorenju akcije, 11. svibnja na Narodnom trgu u Vodnjanu, promovirat će se radovi djece koji su nastali tijekom protekle godine. Izložba pod nazivom „Moj kažun“ bit će svečano otvorena u 11 sati na prvi dan akcije.
Giachin Marsetič je istaknula da će radionice za obnovu kažuna biti organizirane petkom i subotom i to, petak u 16 sati, a subotu u 16 i 18 sati. Na lokaciji poznatoj pod nazivom „Kod križa“ bit će organiziran info šator gdje će svi zainteresirani moći dobiti informacije o akciji. Upravo sa te lokacije kretat će vlakić koji će obilaziti već postojeće kažune i suhozide, a sudionici na vlakiću bit će ujedno pozvani da se uključe u radionice na terenu uz vodstvo stručnog osoblja.
Ove godine je planirano obnoviti 5 kažuna. Dolazak na vožnju vlakićem te sudjelovanje u radionicama nije potrebno unaprijed rezervirati već samo doći na lokaciju „Kod križa“ (veliki crveni križ na cesti Vodnjan-Bale).
„Novitet u ovogodišnjoj akciji je također dio programa pod nazivom „Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano“ koji podrazumijeva obilazak vlakićem stare jezgre Vodnjana i njezinih znamenitosti, svaku subotu u 9.30 sati s polaskom na Narodnom trgu,“ napomenula je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i opću upravu. Istovremeno, svaku subotu za vrijeme trajanja akcije, će se na Narodnom trgu u Vodnjanu održati i likovna radionica u trajanju od 9 do 11 sati.
Direktorica Turističke zajednice najavila je biciklijadu „Bumbar bike“ koja će se održati 26. svibnja. Na području Grada Vodnjana ucrtano je oko 130 kilometara biciklističkih staza te će ovom rekreativnom biciklijadom sudionici moći vidjeti neke od staza i mogućnosti vožnje biciklom po vodnjanštini.
Sergio Delton je izrazio svoje zadovoljstvo uspjehom ove akcije. „Počeli smo još davnih devedesetih godina kad smo krenuli s obilježavanjem kažuna i ucrtavanjem u mapu ne bi li sakupili materijal za monografiju koju smo tada i objavili. Postoji oko 2.000 ucrtanih kažuna, ali vjerujem da ih ima puno puno više.“
Grad Vodnjan poziva sve zainteresirane da se uključe u akciju „Moj kažun – La mia casita“.
Sve informacije možete dobiti na www.vodnjan.hr
Ili na broj telefona 052 535 953 i na mail info@vodnjan.hr.
Krapanj 2022.
Tekst: Ante Senjanović
Foto: Tanja Kremenić
Krapanj je najniži hrvatski otok, Krapanj je u jednome trenutku bio najgušće naseljen dio naše zemlje, Krapanj ima još kurioziteta i u još je ponečem bio naj- ili prvi, ali neću vam sad otkriti sve tajne. Interesirajte se, istražite, posjetite i raspitajte se. Domaćima bi bilo drago – upravo je njihova želja da se o Krapnju priča kao o nečemu sadašnjem, a ne samo prošlome, nas neizravno dovela tamo.
Otok će ovog ljeta biti domaćin Eco Heritage Task Forcea, dugotrajnog volonterskog programa u kojem mladi hrvatskih korijena iz cijelog svijeta dolaze, kroz društveno koristan rad i razne aktivnosti i radionice, naučiti nešto o zemlji svojih predaka. A malo bi toga na širem šibenskom području bilo tipičnije od zidanja usuho. Krapanj sa svojim posebnim, ravnim reljefom, možda nije Srima s njenom beskrajnom kamenom čipkom, ali otočke prizide su prisutne svugdje gdje bi i inače bile: kao ograde, kao putevi, kao gomile. I u još jednoj posebnoj ulozi: usuho građenih mula. Nešto što je bilo često u mnogim primorskim mjestima, ali s vremenom izgubljeno uređivanjem riva, lungomara i marina. Dakako, dostupnošću novih i trajnijih materijala i konstrukcija, malo su ažurirani, ali svaki čuva barem dio stare konstrukcije.
Slika 1. Plovidba preko je kratka
Slika 2. Večer u mjestu
Slika 3. Mul je u moru, agava je na mulu
U polju, kao i inače, napuštanje poljoprivrednog krajolika znači odsutnost ruku koje bi popravile ono što je palo, i znači prisutnost raslinja koje voli zidove, jer gdje je zid – tu je plodno tlo, tu je zaklon. A biljka ne zna da zid valja čuvati, nego se širi i širi, a zid nije toliko tvrdoglav da se ne bi makao, nego pomalo sklizne i padne. I tako, mjesni je odbor, kao domaćin tog iseljeničkog događaja, uz druge aktivnosti predvidio da mladi nauče nešto o zidanju usuho i daju ruke u početku popravljanja tog dijela otočkog naslijeđa. Mi smo pozvani da poučimo učitelje – da onima koji će u obnovi zidova voditi mlade, pokažemo kako da to ispravno rade, ili da ih podsjetimo na to da su to možda u mladosti radili.
Slika 4. Na putu do mjesta rada. S lijeve strane je mjesna gustirna.
Svaka pouka je najbolja u praksi, pa je odlučeno napraviti nešto na lokaciji koja će biti žarište suhozidne aktivnosti tijekom volonterskog programa, na lokvi Biljulji, na ovim neugodnim vrućinama potpuno suhoj, ali inače aktivnoj, makar uglavnom bočatoj. Što nije nimalo čudno, jer se nalazi na 150 metara od mora, na otoku malome i toliko niskome, da je za pretpostaviti kako je dno lokve otprilike na razini morske površine, a čovjeku nije jasno gdje uopće stane ona vodena leća koja na svim otocima čini spasonosni vodonosnik.
Slika 5. Ulaz u Biljulju, na početku radova.
Želja je to posebno mjesto i posebno pažljivo urediti, nek ne bude više zanemareno. E, kako se u dva dana naša akcije, usred jednog od ovoljetnih toplinskih valova, ne stigne puno napraviti – a kako rekoh, nije ni cilj – našli smo jednu bitnu stvar za odraditi i još jednu pokaznu, a ostalo će se razvijati svojim tokom. Pristup do lokve je kosinom, niz koju su se kroz godine zanemarivanja u istočnu polovicu lokve pomalo nanosile naslage zemlje, kamenja, sasušene vegetacije… Da bi se spriječilo nastavak toga, odlučeno je dio te kosine zatvoriti podzidom, dok će se na drugom dijelu poslije dodatnog čišćenja, s vremenom napraviti malo stubište. Odronjavanje s rubnih zidina lokve, erozija i kotrljanje s kosine, dali su nam dovoljno materijala da to možemo napraviti bez prevelikog problema, ali i materijala po prirodi malo grubljeg i glomaznijeg. Čekamo sad da kamen posivi i dobije eleganciju starog zida.
Slika 6. Čistimo prostor za podzid, da možemo pripremiti temelj
Slika 7. Neke stvari treba pomaknuti polugom
Slika 8. Bilo je vruće, isprike na nenošenju majice
Slika 9. Rimovani rad
Slika 10. Mala doštimavanja
Drugo mjesto je jedna urušena ograda uz malu čistinu nad lokvom, uz put koji vodi dalje u šumu i prema moru. Kamen je manji i, kako je već jednom bio ugrađen, ljepšeg oblika. Ograda se spaja s jednim lijepo zidanim starim zidom, ali je spojno mjesto razrušeno i nestabilno, pa smo, u nedostatku vremena za pažljivu rekonstrukciju, tamo nabacali višak kamena neka služi kao potporanj do trenutka konačnog popravka.
Slika 11. Pa se čovjek zapita: je li tu čega uopće bilo?
Slika 12. Škalje nikad dosta
Slika 13. … a ni drugih ispuna
Slika 14. Riješeno!
Vrućine nam nisu dozvoljavale dug rad, već se samo dalo raditi kroz jutro od 6.30 do 9.30, i predvečer od 18 do 21. Malo manje od poštenog radnog dana, ali nije ovo bilo doba za fizički rad (a sparina i zagušljivost u lokvinoj udubini nisu pomogli) – no, što se moralo, moralo se. Marenda je zato lijepa nagrada kad zvizdan ne da dalje. Drugi dan je bilo girica, i to ne samo friganih! Ako vam je neobično da se pripremaju na brujet (brudet, brodet, kako li vam drago), bilo je i nama, ali ne znači da nije super. Girice, vino i hlad na širini ispod satnog tornja (bez sata, doduše). Mačke koje čekaju hranu, ljudi koji prolaze, oleandar koji se šareni. Lijepo, nije li? Naša dvočlana ekspedicija (fotografkinja i suvoditeljica je, zbog ograničenja tehnologije, nažalost nevidljiva) je uživala.
Slika 15. Obična marenda
Slika 16. Debelo nakon posebne marende, kad su svi već otišli. Pa tko bi prekidao girice za slikanje?
Dva dana lijepog gostoprimstva, ozbiljnog rada i puno viceva. Nadamo se nekom ponovnom susretu, a našim domaćinima želimo uspješan susret s mladima i da s njima što više i ljepše uspiju urediti lokvu Biljulju i okolne puteve.
Slika 17. Po čemu još znate za Krapanj?
Slika 18. Po mačkama znate za sve
Slika 19. Tanja voli zalaske sunca
Tekst: Ante Senjanović Foto: Tanja Kremenić Krapanj je najniži hrvatski otok, Krapanj je u jednome trenutku bio najgušće naseljen dio naše zemlje, Krapanj ima još kurioziteta i u još je ponečem bio naj- ili prvi, ali neću vam sad otkriti sve tajne. Interesirajte se, istražite, posjetite i raspitajte se. Domaćima bi bilo drago – upravo […]
Read More »