Sa zadovoljstvom i ponosom obavještavamo naše čitatelje i pratitelje kako smo krajem lipnja 2018. za svoj rad na zaštiti i popularizaciji suhozidne kulturne baštine dobili vrijedno priznanje Ministarstva kulture – dobitnici smo nagrade Vicko Andrić za 2017. godinu!
Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u: konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.
Više o nagradi
Naša je stigla kao nagrada za doprinos lokalnoj zajednici, zbog čega smo izrazito sretni jer naše su aktivnosti moguće upravo zahvaljujući suradnji s mnogim lokalnim zajednicama aktivnima na polju revitalizacije ove vrijedne vještine. Nagrada za životno djelo dodijeljena je konzervatorici dr. sc. Zoraidi Demori Staničić, danas umirovljenoj djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda, godišnja nagrada dodijeljena je Jadranki Baković, voditeljici Restauratorskog odjela Zadar pri Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorske radove na zadarskom poliptihu Vittorea Carpaccia. Popis i obrazloženja svih dobitnika za 2017.
Hvala kolegama iz Hrvatskog etnološkog društva i Konzervatorskog odjela Split na nominaciji! Svečana dodjela održat će se tijekom rujna, u sklopu obilježavanja manifestacije Dani europske baštine.
Popis članova udruge (5.7.2018.):
Antun Bahat, dipl.ing.prom., Zagreb
Katarina Bačić, aps. konzervacije kulturne baštine, Rijeka
Julia Bakota, mag.ing.agr., Split/Zagreb
Siniša Bodrožić, dipl.ing.arh., Slavonski Brod/Zagreb
Filip Bubalo, prof. povijesti/muzeolog, Split
Ana Burić, mag.ing.arh., Split/Rijeka
Marko Bušić, mag.ing.aedif., Đakovo
Xavier Cartwright, dipl. antropolog, Edinburgh
Maja Flajsig, stud. etnologije i kulturne antropologije, Zagreb
Luka Forko, stud. etnologije, Zagreb
Grga Frangeš, dipl. etnolog/muzeolog, Zagreb/Lovran
Matija Fukat, dipl.ing.arh, Vrbovec
Ivan Jovanovac, dipl.ing.arh., Osijek/Zagreb
Nevena Kereša, dipl.ing.arh., Varaždin/Wien
Marta Krištofić, stud. krajobrazne arhitekture, Zagreb
Miran Križanić, mag.ing.arh., Karlovac/Zadar
Vedrana Križanić, stud. šumarstva, Karlovac/Zagreb
Mateja Kuka, mag. povijesti umjetnosti i antropologije, Karlovac/Zagreb
Jelena Kulušić, aps. etnologije, Miljevci/Zagreb
Zvonimir Malbaša, mag.ing.aedif, Sinj
Mirna Mezulić, mag.ing.arh., Zagreb
Andrija Mihelčić, magistar edukacije politehnike i informatike, Čavle
Oleg Miklić, teh. za računarstvo, Rijeka
Ivan Milanovski (Mile), magistar etnolog/bibliotekar, Zagreb
Ivona Miloš, mag. dizajna, Praputnjak/Rijeka
Maja Mrvelj, stud. arheologije i povijesti umjetnosti, Zagreb
Andro Nigoević, klesar, Nerežišća
Marko Pejić, aps. etnologije, Zagreb
Sanela Planinčević, mag.ing.geod., Zagreb
Josipa Popović, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Sara Popović, dipl. arheolog, Stari Grad/Zagreb
Matej Požega, mag.ing.arh., Karlovac/Zagreb
Dora Raič, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Mirna Ratkajec, dipl.etnolog/pov.umjetnosti, Vrbovec
Miše Renić, dipl.ing.arh., Zagreb
Nikica Renić, prof. povijesti, Zagreb/Vis
Ante Senjanović, dipl.ing.arh., Split/Zagreb
Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Hrvoje Svečnjak, scenski stud., Zagreb
Ana Šepić, stud. arhitekture, Rukavac
Filip Šrajer, dipl.ing.arh., Zagreb
Mario Švencbir, mag.ing.agr., Zagreb
Romina Tominić, stud. primijenjenih umjetnosti, Lovran
Mislav Tovarac, mag. arheologije, Zagreb
Marija Tkalec, mag.inf., Bedekovčina/Zagreb
Marijana Varašanec, dipl.ing.fizike, Rijeka
Zrinka Vrkić, mag.ing.arh., Zadar
Mario Zaccaria, mag. arheologije, Rijeka
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »