Pressclip: Europa Nostra Award

EUbilten, broj 37 svibanj 2011.

Nagrada Europa Nostra dodijeljena hrvatskoj udruzi „4 grada Dragodid”

_________________________

Delegation of the European Union (web page), 22.4.2011.

Europa Nostra Prize awarded to the Croatian Association ‘4 grada Dragodid’

The Croatian Association ‘4 grada Dragodid’ has been awarded the Europa Nostra Prize by the European Union. The “Dragodid.org – preservation of dry-stone masonry techniques in the Eastern Adriatic” project has been recognised for the preservation of cultural heritage.

The Association ‘4 grada Dragodid’ is one the of 27 prize winners of this prestigious award in the category of Education, training and awareness-raising for the project dealing with the preservation of dry-stone masonry techniques in the eastern Adriatic. Altogether 140 projects from 31 countries participated in this year’s competition for the Europa Nostra Prize.

Recognizing the cultural, ecological and practical value of the ancient dry-stone architectural tradition, the Association ‘4 grada Dragodid’ initiated the project of reviving this construction technique among young people. The aim of the project is to restore dry-stone masonry skills as an efficient, aesthetical and sustainable way of construction of basic, simple buildings in the Mediterranean area. The Association aims to transfer the old masters’ knowledge and skills to new generations through workshops, printed guidelines and a website, www.dragodid.org. The Association initiated the renovation of houses in the village of Dragodid, on the island of Vis, where all family houses and adjacent buildings were built by applying the same technique, One side of the house was dug in the the ground, walls were made of local stone – semi-dressed stone, 70 – 80 cm thick; a wooden roof made of local pine wood and jasmine with trimmed branches partially used and a covering made of stone panels of local origin. Modest family houses were approximately of 12 – 15 metre length and 5 metre width, with no partition walls.

The awards will be presented on 10th June during a ceremony at the Concertgebouw in Amsterdam in the presence of Androulla Vassiliou, the European Commissioner for Education, Culture, Multilingualism, Sport, Media and Youth and the world-renowned tenor and conductor, Plácido Domingo, the President of Europa Nostra.

More information available at:
http://ec.europa.eu/culture
http://www.europanostra.org

_________________________

Hrvatski Radio, 11.4.2011. (.mp3)

_________________________

tportal, 8.4.2011.

Nagrada Europa Nostra za promicanje suhozida

Europska komisija i organizacija Europa Nostra proglasile su 27 ovogodišnjih laureata nagrade nagrade Europske unije za kulturnu baštinu Europa Nostra među kojima je hrvatska udruga 4 grada dragodid i njihov projekt Dragodid.org

Foto: dragodid.org/

Autor: S.F.
Za ovogodišnju nagradu bilo je prijavljeno 140 projekata iz 31 zemlje, a stručni žiri odabrao je 27 laureata koji prema njihovu sudu najviše doprinose očuvanju kulturne tradicije.

Rad udruge 4 grada dragodid zasnovan je na prepoznavanju praktične, kulturne i ekološke važnosti suhozida. Vještina gradnje suhozida i suhozidnih građevina tradicijsko je nasljeđe mediteranskog prostora ukorijenjeno još u pretpovijesnim vremenima i glavni ambijentalni element kulturnog krajolika Jadrana. Projekt udruge 4 grada dragodida sastoji se od praktičnih radionica suhozidne gradnje te širenja tako prikupljenih znanja i iskustava kroz elektronska (www.dragodid.org) i tiskana izdanja.

Cilj je radionica da se praktičnim radom na obnovi starina pod vodstvom iskusnih majstora zidara, vrijedna lokalna znanja o tradicijskim graditeljskim tehnikama zabilježe i prenesu na novu generaciju entuzijasta i mladih stručnjaka.

Od 27 odabranih projekata bit će odabrano šest dobitnika Grand prixa kojima će biti uručena priznanja i novčana nagrada u iznosu od 10.000 eura na svečanosti u hali Concertgebouw u Amsterdamu. Nagrade će uručiti Androulle Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, te svjetski poznati tenor Plácido Domingo, predsjednik organizacije Europa Nostra.

Svi zainteresirani za projekt Dragodid.org imat će priliku razgledati izložbu ‘Dragodid – retrospektiva projekta zaštite suhozidnog graditeljskog umijeća, 2001-2011.’ koja će se održati u izložbenom prostoru palače Garbas u Rijeci, a otvara se u ponedjeljak, 11. travnja.

_________________________

 

ECOVAST HRVATSKA SEKCIJA (web page), 8.4.2011.

Nagrada Europa Nostra udruzi Dragodid

Kolege iz udruge “4 grada Dragodid” dobili su ovogodišnju prestižnu nagradu “Europa nostra”. Službenom izjavom za javnost Europske komisije i baštinske organizacije Europa Nostra 7. travnja 2011. objavljena su imena 27 ovogodišnjih laureata Nagrade europske unije za kulturnu baštinu Europa Nostra. Među ovogodišnjim dobitnicima ovog najprestižnijeg europskog priznanja za kulturnu baštinu našla se i udruga “4 grada Dragodid” sa svojim projektom „DRAGODID.ORG – OČUVANJE SUHOZIDNIH TEHNIKA GRADNJE ISTOČNOG JADRANA“. Članovi Hrvatske sekcije ECOVAST-a sudjelovali su na dosadašnjim aktivnostima udruge “4 grada Dragodid” a ovom im prilikom upućujemo i iskrene čestitke!

Nagrada “Europa Nostra” ujedno je i najbolji poziv na otvorenje izložbe “Dragodid – retrospektiva projekta zaštite suhozidnog graditeljskog umijeća, 2001-2011.”
Izložba će biti otvorena u izložbenom prostoru palače Garbas u Rijeci, Užarska 26, u ponedeljak, 11.4.2011 godine s početkom u 18 sati, a ostaje otvorena do 20. travnja 2011.

Više informacija: http://www.dragodid.org
Poziv na izložbu

_________________________

www.culturenet.hr, 7.4.2011.

Udruzi Dragodid pripala nagrada Europa Nostra

(D.H.F.)

Europska komisija je u četvrtak, 7. travnja, objavila popis od 27 dobitnika nagrade Europske unije za kulturnu baštinu – Europa Nostra 2011, među kojima je i hrvatska udruga ‘4 grada – Dragodid‘ – za očuvanje suhozida, tradicijskog načina gradnje na istočnoj obali Jadrana.

O projektu ‘dragodid.org – Očuvanje suhozidnih tehnika gradnje istočnog Jadrana’

Vještina gradnje suhozida i suhozidnih građevina tradicijsko je nasljeđe mediteranskog prostora ukorijenjeno još u pretpovijesnim vremenima i glavni ambijentalni element kulturnog krajolika našeg Jadrana. Na prostoru mediteranske Hrvatske suhozidna je gradnja sve do polovice prošloga stoljeća bila prevladavajuća tehnika izgradnje zemljišnih ograda, manjih gospodarskih građevina a često i skromnijih objekata u stambenoj funkciji.

Rad udruge 4 grada Dragodid zasnovan je na prepoznavanju praktične, kulturne i ekološke važnosti ovih jednostavnih građevinskih umijeća, te potrebe da se ona očuvaju i prenesu na novu generaciju. U tu svrhu pokrenut je nagrađeni projekt dragodid.org.

Rad udruge sastoji se od praktičnih radionica suhozidne gradnje te širenja tako prikupljenih znanja i iskustava kroz elektronska i tiskana izdanja.

Cilj je radionica da se praktičnim radom na obnovi starina pod vodstvom iskusnih majstora zidara, vrijedna lokalna znanja o tradicijskim graditeljskim tehnikama zabilježe i prenesu na novu generaciju entuzijasta i mladih stručnjaka.

Kao glavno sredstvo širenja i popularizacije ovako stečenih znanja te prikupljene literature, pokrenuta je web stranica www.dragodid.org – “Internetski portal o suhozidima“. Kroz ovaj portal javnosti su dostupni sakupljeni materijali i poveznice na temu suhozidnog i drugog narodnog graditeljstva.  Naša saznanja skupljena su u priručniku “Mediteranska kamena kuća – tehnike gradnje i obnove” kojeg je 2006. godine izdao Institut za turizam, a za skoru budućnost planiramo i nova papirnata izdanja. Naše publikacije nastojimo pisati popularnim i pristupačnim tonom ali zadržati i informativnost te izvornost koje ih čine korisnima i stručnjacima.

Dodjela nagrade

Nagrada Europa Nostra biti će uručena 10. srpnja u hali Concertgebouw u Amsterdamu, iz ruku Androulle Vassiliou, europske povjerenice za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, te svjetski poznatog tenora Plácida Dominga, predsjednika organizacije Europa Nostra.

Otvorenje izložbe ‘Dragodid – retrospektiva projekta zaštite suhozidnog graditeljskog umijeća, 2001-2011.’ održat će se u izložbenom prostoru palače Garbas u Rijeci, Užarska 26, u ponedeljak, 11.4.2011 godine s početkom u 18h. Tom će prilikom premjerno biti prikazan kratki reportažni film o projektu u produkciji nezavisne medijske kuće Fade In. (dragodid.org)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2022/01/Suhozid-1-170x274.jpg
0

Najava: Restaurator suhozida – čuvar prošlosti

Nacionalni park Mljet organizira volonterski program “Restaurator suhozida – čuvar prošlosti”.

Suhozid-1

Volonteri će raditi na obnovi suhozida, međa, podzida, skalinada i slično.

Posao obuhvaća sljedeće aktivnosti:
– krčenje i čišćenje vegetacije koja je obrasla suhozide;
– čišćenje okolnog terena;
– prikupljanje, nošenje i sortiranje kamenja;
– jednostavnu obradu kamenja ručnim alatima;
– slaganje kamenja;
– bilježenje koordinata postojećih suhozidnih struktura;
– fotografiranje suhozida prije i poslije obnove.

Volontiranje je moguće u travnju (26.3-2.4, 2.-9.4, 9.-16.4), a traje 7 dana, od čega je jedan dan predviđen za odmor i organizirani obilazak otoka.

Poveznica sa svim detaljima i prijavnicom:
https//volonteri.parkovihrvatske.hr/hr/volontiraj/restaurator-suhozida-cuvar-proslosti/

Nacionalni park Mljet organizira volonterski program “Restaurator suhozida – čuvar prošlosti”. Volonteri će raditi na obnovi suhozida, međa, podzida, skalinada i slično. Posao obuhvaća sljedeće aktivnosti: – krčenje i čišćenje vegetacije koja je obrasla suhozide; – čišćenje okolnog terena; – prikupljanje, nošenje i sortiranje kamenja; – jednostavnu obradu kamenja ručnim alatima; – slaganje kamenja; – […]

Read More »

 atts
0

Povratak u (Eden) Godinj

Tekst: Stipe Božinović
Fotografije: Jelena Kulušić, Žana Pervan Odak

Veliki Godinj se vratio, ili bolje rečeno mi smo se vratili Velikom Godinju. Nakon dvije prošlogodišnje radionice (izvještaj1, izvještaj2) nevezane uz suhozide ovog puta smo organizirali radionicu obnove i izgradnje suhozida. Naši domaćini kao i do sada bili su brat i sestra Nada i Nediljko Pavlinović. Radionica je bila organizirana u suradnji i pod sponzorstvom Centra za kulturu i baštinu (CKB) Grada Vrgorca i Parka prirode Biokovo. Dragodid smo predstavljali Jelena Kulušić i ja, Stipe Božinović.

Page-1-Image-1
Foto 1. i 2. Pozdravne riječi i uvodno predavanje

Nije sve baš išlo baš po planu. Originalni termin bio je zakazan za kraj kolovoza, točnije posljednju subotu, ali zbog lošeg vremena radionica je otkazana u kolovozu i rujnu te je konačno realizirana 16. listopada. S obzirom da je originalni termin bio dogovoren za kolovoz, tom terminu i očekivanim vrućinama bilo je prilagođeno trajanje radionice, pa je dogovorena četverosatna radionica kroz prijepodne. Bez obzira na odgodu termina dogovor da će radionica biti kroz jedno prijepodne nije se promijenio.

Page-2-Image-2
Foto 3. i 4. Sanacija jednog urušenja i rezultati sanacije

Broj sudionika je bio ograničen zbog epidemioloških mjera, ali i u takvim okolnostima okupilo se 20ak entuzijastičnih ljudi, među kojima predstavnici CKB Grada Vrgorca, PP Biokovo, Konzervatorskog ureda u Imotskom i ljubitelja ovog dijela baštine, koji su vidjeli objavu događaja na društvenim mrežama.

Page-2-Image-3
Foto 5. i 6. Sanacija drugog urušenja i rezultati sanacije

I nakon svih tih tehnikalija, dogovora i odgoda dočekali smo i to jutro 16. listopada, sjeli u auto i uputili se u Veliki Godinj. S obzirom da više nije bio kolovoz pa rad nismo trebali početi prije velikih vrućina ipak smo se dogovorili za nešto kasniji početak radionice (čitaj 9 sati). Nakon uvodnih riječi organizatora i našeg uvodnog predavanja o samoj tehnici gradnje i sigurnosti na radu sama radionica je bila podijeljena na dva dijela, dva terena, dvije razine spremnosti. Dio sudionika, onih koji do sada nisu imali iskustva u izradi suhozida, sudjelovali su za početak u obnovi urušenih suhozida uz stazu koja iz Velikog Godinja vodi u Biokovo. Oni s više iskustva i želje izrađivali su potpuno novi suhozid za koji su domaćini pripremili ranije teren. Kada su se i oni neiskusniji ili nesigurniji u svoje vještine zidanja izvježbali i uhvatili ruku s obnovom nekoliko urušenih ogradnih zidova, svi skupa smo se prebacili na izgradnju novog zida. Novi zid bio je ambiciozan pothvat i od početka se znalo da neće biti završen, ali domaćini su željeli samo da se počne, da se napravi prvi red, jer su sigurni da će se onda i nekada nastaviti.

Page-3-Image-4
Foto 7. i 8. Rad na novom zidu

Nema potrebe pričati da su 4 sata koliko je dogovoreno da će radionica trajati jako brzo prošla, a kada je došlo vrijeme za ručak nije se odmah prestalo raditi, jer „evo samo još ovo da popravimo”, no kad je stigla naručena peka rad je ipak obustavljen.

Page-4-Image-5
Foto 9. i 10. Izgrađeni dio novog zida i rezultati radionice

I tako je jako brzo prošlo lijepo jutro u Velikom Godinju, još jedna lijepa radionica. I ne treba spominjati da se već kuju planovi za nove, buduće akcije. Za kraj ostaje još jednom zahvaliti našim domaćinima Nadi i Nediljku na uvijek srdačnom gostoprimstvu i Žani Pervan Odak, ravnateljici CKZ grada Vrgorca, na svoj organizaciji i koordiniranju svega.

Tekst: Stipe Božinović Fotografije: Jelena Kulušić, Žana Pervan Odak Veliki Godinj se vratio, ili bolje rečeno mi smo se vratili Velikom Godinju. Nakon dvije prošlogodišnje radionice (izvještaj1, izvještaj2) nevezane uz suhozide ovog puta smo organizirali radionicu obnove i izgradnje suhozida. Naši domaćini kao i do sada bili su brat i sestra Nada i Nediljko Pavlinović. […]

Read More »

 atts
0

Studia ethnologica Croatica: Cresko-lošinjski mrgari

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1).

Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469.

Autori:
Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mauro Varotto ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova
Goran Andlar ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak:
Višeprostorne ovčare dio su suhozidne pastirske baštine Ujedinjenoga Kraljevstva, Švicarske, Islanda i Hrvatske. Primjeri s otoka Cresa i Lošinja (lokalnoga naziva: mrgari) u procesu su napuštanja, a u literaturi tek parcijalno obrađeni, zbog čega je cilj ovoga rada objedinjavanje i dopuna spoznaja, polazeći od premise o njihovoj kulturnoj vrijednosti. Istraživanje se temeljilo na pregledu literature i kartografskih podataka, ali ponajviše na razgovorima s lokalnim stanovništvom te terenskim obilascima. Ovim je radom većina otočnih višeprostornih mrgara zabilježena i opisana te vrednovana unutar modela kojim su izdvojeni oni najreprezentativniji i/ili prikladni za obnovu.

U nastavku dijelimo fotografije mrgara iz članka u boji, uz dopuštenje autora:

DCIM100MEDIADJI_0893.JPG Figure 10 DCIM100MEDIADJI_0164.JPG Figure 13 DCIM100MEDIADJI_0091.JPG Figure 17 Figure 20 DCIM100MEDIADJI_0254.JPG DCIM100MEDIADJI_0120.JPG Figure 27

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1). Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469. Autori: Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mauro […]

Read More »

 atts
0

Popravak krova pred prve kiše u Dragodidu

tekst: Ana Burić

fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša

Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki Burić- jedinoj stanovnici Dragodida (uz pasa Bobija, tovara Gala, kozu Larisu i jarca Antoninka)  u održavanju sela i tradicionalnog načina života.

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.56 (2)

O povijesti sela, počecima Udruge usko vezanim za Dragodid i dosadašnjim akcijama već je dosta pisano, a za one koji žele znati više sve članke možete pročitati ovdje: 2002. / 2014. / 2016. / 2017. I. / 2017. II /2018. /2019.
I ove godine akcija je financirana iz projekta koji je raspisao Grad Komiža pod nazivom „Obnova tradicijske kulturne baštine, razvoj volonterstva i građanskog aktivizma u selu Dragodid“

Nakon izvidničkog posjeta selu ovog ljeta ustanovili smo da je, od brojnih potrebnih sanacija, definitivno najbitniji zahvat obnova tj popravak kamenog pokrova na najstarijoj kući u selu koja se jedina još uvijek koristi u svrhu življenja.

20211030_122043 20211101_122802
Kao najoptimalniji termin pokazao se vikend početkom studenog, pa smo skombinirali dane i organizirali trodnevnu akciju s peteročlanom postavom iz Zagreba, Sinja, Brača i Splita uz pomoć tri četveronožna volontera Dojdi, Ninu i Đuru koji su se brinuli da hranu uvijek spremimo na sigurno. Logistiku, načelni plan rada i nabavu materijala obavili smo ranije, tako da smo na teren došli opremljeni limom, vapnom, cementom, kupama kanalicama, pilama, šarafima…

Uz jutarnju kavu s otvorenog ognjišta, u zadimljenoj kuhinji, između debelih kamenih zidova obavijenih tamnim velom, čađom povezane paučine, naš zadatak se iščitavao kao dan. Sunčane su zrake, poput lasera na južnoj strani krova, probijale tamu (drama).

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.57 (2)
Klasično dvostrešno krovište (drvene rogovi i grede kao nosiva konstrukcija, joprena kao potkonstrukcija te kamene ploče kao pokrov) bilo je popravljano 2017. godine (također zahvaljujući financijskoj pomoći Grada Komiže uz pomoć privatne Nediljkine ušteđevine), no nažalost nedovoljno kvalitetno pa se zadatak pokazao i zahtjevnijim no što smo planirali. Sva ta mjesta proboja lasera trebala su biti sanirana preslagivanjem postojećih kamenih ploča, dodavanjem novih ploča ili na najzahtjevnijim mjestima umetanjem lima od pocinčanog čelika nastojeći učiniti siguran put za vodu. Najiskusniji među nama, Andro, uveo nas je u posao, te smo sljedeća tri dana proveli u svim mogućim akrobatskim pozama na krovu i oko krova. Mnoga mjesta su trebala biti otvorena i nanovo složena. Netko je bio na krovu i preslagivao, netko zavaljen u prašnjavi tavan asistirao iznutra, netko pronalazio adekvatne kamene ploče, netko skupljao drva za ogrjev, al svi smo pritom slušali Nediljku i njene priče, savjete i komentare kojih nikad ne nedostaje, te dodatno začine ionako posebnu akciju u zabačenom selu na vrh otoka, bez struje, signala i stresa (bar onog uobičajenog).

20211030_122446 20211030_122859 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.53 (1) WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.55
Nakon što smo završili rad s pločama i limom popravili smo i sljeme u kombinaciji starih i novih kupa kanalica i time glavni zadatak priveli kraju.

20211101_123010 20211101_123048
Kako se s otoka nikad ne odlazi polagano i na vrijeme, zadnji tren smo premjerili i dokumentirali još dvije kamene kuće kao žurne kandidate sljedeće akcije.

Jedna kandidatkinja je stara kamena kuća uz tor za koze, kolokvijalnih naziva „kućica o tovara“ ili  „europski dom“ koja je u ljetnim mjesecima početka 2000-tih. služila kao poligon za učenje i upoznavanje materije koje je kasnije rezultiralo današnjom Udrugom, te kao takva ima posebnu ulogu i definitivno zaslužuje temeljitu obnovu krovišta (nosive konstrukcije i pokrova). Bitno je napomenuti da smo obilaskom zaključili da je stanje alarmantno, te je Zvone ad hoc izveo par hvale vrijednih improvizacija s ciljem saniranja i sprječavanja dodatnog urušavanje dok ne dođe hitna pomoć na proljeće.20211101_123827 20211101_124928
Drugi kandidat je malena kućica u ruševnom stanju do konobe gdje bi Nediljka rado uredila „apartman“ za svog tovara kako bi se napokon osamostalio od koza i prestao ih gnjaviti, a nama bi poslužila kao idealna za demonstraciju i edukaciju članova kako napraviti tradicionalno krovište od početka do kraja koristeći lokalne materijale.

20211101_125250 20211101_130800
Detaljnije o tim akcijama, nadajmo se sljedeće godine, a do tada hvala Gradu Komiži na potpori i financiranju, Zvoni na prijevozu i legendarnoj Nediljki na super domaćinstvu, svim pričama, kafama i iskrenim osmjesima. Radujemo se ponovnom druženju!

20211030_130443 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.50
p.s. Čim smo napustili otok okrenula je prava jesenska nevera. Strepili smo kako će se popravljeni krov pokazat na prvom testu. Nediljku naravno nismo mogli odmah dobiti, no za par dana se javila sretna s vijestima da je suha!

tekst: Ana Burić fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki […]

Read More »

 atts
1

Očuvanje gromača na Kotoru i Kotor u dvorištu

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić

Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne radionice u Crikvenici. Tako smo 9. i 10. Listopada održali tradicionalnu radionicu obnove gromača na Kotoru, a odmah potom i trodnevnu radionicu “Kotor u dvorištu”.

Radionica koju provodimo na Kotoru osmišljena je s ciljem edukacije sudionika i popularizacije suhozidne gradnje uz prateću obnovu dijelića naselja. Ovaj je put u fokusu bio podzid čija jedna strana definira među na putu nadomak izlaza iz naselja, dug oko 4m, te još jedan zid cca 2m koji tvori istu cjelinu između kojih je stepenište. Sudjelovali su lokalni stanovnici i zidari, te znatiželjnici iz ostatka županije.

1Akcija na buri

Lokacija na kojoj smo radili je u predivnom krajoliku pored starog zapuštenog gumna, između dvije kuće.  Dočekalo nas je više vegetacije nego što smo očekivali, nekoliko stabala usred zida, trbušasta gromača…

2 3Zatečeno stanje

4 5 6 7Čišćenje stepeništa i priprema za gradnju

 

8Radno, radno

9 10 11 12
Presložen obližnji zidić koji se nastavlja uz kuću

13 14 16Potom je uslijedila i druga radionica, »Kotor u dvorištu« koja je pokrenuta 2019. u cilju edukacije najmlađih, ali i sa željom da se jedan dio školskog dvorišta OŠ Vladimira Nazora, s već postojećim maslinicima, prezentira u duhu primorskog krajolika.

Unutar tri dana učenici od 5.-8. razreda jedan su školski sat posvetili upoznavanju svrhe gradnje u kamenu, sortiranju i skupljanju ili pak slaganju kamena, ovisno o tome u čemu se tko više pronašao.

17 18Na jednoj strani dvorišta od viška materijala gradio se pokazni zid koji se pokazao idealanim za prve graditeljske ekspedicije, a u masliniku nastajala je kamena klupa organičkog oblika.

22 23 24A po završetku, naravno, nismo si mogli pomoći i pojurili smo uštimati još koji kamen na klupama koje smo gradili lani. Bilo nam je drago vidjeti da se klupe zaista često koriste.

25 26Uz spomenute organizatore, na angažmanu valja zahvaliti i učiteljicama i koordinatoricama učenica i učenika Olgi i Martini, te svim učiteljima koji su prepoznali vrijednost ove inicijative i povezali rad sa školskim predmetom!

Akciju su svojim sredstvima omogućili Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Crikvenica.

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne […]

Read More »