Povratak na Veli Iž

 
Tekst i foto: Miran Križanić

Ovog ljeta smo nakon 7 godina ponovo gostovali kod švicarske udruge Maslinova gora u zabačenim i lijepim Barbinjama na otoku Ižu. Predsjednica / farmerica Karin koja nas je pozvala, terapeut Balz i njihova udruga bave se radom s mladima posebnih potreba. Zadnjih godina bave se i proizvodnjom i prodajom lokalnih proizvoda – lavanda, smilje, med, začinska sol… a nabavili su i nekoliko koza za milijeko i sir koji također prodaju u svojem dućanu „Barbinjak“ dolje u mjestu.  Svakog ljeta ugošćuju i jednu grupu učenika Waldorfske škole – iz Švicarske.

 

 1

1. Pogled na barbinjske suhozide / pergola pred glavnom kućom / panorama Velog Iža

Waldorfska škola?
Za našu priču je bitno da Waldorfska škola stavlja poseban naglasak na neposredan praktični rad u školovanju – svojevrsnu praksu raznih djelatnosti, obrta.. kako bi učenici raznih uzrasta stekli osnovne vještine i naučili cijeniti sva zanimanja jednom kad postanu recimo odvjetnici, bankari i inženjeri. Jedna takva djelatnost je upravo i suhozidno umijeće. Najviše ih zanima upravo rad rukama, kombinatorika i fokus potreban za izgradnju zida, a manje cjelokupan agro – povijesni kontekst suhozida.

22. LIJEVO  Profesor i učenici kod suhozidnog luka / susret s kamenom /  vrijeme marende / DESNO siesta kraj bunara u sklopu kuhinje / artičoka u cvatu

Barbinjak
Kao što vidimo na slikama, Waldorfci i ostali štićenici su svih ovih godina sagradili već čuda po Barbinjama sa svojim meštrom iz Švicarske. Samo letimičan pogled po imanju otkriva čak dva impozantna suhozidna amfiteatra ukloplkjen u teren. Glavna kuća također je sagrađena uz pomoć štićenika udruge. A kako se glavni meštar ove godine razbolio, potražili su lokalne voditelje voljne raditi desetak dana s mladima (na engleskom) i tu mi uskačemo. Osim nas dvojice iz Dragodida kao suhozidnih voditelja, bio je tu (za svaki slučaj) i mladi suhozidar Sam iz Švicarske, te profesor Donath iz Waldorsfke škole koji je bio voditelj pedagoškog dijela i općenito glavni odgovorni za cjelokupni boravak mladeži na kršu.

33. LIJEVO / Gotovo savršen polukružni suhozid kraj ljetne kuhinje / manji amfitaeatar / DESNO / veliki amfiteatar (jedva stane u kadar / ulaz u kozju nastambu sa autorskim ukrasima i krov koji služi kao pjover / Donath i Sam pred ovogodišnjim zadatkom

zadatak – podzid uz cestu
Glavni zadatak, okosnica tih naših zajedničkih 10 dana bilo je obnoviti zapadnu suhozidnu među – podzid imanja prema novouređenoj cesti. Kao i uvijek, strojno uređivanje puteva nosi suhozidne kolateralne žrtve, koje srećom nije teško ponovo dignuti. Dogovorili smo da ćemo prvo odraditi to, a onda ako ostane vremena pozabaviti se i drugim manjim projektima po imanju. Kao i kod svake obnove, proveli smo dosta vremena u čišćenju prije početka zidanja, ali nakon toga je išlo lakše. Kamen smo dobrim dijelom morali dovesti sa drugih dijelova imanja, pa je bilo i loko-vožnje karijolama.

44. LIJEVO / ekipa / zajedno je lakše / DESNO / rad uzduž zida / vađenje velikog kamena / kariola race

Kozji ulaz/izlaz
Osim obnove i podizanja podzida, bilo je potrebno ugraditi i ulaz / izlaz za koze koje odnedavna žive na Barbinjama i svakodnevno izlaze u ispašu. Nakon vijećanja domaćina i voditelja, odlučili smo zadržati postojeće puteljke kojima se koze već koriste, tek ih obzidati i napraviti prilazne rampe sa polukružnim podzidima. Kod obrade polukružnih detalja Sam se iskazao kao precizan i vješt suhozidar, i inače iz kamenarske obitelji.

Valja reći da Švicarci imaju puno suhozida a i razvijenu profesionalnu scenu koja ih gradi i održava. Naravno, njihovi suhozidi su bokun preuredni za naš ukus ali oprostit ćemo im :) Sam nam priča kako je kod njih praksa gradnju suhozida proslaviti bocom rakije, koja se nakon što svi otpiju gutljaj, vješto sakrije u sami zid.

55. LIJEVO /  prizori s gradilišta / DESNO / prije i poslije – prikazi dvaju ulaza

Val
Za kraj zida – kako ne bi sve stalo na funkcionalnom oblikovanju, odlučeno je u duhu Waldorfske škole napraviti ekspresivan valovit završetak, inspiriran otocima na horizontu, i drugim organskim uzorcima u prirodi.  Naravno, kad se puno ruku složi, posao brzo napreduje pa smo se nakon nekoliko dana okrenuli drugim punktovima.

66. panoramska snimka cijelog zida sa svih 23 polaznika / detalj ulaza / valoviti završetak zida

2. zadatak – Eskulap na ulazu
Prilaz imanju je sa istočne strane, odozgo sa ceste. Prethodnih godina sagrađena je prilazna rampa od puta do imanja ali sami ulaz ostao je nedefiniran. I ovdje smo pokušali što više poštovati postojeće elemente u prostoru, samo ih utvrditi i urediti suhozidima. A za kraj, ovdje je kao Donathov impromptu skulpturalni rad osvanuo i Eskulapov štap sa zmijom, simbol medicinskog umijeća i regeneracije. Nismo vidjeli niti jednu zmiju za vrijeme radionice, ali razumijemo otkud inspiracija!

77. LIJEVO pogled na štap sa maslinikom i Dugim otokom u pozdaini / detalj zmije i autor u pozadini kako silazi prema imanju / novi  prilaz imanju – desno se vidi početak silazne rampe / DESNO / učenici objašnjavaju dobre i loše strane novog ugla / Sam sjedi na novosagrađenim zidovima na prilazu

3.  zadatak – put – gomila
Dani su zbilja brzo prolazili ali imali smo vremena pozabaviti se još jednim projektom – uređenjem puta prema šumi i moru. Koze sa Barbinjaka  i ovdje su imale svoj pečat, pa smo podignuli nekoliko većih provala tik uz imanje koje su u ispaši srušile. Trebalo je paziti i na dobrosusjedsku etiku i odoliti posuđivanju kamenja sa obližnjih zidova. Tehnika obnove se sastojala u istovremenom čišćenju urušenog i zidanju novog lica zida.

88. LIJEVO polaznici u akciji / DESNO / put prije i poslije obnove, u pozadini se vidi kuća

4.  zadatak – šumom do mora
U produžetku isti put kratko prolazi kroz šumu, gdje smo odradili veće krčenje borovine i šikare kao bi proširili put. Dijelove obzida smo tek krčenjem otkrili i krenuli u popravak, a neki su se pronašli upravo u sječi i čišćenju. Zbog sezone požara paljenje smo ostavili za zimu!

Polaznici su zaista dobro usvojili pravilo  da zid prvo treba očistiti do temelja. Tako smo zadnja dva dana satima iskopavali jednu kosu stijenu dok nije doslovce pukla – a mi shvatili da se radilo o živoj stijeni. Na tom mjestu danas stoji obnovljen zavoj pješačkog puteljka, koji je dovršen doslovce prije završne prezentacije.

99.LIJEVO: grupa u inspekciji ulaska na šumski put / probijanje kroz makiju. cijeli ovaj dvostruki podzid je otkriven u čišćenju / put vodi do zasluženog kupanja / DESNO izgled zavoja na pješačkom putu prije i poslije akcije

5.  zadatak – Mala bunja
Za kraj, popravili smo i svod male bunje s predvorjem u sklopu velike gomile neposredno pokraj kuće. Kako se radilo o delikatnom zadatku, učenici su samo promatrali. Šteta nije bila velika, trebalo je samo naći odgovarajuću ploču i osigurati je. Na taj način ravna gomila iznad bunje postala je ponovo prohodna a bunja pogodna za siguran boravak i sklonište od vrućine.

1010. LIJEVO / detalj urušenog otvora bunje / ulaz u bunju – na slici se ne vidi, ali ulaz je među užima kroz koje smo ikad prošli. potrebno se zbilja polako i oprezno provući / DESNO / gore: prije, dolje: poslije popravka

Razno :)
Bilo je tu još sitnih popravaka masivnih zidova koji opasavaju cijelo imanje. Također radilo se i na popravcima ne-suhozidne prirode, kakvih u svakoj kući i na svakom imanju uvijek ima i previše. Primjerice, popravljen je potporanj za žlijeb spremišta za alat.

Osim toga, skupljalo se samoniklo bilje, lavanda, muzle koze, izrađivao sir. To je bazna djelatnost na imanju pa je svaki dan nekoliko polaznika pomagalo Karin u svim redovnim poslovima.

11
11. LIJEVO kozja nastamba / kozji sir / DESNO / sirup od lavande i smilja / sušeno bilje / Karin (u sredini) pokazuje tko je što radio. mlijeko na stolu je naravno kozje

Disciplina
Po pitanju organizacije kampa, kao zanimljivost valja spomenuti da je radni dan počinjao vrlo rano, oko 6 čajem i keksima. Tu se Waldorfci vjerno naslanjaju na težačku praksu polaska u zoru. U 8:30 je pauza za doručak, dok je marenda u 13h. Dugi ljetni dani zahtijevali su siestu ali popodnevna smjena nastavila se nakon užine u 16h pa sve do večere u 19h. Na kraju radnog dana, pa i na kraju cijele radionice, sudionici bi se skupili i razmijenili iskustva i dojmove. Profesori su točnošću švicarskog sata pazili na organizaciju. Edith je bila zadužena za kuhinju a Donath za radni dio.

12
12. Edith i Donath / detalji i atmosfera iz kuhinje / lagana marenda u podne

Primopredaja
Domaćini su za vrijeme radionice prepustili voditeljima upravljanje aktivnostima i nisu puno intervenirali, nego su se bavili svojim poslovima na imanju i u mjestu, tj u suvenirnici. Ali na kraju radionice došlo je vrijeme da im prezentiramo sve što smo napravili i predamo na korištenje! Svi smo obišli lokacije na kojima se radilo a polaznici su rastumačili kako i što se radilo. Bila je to dobra sinteza koja često izostane na radionicama, pa neki ni ne vide trud drugih.

13
13. svi se okupljaju a polaznici tumače što su naučili.

Izlet i suhozidni ispit!
Zadnju večer prije pakiranja, umjesto na večeru, uputili smo se zajednički na piknik na vrh obližnjeg brda. Polaznici su se podijelili u timove po 5-6, i nakon kratke pripreme prezentirali stečena znanja. Svatko u timu je dobio riječ da kaže dio naučenog. Na vrhu nije nedostajalo kamenja pa je ispit imao i „praktični“ dio. Svi su uspješno položili, a kakav bi to bio ispit bez diploma i zakuske na kraju.

Bila je to jedna uspješna suhozidna škola u prirodi! Nadamo se druženju i dogodine u Barbinjaku, … s nekim novim klincima.

14
14. Zajednička fotka na vrhu / prizori sa “ispita” / zalazak za kraj!

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Traže se volonteri suhozidne razmjene u Komiži!

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!!

44098166_2414687078581575_3162831135298289664_o
Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju Happy lemon i uz pomoć Tonćija Darlića. Svoje suhozidno znanje i vještinu će podijeliti s nekoliko volontera.

Razmjena će trajati od četiri do šest dana, u studenome 2018. Volonterima će mentor osigurati prijenos osnova umijeća gradnje suhozida, te hranu (tri obroka dnevno) i smještaj. Volonterima je pokriven povratni trošak puta do lokacije razmjene.

Što volonter radi za vrijeme razmjene?
– gradi nove podzide (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentira razmjenu i umijeće mentora fotografijama, tekstom i videom, te po završetku razmjene sastavlja kratki osvrt koji će se objaviti na dragodid.org

Kako se prijaviti?
Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, molimo vas da na info@dragodid.org do 31.10. pošaljete sljedeće:

Ime i prezime
Godina rođenja
E-adresa i kontakt broj
Mjesto odakle putujete na razmjenu
Zanimanje ili fakultet koji pohađate
Prijedlog datuma razmjene (4-6 dana u studenome 2018.)
Kratki motivacijski tekst (do 10 rečenica) u kojemu opisujete zbog čega biste htjeli sudjelovati u razmjeni.

Udruga Dragodid će vaše podatke koristiti isključivo za kontaktiranje vezano za rezultate odabira volontera o kojima ćemo vas obavijestiti do 1. studenoga 2018.

Prijavite se i ne propustite priliku provesti nekoliko sunčanih viških dana, učeći ovu vrijednu vještinu zaštićenu kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske! Ovaj program financira Splitsko-dalmatinska županija.

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!! Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju […]

Read More »

 atts
0

Konavle 2020.-odabran domaćin međunarodnog suhozidnog kongresa!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima!

jasenice3
Foto: Suhozidna baština Konavala

Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca na kojoj je naš član Filip Bubalo predstavio kandidaturu Hrvatske i Dragodida.

44940899_1185683414913364_4893057314627518464_o
Foto: SPS

Više o kongresima može se pročitati u izvještaju s onog održanog 2016. u Grčkoj: http://www.dragodid.org/izvjestaj-suhozidni-kongres-u-kefaloniji/

Pratite nas i do viđenja u Konavlima!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima! Foto: Suhozidna baština Konavala Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom […]

Read More »

 atts
0

Najava: Bosi po kamenju – 20 godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida
Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika

post-Raso

U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH četiri ovakve građevine i sve su u šibenskoj okolici.

Prigodom ove obljetnice i šibenskih iskustava s ovim fragmentom kulturne baštine pokušat ćemo ih staviti u okvir širih promjena s baštinom i pretpostaviti kojim putem će napredovati društvena skrb o njoj.

Predavač je autor obrazloženja za upise ovih kulturnih dobara, etnolog Jadran Kale (docent Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i kustos Etnografskog odjela Muzeja Grada Šibenika).

Više na mreži:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=216432

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidni kongres na Menorci

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca.

Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i praktična radionica obnove suhozidne ”barake”, kako je zovu Španjolci:

Screenshot_2
”Barraca” prije obnove

Program Kongresa i radionice dostupni su ovdje: http://pierreseche-international.org/nextcongress.html O tome kako nam je bilo moći ćete pročitati u izvještaju kada se vratimo s Baleara!

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca. Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i […]

Read More »

 atts
0

Press: Kulturni krajolik Srime

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Screenshot_1

 

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)  

Read More »