Pressclip: Otoci su puno više od mora i sunca

Pogledaj.to: Otoci su puno više od mora i sunca, 8.4.2014., autor: Diana Magdić

mise radi
Arhitekt Miše Renić

Arhitekt Miše Renić, s kojim donosimo razgovor, odmah je nakon studija dobio priliku da se u ateljeu za arhitekturu i urbanizam „A+U“ iz Komiže uhvati u koštac s otočkim temama, a projekt Dragodid, kroz koji na afirmaciji i zaštiti tradicionalnog graditeljstva radi s povjesničarom Filipom Bubalom, arhitektom Filipom Šrajerom, etnologom Grgom Frangešom i mnogima drugima, postao je kroz godine referentan primjer pristupa baštini. Udruga Dragodid 2011. godine nagrađena je nagradom Europa Nostra o čemu smo pisali ovdje, a bogat prikupljeni znanstveni i obrazovni materijal možete potražiti na njihovim web stranicama, ali i u tiskanim izdanjima koja pripremaju.

dragodid radionica
Projektom Dragodid afirmira se tradicionalno graditeljstvo

Vis je specifičan u nizu aspekata, a jedan od njih je i dugotrajan boravak vojske na otoku. Mislite li da je ta okolnost sačuvala Vis od stihijske turističke ekspanzije ili je za to bila dovoljna njegova udaljenost od kopna? Koji su aktualni prijedlozi tretmana zaista mnogih vojnih objekata na otoku, a koje biste vi ocijenili pozitivnima?

Udaljenost od kopna svakako smanjuje stihiju turističke ekspanzije, od više cijene prijevoza do dužeg trajanja putovanja brodom, ali boravak vojske je odigrao ključnu ulogu. Neću ulaziti u rasprave oko pozitivne ili negativne strane polustoljetne hipermilitariziranosti Visa, ali ostaje činjenica da je pola otoka bilo okupirano vojnim sadržajima koji su u svojim pojavnostima nastojali biti što manje zamjetni „vanjskom neprijatelju“, tako da sada imamo gomilu očuvanih prostora koje su neki drugi otoci zauvijek izgubili. Problem je što mi već dva desetljeća nemamo pojma što bismo s tom bivšom vojnom infrastrukturom. Država nije uspjela realizirati pravni okvir koji bi učinkovito riješio problematične nekretninske odnose, a lokalno stanovništvo balansira između nemoći i nemara. Bivših vojnih objekata ima svuda po otoku i samo im mašta ograničava funkciju. Vojni tuneli su idealni za čuvanje vina ili uzgoj gljiva. Također je maloumno da plažni disko klub terorizira cijelu valu, a imamo ogromnu praznu halu ispod brda, na sto metara udaljenosti. Bivše vojarne uz netaknuto more se mogu pretvoriti u ekskluzivne hotele, dok se u onima udaljenijima mogu održavati skupovi izviđača, sportaša, muzičara, kao i raznorazni festivali.
Divljanjem cijena nekretnina otočki mladi parovi bez materijalnog zaleđa osuđeni su na bitno skromniji život ili čak emigraciju s otoka. Ne samo zbog njih, nego i zbog privlačenja novih mladih ljudi koji imaju zanimanja potrebna otoku, dio vojnih zgrada bi se dao prenamijeniti u jeftine gradske ili državne stanove uz minimalne troškove ulaganja. Dio objekata je lokalna samouprava doduše prepustila domaćim poduzetnicima i udrugama uz povoljnu naknadu, ali, osim u slučaju tunela za čuvanje vina, ti sadržaji su proizvoljno popunjavani po napuštenim prostorima, bez ikakve vizije i međusobne usklađenosti.

podrum lipanovic vugavapodrum lipanovic vugava
Vojni tuneli na Visu idealni su za čuvanje vina

Dok ste radili na Visu, jeste li bili u prilici sudjelovati u nekom obliku interdisciplinarnog promišljanja razvoja, na izradi plana koji bi uključivao kvalificirana mišljenja nužna za neke dugoročnije projekcije? Kako lokalna politika vidi Vis, a kako državna?

Meni se čini da nedostaje jasna vizija razvitka, kako cijele države, tako i njenih jedinica, uz neke časne izuzetke. Kao što nažalost vidimo, u našoj kulturi raspravljanja vrlo brzo iskoče prevažna pitanja o bedževima naših djedova, a prilično su nebitne stavke kako je naših unuka sve manje, kako su sve neobrazovaniji i sve besposleniji. S obzirom na našu demografsku i ekonomsku tragediju, mene neke takve rasprave duboko vrijeđaju kao razumno biće. Planovi postoje, recimo „A+U“ je devedesetih, dok sam još bio srednjoškolac, imao idejne planove za ribarsku luku u Komiži, koja će se dogoditi tek u ovom desetljeću. Mi smo sve ove godine imali i zakone o gradnji i inspekcije i prostorne planove, ali ako nema političke volje, ako su to samo mrtva slova, ako svatko ne shvaća svoja građanska prava i obaveze, onda možemo i propisati da ubuduće snijeg mora biti tirkizan. Struka se premalo pita za mišljenje, previše je loših i nepromišljenih rješenja u nekim razvojnim projektima ili prostornim planovima, a sitno politikanstvo se često miješa s krupnim kriminalom. Proces donošenja planova bi također trebao biti demokratičniji, ali to podrazumijeva i osobni angažman građanstva. U zemljama razvijenijeg civilnog društva ljudi suoblikuju svoj prostor sudjelujući na radionicama oko prostornih planova svoga mjesta.

rekonstrukcija krova kuhinje
Rekonstrukcija tradicionalnog krova

Može li se desetak godina nakon Otokultivatora ocijeniti koliko je prijedloga i inicijativa doživjelo neki oblik realizacije?

Otokultivator je bio projekt Udruženja za razvoj kulture – kluba Močvara, Multimedijalnog instituta Mama i Udruge studenata arhitekture EASA Hrvatska. Održavao se na Visu od 2001. do 2003. godine, a okupljao je mahom studente koji su sudjelovali u raznim radionicama, od čišćenja putova i plaža, preko izrade vidikovaca i kazališnih predstava do arhitektonskih snimanja viških palača i sela. Mjesecima smo čistili bivšu vojarnu Samogor koju nam je grad Vis ustupio na korištenje, popravljali sanitarije, cisterne, žbuku i prozore, ne bi li bila spremna na prihvat 300 do 500 studenata volontera iz svih dijelova svijeta. Htjeli smo nastaviti suradnju dugoročnim planom i zajedničkim ugovorom oko korištenja dijela Samogora s gradom, ali namnitko nije mogao ili htio garantirati da nas neće izbaciti ako nađu mitskog strateškog partnera koji će u Samogoru napraviti Diznilend. Pošto mi imamo i neke svoje druge poslove u životu osim volontiranja, zaključili smo da ćemo volontirati tamo gdje smo mi strateški partner, ma kako mali bili. Deset godina poslije, naravno, strateški partner nije došao, a zgrade su propale i devastirane. Mogu ipak reći da se mnogi tada studenti, a danas inženjeri i profesori, vraćaju iz godine u godinu na otok, skupa s podmlatkom. A neke radionice, kao što je i Dragodid, prerasle su okvire radionice i postale nešto puno više – i prijateljstvo, i udruga, i talog znanja i dobre volje. Tako da mogu s dragošću reći da sam bio dio toga. Ipak mi ostaje gorčina što na Visu deset godina prije nego u ostatku našeg dijela Jadrana nije zaživio festival kakvih sada ima nekoliko, tim više što Otokultivator nije bio samo konzumeristički festival muzike i plesa, nego je imao jaku produktivnu notu i puno polagao na lokalni kontekst.

park prirode ucka
Park prirode Učka

Projekt “Anatomija otoka” (2012-2016) za ovogodišnju temu bira sela i polja otoka Visa. Na koji se način vrijedna promišljanja s takvih simpozija i radionica ugrađuju u planersku dokumentaciju, ako se uopće ugrađuju? Dobar dio nas, naročito ako na otoke dolazimo samo turistički, doživljava samo njihov obod, okvir, obalu. Što se krije u unutrašnjosti otoka i na koji se način to zaleđe danas mijenja?

Svako takvo promišljanje je vrijedno samo po sebi, a svaki normalan planer će ih ugraditi u planove, iako naša razina transparentnosti i demokratičnosti političkog sustava ili građanske participacije nije na razini Europe, tako da nažalost ne možemo reći da danas u Hrvatskoj postoji sinergija političara i građana pri donošenju urbanističkih planova. Otoci mogu ponuditi toliko toga više od sunca i mora, i ta svijest se pomalo mijenja. Za razliku od kupanja, sezona bicikliranja, zmajarstva, penjanja ili planinarenja traje puno duže. Uz kombinaciju autohtonih proizvoda, prezentaciju prirodne i kulturne baštine koje ne manjka te klimu, koja je čak i usred zime čarobna za većinu Europe, mislim da smo konkurentni branju jagoda u Engleskoj u zamjenu za spavanje u kontejneru i učenje jezika.

S udrugom 4 grada Dragodid napravili ste niz manjih i većih intervencija. Koje su vam najdraže, koje aktualne? Možemo li očekivati nova predavanja, publikacije?

Samo prošle godine imali smo 17 radionica, od dvodnevnih do dvotjednih, nekoliko puta više predavanja, više izložbi diljem domovine i svijeta, kao i reizdanje knjižice “Gradimo u kamenu“. Krenuo je projekt Suhozid.hr, koji je pokrenuo kolega Filip Šrajer, čiji je cilj digitalna inventarizacija nacionalne suhozidne baštine, u kojoj mogu sudjelovati svi pokretni građani s mobilnim telefonom. Ove godine ćemo nastaviti sa svim započetim projektima, a nadam se i novima, pogotovo širenju međunarodne studentske razmjene, ali financijska sredstva nam nažalost nisu odgovarajuća željama. Najdraža radionica mi je ona sljedeća, pošto na onu prošlu više ne mogu.

put za dragodid sv bjoz

Radili ste u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Biste li nam mogli nešto reći o iskustvima s terena? Je li korektna obnova baštine stvar kulture prostora ili jednostavno stvar novca? Svjedočimo nizu, po našem mišljenju, nepotrebnih devastacija i prirodne i kulturne baštine, nadležne institucije često nemaju kapaciteta za rješavanje problema – smatrate li da je edukacija ključ?

Naravno da je edukacija ključ. Pošto su i likovna i praktična znanja sustavno zanemarivana u našem osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, pošto se kulturi konstantno i nemilice smanjuju sredstva, i u kriznim i u nekriznim vremenima, pošto se dopušta nepristojan, nestručan i idiotski mentalitet na brojnim odgovornim funkcijama, nije ni čudo da se buše srednjovjekovne zidine, suhozidi pretvaraju u šljunak, a usred vinorodnih polja niču betonare. Ali, iako su nadležne institucije prilično jadno odradile svoj posao, jer su od bezidejnog socijalističkog geodetskog urbanizma koji je preslikavan iz uvale u uvalu, uspjele doći do besramnog kapitalističkog nagomilavanja nečega što većinom čak niti ne možemo nazvati urbanim, nade ipak ima. Civilno društvo sve više shvaća da akcija nije nužna „odozgo“, da bolji ljudi u boljem prostoru možemo biti sami od sebe. Divan primjer tome su brojne udruge i događanja različitih profila koja okupljaju ljude koji družeći se grade ljuljačke, sade grmlje ili bojaju vrtiće. Naravno, uvijek nam ostaje i nada da ćemo jednom imati učinkovitu državnu upravu, što bi se i moglo ostvariti, ako ništa drugo kopiranjem pozitivnih primjera iz EU.

Što trenutno radite?

Osim angažmana oko udruge, s kolegom Grgom Frangešom radim u firmi „Mjesto pod suncem“ gdje se bavimo dokumentiranjem baštine, izradom konzervatorskih podloga i elaborata, izradom arhitektonskih snimaka te arhitektonskih projekata, od obnove postojećih objekata do projektiranja novih.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Čišćenje zlarinske lokvice

173992006_4078060022260539_656185541697243759_n173429850_4078189205580954_679437646358351786_n

Vikend akcija čišćenja zlarinske lokvice osmišljena u partnerstvu udruge Tatavaka i Turističke Zajednice Zlarin održat će se ove subote, 17.4.2021. Facebbok event
Održava se uoči obnove suhozidne lokve planirane za jedan od idućih vikenda , koji vodimo zajedno s obrtom Kallokva!
Svi zainteresirani mogu se javiti u inbox Facebook stranice udruge Tatavaka, a nalazak je kod DVD-a u 8 sati ujutro.

Akciju su podržali WWF Adria, Šibensko-kninska županija, Mjesni odbor Zlarin i Zeleni grad Šibenik.

Vikend akcija čišćenja zlarinske lokvice osmišljena u partnerstvu udruge Tatavaka i Turističke Zajednice Zlarin održat će se ove subote, 17.4.2021. Facebbok event Održava se uoči obnove suhozidne lokve planirane za jedan od idućih vikenda , koji vodimo zajedno s obrtom Kallokva! Svi zainteresirani mogu se javiti u inbox Facebook stranice udruge Tatavaka, a nalazak je […]

Read More »

 atts
0

Aplikacija Suhozid dostupna za preuzimanje!

U periodu do 1. travnja 2021. skeniranjem priloženih QR kodova ili direktno s poveznica možete instalirati aplikaciju kojom na jednostavan način možete pomoći rastu otvorenog popisa hrvatskih suhozida https://suhozid.giscloud.com/

Poveznice za instalaciju aplikacije:
iOS – https://i.diawi.com/RU5UhF
Android – https://i.diawi.com/CyMrvg

Više o programu Suhozid.hr: http://www.dragodid.org/suhozid-hr/

164826810_4350519658331631_7081150244636186489_o

U periodu do 1. travnja 2021. skeniranjem priloženih QR kodova ili direktno s poveznica možete instalirati aplikaciju kojom na jednostavan način možete pomoći rastu otvorenog popisa hrvatskih suhozida https://suhozid.giscloud.com/ Poveznice za instalaciju aplikacije: iOS – https://i.diawi.com/RU5UhF Android – https://i.diawi.com/CyMrvg Više o programu Suhozid.hr: http://www.dragodid.org/suhozid-hr/

Read More »

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Akcijski i financijski plan za 2021. godinu

Akcijski i financijski plan udruge DRAGODID za 2021. godinu dostupni su ovdje: DRAGODID_2021

119184366_3811197932263809_2253470925374001063_n

Akcijski i financijski plan udruge DRAGODID za 2021. godinu dostupni su ovdje: DRAGODID_2021

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

2020 FIN 4GD

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »