EU projekt Roof of Rock bevi se nalazištima i korištenju pločastog vapnenca na istočnoj obali Jadrana, a Dragodid sudjeluje u izboru i analizi pokaznih lokaliteta tradicijske arhitekture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sa dubrovnik.net prenosimo vijest sa sastanka 9. rujna u Orebiću.
izvor: http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=32686#.VBHur5SSxEJ, 11.9.2014.
Kroz projekt Roof Of Rock, kojeg na području Dubrovačko-neretvanske županije provodi Regionalna razvojna agencija DUNEA, odabrana su tri reprezentativna lokaliteta koji će za našu županiju predstavljati primjere vrijedne ruralne kulture koja stvara prepoznatljivi krajobraz. Rezultat je to zajedničkog istraživanja stručnjaka s područja kulturne baštine i geologa, koji su kroz projekt Roof Of Rock proveli istraživanja na temu pločastog vapnenca
Osim što je trebalo ustanoviti smještaj samih prirodnih nalazišta, bilo je bitno i pronaći objekte izgrađene od kamena nađenog na upravo toj lokaciji.
Sva su nalazišta popisana i kartirana, a po mišljenju stručnjaka kao tri najznačajnija izdvojena:
Kućice pod Veli vrh – Žrnovo (otok Korčula)
Donja Nakonava – u blizini Lovišta (Pelješac)
Štala Bobana Lazi – Aleja kod groblja Vela Luka (Korčula).
Oni će biti prezentirani u virtualnoj stvarnosti u GIS aplikaciji i mobilnim aplikacijama kako bi bili dostupniji turistima i ostalima zainteresiranima za ovu vrstu arhitekture. To je prvi od tri elaborata izrađena kroz projekt Roof Of Rock, a slijede još dva kroz koje će više pažnje biti usmjereno na restauraciju i konzervaciju ovih objekata te zakonski okvir za njihovu zaštitu.
Ovi i rezultati rada ostalih deset projektnih partnera prezentirani su na koordinaciji koja je održana 9. rujna u Orebiću, gdje je DUNEA bila domaćin sastanka. Tom je prilikom vanjski stručnjak Filip Bubalo iz Udruge Dragodid prezentirao spomenute rezultate istraživanja, a najavljeno je i objavljivanje Priručnika za održivo iskorištavanje, zaštitu i promociju objekata izgrađenih od pločastog vapnenca.
U njemu će biti objedinjeni podaci dobiveni temeljem elaborata koje je Dragodid napravio na temu trenutačnog stanja objekata izgrađenih od pločastog vapnenca u DNŽ, konzervatorskih i zakonodavnih okvira, primjera restauracije, te temeljem fizičkih i kemijskih ispitivanja svojstava pločastog vapnenca u graditeljstvu kao što su: savitljivost, poroznost, ponašanje pod opterećenijim i slično.
Projekt Roof Of Rock – Vapnenac kao zajednički nazivnik prirodne i kulturne baštine duž krške obale Jadranskog mora ima za cilj uspostaviti zajedničku platformu za održivo iskorištavanje, zaštitu i promociju pločastog vapnenca, te kreiranje smjernica za održivo upravljanje pločastim vapnencem kao zajedničkom prirodnom i kulturnom vrijednosti na cjelokupnom projektnom prostoru koji se proteže od Italije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nositelj projekta je Geološki zavod Slovenije.
dubrovniknet team
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »