Povratak u Dragodid: 2017.

tekst: Filip Šrajer
f
oto: arhiva Dragodid, Filip Šrajer, Vilma Stopfer, Julia Bakota, Ante Senjanović, Vjeko Gašparović, Nina Zanki, Darko Musić

Priča o udruzi Dragodid obično počinje pričom o tome kako su osnivači udruge kao studenti tijekom nekoliko ljeta od 2002.-2006. godine u zaseoku Dragodid na otoku Visu pomagali pokojnome Andriji Suiću i njegovoj sestri Nedjeljki Burić u uređenju sela i objekata u njemu, i tako se zauvijek zarazili suhozidnom gradnjom…


Slika: daleke 2002. studenti arhitekture iz Švedske i Danske gule koru s borova za krov kućice u Dragodidu

Prošle je, 2017. godine, dakle na petnaestu obljetnicu prve međunarodne suhozidne radionice i dvanaest godina nakon zadnjih organiziranih volonterskih graditeljskih aktivnosti u selu Dragodid, odrađen, moglo bi se reći i najopsežniji i najraznolikiji volonterski program do sada. Povod je bio Nedjeljkin proljetošnji telefonski poziv, da joj je krov na kući na dva mjesta u kritičnom stanju.

IMG_0093 (1)
Slika: unutrašnjost kamenoga krova otkriva tamno naličje tradicijskoga života – goleme količine čađi s otvorenog ognjišta koje su naši preci svakodnevno udisali živeći na tobože čistom predindustrijskom zraku

Srećom, Nedjeljkin se telefonski poziv poklopio s javnim pozivom Grada Komiže za prijavu programa od interesa za opće dobro, pa smo odlučili reagirati i prijaviti projekt kompliciranog naziva “Obnova tradicijske kulturne baštine, razvoj volonterstva i građanskog aktivizma putem interventne sanacije stanja u selu Dragodid”. Ulaganje javnih sredstava u obnovu privatne kuće pritom smo smatrali opravdanim, budući da je krov o kojemu pričamo istodobno i prvi (najstariji) i zadnji pod kojim se u Dragodidu živi, a taj, Nedjeljkin dragodidski život, koji se sastoji od brige za koze, tovare i lozu, pravljenja vina, ribolova udicom s obale, branja ružmarina i levande, kapara i motara, zapravo je u komiškim okvirima (a vjerojatno i šire) zadnji ili jedan od zadnjih opipljivih ostataka onoga života kojega svi zazivamo i evociramo kada pričamo o našem sredozemnom identitetu i povijesti. Ekomuzej na djelu, rekli bismo. Grad Komiža se složio i za program odobrio 8.000 kn, s čime smo mogli početi raditi.

IMG_0305
Slika: Nedjeljka i tovar Gricko na usponu iz Komiže u Dragodid. Sanacija krova s prethodne slike glavni je preduvjet očuvanja ovakvih prizora i načina života. 

Sama obnova bila je zamišljena kao angažman domaćeg majstora iz Komiže tijekom dva tjedna ljeta, s pomoćnom radnom snagom – našim volonterima. Naravno da nije baš sasvim tako ispalo, jer je majstor s kojime smo sve dogovarali radi osobnih razloga i prezaposlenosti na kraju odustao, ali volonteri su ipak odradili svoje (u nekoliko višednevnih boravaka u selu odrađeno je branje i obrada borove građe i letvi od joprine, skidanje i sortiranje ploča s krova drugog objekta koji je također počeo popuštati, rastavljanje ranije sklapane drvene konstrukcije s trećeg objekta).

radovi razni
Slika: volonteri u akciji – razni radovi na uređenju i sanaciji stanja u selu: rušenje velikog sklepanog daščanog krova, skidanje ploča s trule konstrukcije jednog manjeg objekta, inventura alata, zaštita borovih greda i letvi joprine protiv crva

Pregledom konstrukcije samog krova ustanovljeno je da je ona u dosta lošem stanju. Nasreću Nedjeljka je imala nešto svojih novaca, te se mogao poduzeti jači zahvat od zamišljenoga – zamjena dijela rogova, svih letava i dvije poprečne grede. Pred sam kraj godine napokon su pronađeni i majstori koji su se htjeli toga prihvatiti (obrt Joso Pućo iz Solina, ekipa predvođena komiškim zetom Mariom, a kamen je stavljao Darko Musić).

popravak krova
Slika: Natezanja s majstorima naravno je bilo (na gornjoj slici su postavljena prva tri reda ploča, a konstrukcija još nije bila sanirana kako treba), ali najteže je bilo natezanje s kišom koja je padala u 12. mjesecu i dovodila u pitanje finiš akcije. Na donjoj slici majstor slika obavljeni posao. 

U trenutku pisanja ovoga teksta krov je tek bio gotov, nismo još bili gore, a prava kiša još nije pala, tako da ćemo se suzdržati od davanja konačnih komentara, ali zadovoljni smo što je konstrukcija sanirana, a kuća ponovno pod krovom.

Što se tiče “volonterstva i građanskog aktivizma”, tu je ispalo sjajno i iznad očekivanja. Ad-hoc objavljena poludnevna turistička tura gradnje suhozida koju smo 21. srpnja s polaskom iz Komiže organizirali uz podršku Alternature okupila je šaroliko društvo iz Danske, Srbije, Hrvatske, Švedske, Slovenije i Malezije. O toj akciji smo nešto više napisali ovdje.

akcija turisti
Slika: turističko-volonterska akcija kao korisna pomoć u uređenju sela, zanimljiva dopuna komiškoj ljetnoj turističkoj ponudi i prilika za osmjeh na licu gostiju i domaćice

A pravi hit i vrhunac cijeloga godišnjeg programa je bio posjet vrtićanaca iz Dječjeg vrtića Komiža 17. listopada uz podršku (prijevoz) DVD Komiža. Dvadesetak djece i njihove tete Ninu Zanki i Tinu Vučemilo prvo smo odveli do beštija: tovara Galita i Gricka, koze Larise i jaruha Antoninkota. Kad su nahranili beštije, išli smo do gustirne napiti se vode, a predškolci su i izvukli po mali sić.

Zatim smo pogledali konobu, pa se osvježili uz dragodidski čaj (vris, menta, kadulja, ružmarin, origano…) i kekse uz komin. Marenda je bila na zugu, malo balota i drugih igara. I za kraj su svi ugradili po koji kamenčić u jedan kolnjik (suhozid). Još jedna stvar koja nam je razgalila srca je ta što je u vidu donacije od 2.000 kn taj aktivističko-edukacijski dio akcije samoinicijativno potpomogla Malezijka s komiškom adresom Marie Yap.

vrticanci
Slika: komin, beštije, gustirna, balote, kolnjici – komiški vrtićanci u posjetu Dragodidu

Sve u svemu, osim što je napravljeno dosta posla na uređenju starih kamenih objekata (a tome poslu nikad kraja), imamo dojam da smo prošlogodišnjom dragodidskom akcijom možda zavrtili i neke nove priče i nove ljude oko ovoga jedinstvenoga ambijenta na sjevernoj padini otoka Visa, trikvarat ure tovarećim hodom od Komiže. Doviđenja u Dragodidu!

IMG_0306

Rekapitulacija:
- obnovljena konstrukcija i kameni pokrov površine cca 60 m2 na najstarijoj kući u Dragodidu izvornim materijalima i tehnikama (originalnim pločama, te drvenom građom iz lokalnog izvora)
- izvršena sanacija i uređenje još nekoliko objekata (rastavljen sklepani daščani krov, skinute ploče sa trule konstrukcije dva manja objekta, uređen zug za balote)
- održana javna poludnevna turističko-volonterska akcija izgradnje suhozida (10 gostiju)
- održan poludnevni posjet djece starijih vrtićkih uzrasta DV Komiža selu (19 djece)
- financiranje: Grad Komiža, Marie Yap, Nedjeljka Burić
- pomoć u prijevozu: DVD Komiža, turistička agencija Alternatura, turistička agencija VIS IT,
- radove izveli: građevinski obrt Joso Pućo (Solin), postavljanje kamenih ploča Darko Musić, volonteri udruge Dragodid (Mario Švencbir, Julia Bakota, Filip Bubalo, Filip Šrajer, Ante Senjanović, Vilma Stopfer, Nikica Dini Renić, Mislav Tovarac, Marijana Varašanec, Zrinka Vrkić, Nikola Jovović-Vis walking tours)

 

 

 

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/02/05-na-starih-mrg-novi-170x274.jpg
0

Pravilnik za suhozide

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida!

05 na starih mrg-novi

Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis Lešić

Nakon što je prošle godine dosta (opravdanog) negodovanja izazvala činjenica da za potpore za održavanje (0,74 EUR/m’) nisu predviđeni unutrašnji suhozidi i potporni zidovi terasa, sada je prilika da se reagira. Do sada su komentarom reagirali LAG Tera liburna, LAG ADRION, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije DALMACIJA EKO, troje privatnih osoba (pretpostavljamo poljoprivrednika) i Dragodid.

E-savjetovanje o Pravilniku nalazi se na gornjem linku, a za ostaviti komentar potrebno je odraditi jednostavnu prijavu (kroz sustav e-građani ili kroz registraciju u e-savjetovanja).

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida! Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis […]

Read More »

 atts
0

Learning Kits on fundraising, advocacy and education in heritage

EN2018
Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download:

Fundraising
Awareness-Raising & Advocacy
Citizen Engagement & Education

The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning kits: europanostra.org

Dragodid is proud to stand as one of the prominent examples of awareness-raising & advocacy:

EN1en2en3

Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download: Fundraising Awareness-Raising & Advocacy Citizen Engagement & Education The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning […]

Read More »

 atts
0

S Marinkom Orlićem na draškoj komunadi

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer, Berislav Horvatić, Denis Lešić
Video: Filip Šrajer, Marko Pejić

IMG_0589

Prošloga tjedna posjetili smo Marinka Orlića, stočara iz mjesta Baška Draga (odnosno Bašćanska Draga) na otoku Krku. Marinkov otac je bio porijeklom iz obližnjeg Punta, pa ga po njemu neki još zovu Puntarić. On i žena mu Mirjana najveći su krčki uzgajivači ovaca, imaju oko 700 ovaca koje drže na ….. e pa, o tome je ovdje i riječ.

Krk

Slika: kamenjarski pašnjaci otoka Krka “svijetle” na satelitskoj snimci (izvor: Google)

Južni dio otoka Krka, odnosno dvije kamenite visoravni lijevo i desno od kanjona (drage) Baške, najzanimljiviji su su hrvatski stočarski krajolici. Nepregledne površine kamenjara ispresijecane su dugačkim suhozidnim ogradama, a posebnu slikovitost cijelome prostoru daje “leopardov” uzorak brojnih dolaca i dolčića, malih vrtača pojedinačno ograđenih suhozidima. Po pašnjacima se na desetak mjesta nalaze mrgari, možda najslikovitije građevine hrvatskog suhozidnog graditeljstva – višeprostorni torovi odozgo nalik na cvjetove, a među znalcima ništa manje poznati nisu niti draški bunari – mali suhozidni zdenci nadsvođeni kamenim svodovima.

Ljubimer_109_RED

Slika: Pogled na Bašku preko mrgara i napuštenih poljodjelskih parcela na Ljubimeru (Foto: Denis Lešić)

Ove visoravni i brda (ovdje se nalazi i najviši vrh otoka Obzova, 568 m) povijesno su podijeljene na nekoliko komunada – općinskih pašnjaka: zapadno, prema Kvarneriću, odnosno Cresu, nalaze se komunade Punta, Stare Baške i Batomlja, a istočno, prema Velebitskom kanalu i kopnu, komunade Baške, Jurandvora i Drage Bašćanske. Ova zadnja, draška komunada, je i najveća jer su Dražani povijesno bili i ostali najznačajniji stočari na otoku. Uz komunade, ili unutar njih, nalaze se drmuni, privatni pašnjaci jednoga ili više vlasnika, često podijeljeni u pojedine graje, te brojne veće i manje poljodjelske površine. Dinamika tamošnjega pregonskoga stočarstva nalaže da se za vrijeme zimske polovice godine (otprilike od 1.12. do 1.5.) ovce nalaze na privatnome posjedu (sele se po pojedinim grajama, kako koju popasu), dok se u ljetno doba puštaju na komunade. Krajem ljetnog razdoblja ovce se skupljaju s komunade i sele natrag u graje i tako započinje novi ciklus.

Kal_WIDE_BH

Slika: detalj draške komunade. Komunada u užem smislu općinskog pašnjaka je pojas goleti po sredini slike. Rasute po komunadi, poljodjelske i stočarske površine omeđene gromačom ovome krajoliku daju posebnu mozaičnu slikovitost. U prvom planu je područje zvano Kal, gdje se uzgajalo, nekada davno žito, kasnije krumpir, vinova loza …. dok su po komunadi raštrkani pojedinačni, katkad bizarno maleni dolci i dolčići građeni u istu svrhu. Povrh njih je pojas drmuna, privatnih pašnjaka podijeljenih u pojedinačne graje. Dalje se zeleni kanjon Baške drage i bijeli nasuprotna pašnjačka visoravan. Jasno se vidi razlika u boji između gologa kamenjara komunade i privatnih parcela u kojima je visoka trava. Nekada su vrijedila stroga pravila koliko ovaca smije biti na komunadi (40 po vlasniku), danas to nije tako, pa je i vegetacija degradirala – tragedy of the commons na djelu. (Foto: Berislav Horvatić)

horv00-08

Slika: prilikom svakoga seljenja, te prilikom striga u ljeto, ovce je trebalo okupiti – za skupljanje ovaca s komunade služe ovi suhozidni “alati” – mrgari. Ovce se utjeraju u središnji prostor – salu, a iz nje razvrstavaju u pojedine mrgariće. (Foto: Berislav Horvatić)

05 na starih mrg-novi

Slika: Na starih mrgari – novi. Da, tako se naziva ovaj lokalitet. U tragovima na tlu vidi se kako su mrgari nekada bili veći – smanjena stada rezultirala su i promjenom u veličini mrgara, kako bi se zadržale performanse, odnosno optimalan kapacitet “alata”. (Foto: Denis Lešić)

Fotogalerija snimaka mrgara iz zraka može se naći ovdje, njihove lokacije na karti ovdje, a tekst Berislava Horvatića na engleskom i hrvatskom jeziku ovdje.

DSCN5296

Slika: osamljeni dolčić daleko na komunadi u kojemu su se uzgajali krumpir i pomidori. Slični dolčićima su umejki ili drmunići, prostori ograđeni kako bi se u njih privremeno stavio magarac ili dio stada. Danas se ta distinkcija izgubila, jer su i jedni i drugi uglavnom napušteni ili se koriste za stočarstvo. (Foto: Berislav Horvatić)

IMG_0559

Slika: još jedna karakteristična suhozidna građevina: bunar nadsvođen nepravim svodom. Na draškoj komunadi ima ih 16, a još ima i nekoliko privatnih. Kroz uzak ulaz ne može se provući ovca – voda u bunarima bila je dostupna samo ljudima, za piće i pripremu jela, za pripremu insekticida protiv krpelja, za napojiti magarca i druge namjene. Za razliku od sličnih bunja ili obližnjih puntarskih komarda gdje su kamenovi nepravoga svoda nagnuti prema van kako se kiša ne bi procjeđivala u unutrašnjost, ovdje su nagnuti prema unutra – iz jasnog razloga.

Svi bunari (lokacije, opisi i fotografije) mogu se vidjeti na interaktivnoj karti Suhozid.hr, a tekst Berislava Horvatića na hrvatskom i engleskom s crtežima Boruta Juvanca može se naći ovdje

IMG_0564

Nakon ovoga opširnog uvoda, nešto i o našim domaćinima i druženju s njima. Marinko svoje ovce drži na svojim pašnjacima, zatim na pašnjacima koje je uzeo u zakup i na komunadi (ljeti na visoravni, a s jeseni na „jesenskoj komunadi“, zapravo gaju bliže selu). Ukupno gospodari s oko 500 ha zemljišta, a u ARKODu ima upisano 22 km suhozida. Po tome je prvi među svim hrvatskom poljoprivrednicima, pretekao je čak i takve „gigante“ kakvi su Paška sirana d.d. i Poljoprivredna zadruga Cres. Temeljem toga osvojio je prošlogodišnju titulu „Prijatelj suhozida“, međutim poticaje od države za održavanje suhozida još nije dobio… Na slici gore su suhozidi između pojedinih graja unutar posjeda – za njih nisu predviđeni novci, nego samo za vanjske ograde.

Pogledajte kratki filmić snimljen prilikom našega druženja na komunadi.

 

IMG_0558-1

Slika: Svakodnevno trošeći đonove po kamenitom tlu komunade  Mirjana i Marinko godišnje unište desetke pari obuće. Hodaju prema graji u kojoj drže ovce. Lokacija je Za Vodinami, lijevo na slici je bunar, a u pozadini su zarasli dolci. Drvo je maklen ili kako ga tu zovu žestila

Razgovarajući o krajoliku i o stočarstvu koja ga je stvorilo, a Marinku i Mirjani je svakodnevica, dotakli smo se mnogih tema, ali normalno je da je priča skretala na aktualne probleme. Već godinama je na komunadi (koja je postala vlasništvo države, za razliku od nekih drugih komunada koje su zadržale općine i gradovi ili su razdijeljene među privatnim korisnicima) najveća tema to kako Hrvatske šume oru, odnosno ripaju kamenjar komunade i na njoj sade borove. Uznapredovali izrast smriča (kojega se ne smije uklanjati!) i novoposađene borove šumice istiskuju ovčare s komunada, a umjesto ovaca, šire se čaglji i veprovi, koji razvaljuju gromače, provaljujuju u graje i ubijaju ovce, pogotovo tek izležene janjce.

Drugi problem vezan je uz spomenute poticaje, a trn je u oku svima koji se razumiju u hrvatsku suhozidnu baštinu:  Pravilnik koji regulira poticaje ne priznaje suhozide unutar ARKOD parcela, već samo po njihovom obodu. Kako ARKOD parcela obuhvaća cijeli jedan poljoprivredni posjed, tako obuhvaća i više graja unutar njega, a za poticaje su predviđeni samo vanjski zidovi. Tako će se u konačnom obračunu Marinkova “metraža” vjerojatno značajno smanjiti, a gromače među grajama, tamo gdje funkcionalno nisu nužne, pomalo nestajati. To nije samo Marinkov problem, tako će bez poticaja za održavanje ostati i terase, gomile i zidovi unutar parcela u Dalmaciji, bez obzira što je i u jednom i u drugom slučaju riječ o temeljnim krajobraznim obilježjima, mogli bismo reći i glavnim razlikovnim obilježjima hrvatskog u odnosu na druge svjetske suhozidne krajolike i razlogu zašto su uopće poticaji i uvedeni. Marinko ukazuje na još jedan problem Pravilnika, a to je uvjet da se mora ukloniti vegetacija uz suhozide, a upravo se recimo kupina uz suhozid pokazala kao određena vrsta osiguranja da ga vepar na tome mjestu ne može probiti, odnosno daleko mu je teže to učiniti… Sigurno teme za Pravilnik za 2018. koji je trenutno na javnoj raspravi.

I tako je uz divljenje jedinstvenom krajoliku i građevinama južnog dijela otoka Krka, i razgovore o problemima koji muče tamošnje stočare, brzo proletilo kratko zimsko poslijepodne…

Autor teksta zahvaljuje se na podacima i korekcijama Berislavu Horvatiću, koji je prije petnaestak godina prvi istražio i publicirao zanimljivosti ovoga krajolika, vođen domaćim autoritetima od kojih sada neki više nisu na životu.

 

Reportaža s kratkoga posjeta najvećem ovčaru na otoku Krku i najslikovitijem hrvatskom suhozidnom krajoliku.

Read More »

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/01/Aci-letak-170x274.png
0

Poziv domaćinima suhozidnih razmjena

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti.

Aci letak
* Postupak prijave:
1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018
2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org
Prijave su otvorene do 25. veljače 2018!

Prihvatljivi domaćini su: javne ustanove, OPG-i, organizacije civilnoga društva, obrti, tvrtke i privatne osobe. Uvjet je poznavanje i korištenje umijeća suhozidne gradnje i volja da se prenese sudionicima razmjene te djelovanje na području Primorsko-goranske županije.

Jedna razmjena uključuje boravak minimalno dva sudionika kod jednog domaćina, a traje od tri do sedam dana. Razmjena se mora odviti u razdoblju od 15. ožujka do 15. listopada 2018.

Što domaćin OSIGURAVA sudionicima za vrijeme razmjene?
– mentoriranje i prijenos osnova suhozidne gradnje
– hranu (tri obroka dnevno) i smještaj (u obzir dolazi smještaj u kampu, prema dogovoru sa sudionicima)

Što domaćin MOŽE OČEKIVATI od sudionika za vrijeme razmjene?
– rad na obnovi postojećih i gradnji novih suhozida (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentiranje rada i umijeća suhozidne gradnje koji će se po završetku razmjene objaviti na dragodid.org

Domaćinu je osigurana kompenzacija u iznosu od 100,00 kuna neto po sudioniku po danu trajanja razmjene. Dobit će potvrdu o sudjelovanju u programu i upisati se u bazu suhozidnih domaćina udruge DRAGODID.

Naš stručni tim će po završetku prijava odabrati pet domaćina i s njima razraditi plan razmjene. Molimo pitanja uputite na: info@dragodid.org ili 092/165 23 92 (Julia Bakota, voditeljica programa razmjena).

Radujemo se vašim prijavama!

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. * Postupak prijave: 1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018 2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org Prijave su otvorene do 25. veljače 2018! Prihvatljivi domaćini […]

Read More »

 atts
0

Branitelji izgradili suhozidni grb u Loparu

39900355912_fec2d0be0e_b
Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima.

Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, ŠkabrnjiĆunskome kraj Maloga LošinjaOmišlju na Krku, pa čak i u Vukovaru, UVDR-a Lopar prošloga je tjedna obilježila Dan branitelja izgradnjom velikog hrvatskog grba napravljenog tako da je u prethodno napravljenu konstrukciju od suhozida visine nešto manje od metra usipan kamen za bijela polja i drobljeni crijep za crvena polja. Dimenzije cijelih polja su oko 7×7 m.

Više ovdje:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Loparski-veterani-tehnikom-suhozida-izradili-ogromni-hrvatski-grb
http://www.rabdanas.com/index.php/vijesti/item/2368-uz-blagoslov-grba-suhozida-na-glavicici-obiljezen-dan-branitelja-opcine-lopar

Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima. Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, Škabrnji, Ćunskome kraj Maloga […]

Read More »