Silba – OFF the record

Tekst/Foto: F. Bubalo

Na jednom od najudaljenijih otoka zadarskog arhipelaga – otoku Silbi, pretprošlog vikenda, unatoč obilnim naletima južine i prekinutim brodskim linijama diljem Jadrana, bilo je više nalik sredini sezone po događanjima, nego li mršavoj predsezoni koja je na ovom otoku više zima u svibnju, nego li bilo šta drugo. Zahvaljujući projektu SOS Silba Off Season 2017 organiziranom od strane S.E.A. Silba Enviroment Art umjetničko – ekološke platforme pod vodstvom Natashe Kadin i radionici jednostavnog al moćnog imena MOCIR-KAPAR#2, moglo se čistiti plaže, pogledati izložba od recikliranog smeća, ali i graditi mocire i naučiti saditi kapare. Pametnome dosta.

Uz sudjelovanje volontera Dragodida i stručnjaka za kapare g. Ratka Kovačevića, autora jedine knjige posvećene toj nevjerojatnoj biljci, a s punom podrškom Mjesnog odbora i lokalnih zaljubljenika u svoj škoj, potrebno je napomenuti i neočekivanu silu koja se iznenadila pojavila i možda riješi problem smeća na plažama, u vidu mladih Nizozemaca iz organizacije By the Ocean we Unite, koja je odlučila na Silbi provesti petogodišnji projekt, ne bi li ovaj otok učinila održivim. Naime, organizacija je koja okuplja stručnjake različitih profila čija je misija, jedreći po svijetu promovirati čišće oceane, odnosno istraživanjem i podizanjem svijesti spriječiti onečišćavanje mora i oceana plastikom. Mladi su stručni, puni entuzijazma, tko ih ne bi poželio makar i u predsezoni natopljenoj vlažnom južinom?

image1
Foto 1 Natasha i Luna na putu kroz mocire

image2
Foto 2 Ratko Kovačević

image3
Foto 3 By the Ocean we Unite

Prvi dan bio je rezerviran za predavanja o kaparima, njihovoj sadnji i uzgajanju, što je izazvalo oduševljenje kod silbenskih gospoja kojima to do Kovačevićevog izlaganja nikada nije pošlo za rukom, pa se tražio „savjet više“ upravo o sadnji. Drago nam je da je g. Ratko uspio doći ovaj put i upotpuniti priču koju smo započeli na jesen postavljanjem prvih „žilovoda“ u mocire. Kroz predavanje smo saznali nešto više o kaparu kao biljci općenito te posebice u suživotu sa arhitekturom, tako da je naše izlaganje o radu udruge i suhozidnoj gradnji i građevinama tako dobilo dodatni smisao.

Među mnogobrojnom domaćom publikom smjestila i ekipa By the Ocean we Unite. Nije to bilo samo prvo upoznavanje Nizozemaca (inače poznati po brdima i kamenu)sa tradicijskim tehnikama zidanja, već prava kampanjanavlakuša, jer su na sutrašnjoj gradionici upravo oni trebali biti glavnina radne snage, s obzirom na škojarski deficit u radno sposobnoj mladeži.

image4
Foto 4 Ratko Kovačević i silbenski arhitekt Sven raspravljaju o budućoj poziciji “kapareta”

Iako je Silba premrežena putevima i suhozidnim ogradama u kojoj su nekada rasli vinogradi, ne baš veliki i poznati, no kamena i to velikog i nepravilnog bilo je napretek, pa su i mocire građene tako da se vanjsko lice gradilo i do 2 metra visine dok su zadnja dva reda ziđana unjulo. Lice prema ogradi zapravo je više nasuta gomila nego izgrađeno lice mocire. Među “šumskim” mocirima odnosno putevima obraslih crnikom, izdvaja se jedna mocira po pričanjima lokalnih, navodno zavjetni zid/ograda koju je izgradio neki stari silbenjanski mornar, kapetan po povratku s duge plovidbe!? Da se stvarno potrudio, a onda i ispunio zavjet sa mora, itekako je očito po nekoliko desetaka metara dugom suhozidu nevjerojatne ravnine i postojanosti.

image5
Foto 5 zavjetni zid

Danas su te ograde u velikom slučaju napuštene sa pokojom ovcom, no prostor jedinog mjesta/urbaniteta na otoku uglavnom je sačuvan od (većih) devastacija. Zanimljivo je i svjedočanstvo starijih mještana koji kažu da je ovdašnji kamen ”trul” te da su Silbenjani za gradnju svojih kuća uvozili kamen s Premude, a da se krčilo i sadilo koliko se moglo, potvrdio nam je i “cjenik“ kojeg smo slučajno pronašli u knjižici Petra Starešine: “Kolonat na Silbi“, gdje se točno navode cijene pri krčenju zemlje, gradnji mocira i sadnji vinograda, kao i ostale vrijedne informacije o ekonomiji Silbe.

image6

S obzirom da je lokalnih bilo minimalno, uz prisustvo Mjesnog odbora, Hrvoje Čižmeka iz Društva istraživača mora 20.000 milja i Matije Drakulića iz udruge Duboko plavetnilo, trebalo je „dokapitalizirati“ nizozemski entuzijazam, pa se za mjesto radionice odabrao urušeni ulaz u jednu ogradu, odnosno put kojim bi se ubuduće mogli i kretati traktori u cilju čišćenja ograda. Uz nekoliko jednostavnih uputa, gosti su se vrlo brzo pokazali kao veoma dovitljivi u nadomještanju iskustava rada s kamenom sa ”protestantskom“ etikom, a zapravo optimizmom, te u par sati uzidali sasvim solidan ulaz.

image7
Foto 6 ulaz desno prije akcije

image8
Foto 7 ulaz desno nakon akcije

image9
Foto 8 ulaz lijevo prije

image10
Foto 9 ulaz lijevo poslije akcije

Kako su Silbu odabrali kao mjesto svoje “petoljetke“ koji bi nastojali učiniti održivim, njihov glavni cilj je ipak o(ne)čišćenje mora i obala, pa su itekako zadovoljni učinjenim, otišli prema plažama kako bi napravili sondiranje obala Silbe, dok je ostatak nas dovršio i drugi kraj ulaza. Svi zadovoljni, trebali su biti i siti, pa se dan i nije nikako drugačije mogao završiti negoribljom gradeladom za koju su se domaćini svojski potrudili, a gosti bezrezervno zahvalili u vidu praznih pjata.

image11
Foto 10 zdravica

image12
Foto 11 akcija na zidu

image13
Foto 12 gotovo!

Dok su ekologija i umjetnost, teme koje se na Silbi možda više nego igdje na Jadranu isprepliću – pogotovo akcijama platforme S.E.A. – ipak se drugog dana sve to stopilo u jedan funkcionalno-održivi land art koji će poslužiti za sadnju kapara. Naime, u nedostatku radne snage, a s nešto viška vremena i uz postojane nalete južine te neke primjere sadnje iz knjige Ratka Kovačevića, odlučili smo modificirati i napraviti svoj artozid odnosno piramidalni pitar brendiranim kao – kapareta! Od gomile kamena uobličili smo eksperimentalnu piramidu s vertikalnim otvorom za sadnicu, a pokaže li se za osjetljivu kaparu to kao uspješna kombinacija, zadovoljna vlasnica poželjet će zasigurno još kapareta i eto još jednog silbenjanskog izvoznog eko brenda.

image14
Foto 13 početak gradnje kaparete

image15
Foto 14 “kapareta” skoro gotova

giphy

giphy (1)
Foto 15 završena “kapareta”

Inače Silbom u arhitektonskom smislu dominiraju tzv.“kapetanske kuće“, velike rezidencijalne vile ukrašenih fasada, omeđene uglavnom velikim okućnicama, a nađe se tu i povijesnih građevina poput ilirskih gradina, rimskih sarkofaga ispod mora, kaštela, poznate torete koja je nedavno obnovljena naporima lokalnih zaljubljenika, no baš se zbog građevine nađe nešto i za pokudu.

image17
Foto 16 obzidana lokva Draga

image18
Foto 17 Kaštel

image19
Foto 18 Tureta

Toponim (ironije li) zvan Drage, uvala u kojoj je smještena u mortu obzidana lokva s boćatom vodom, a gdje se još uvijek ptice močvarice daju vidjeti, dosta je devastirana i sa svih strana okupirana građevinskim otpadom. Ima ga gomila, no podosta se toga da reciklirati (upcycling) metodom, upotrebe otpada u neke druge svrhe, poput cigle u pigment za vapneni mort, ili željeza za izradu tradicionalnih alata, itd..Uz nekoliko akcija kao što je ova S.O.S. samo jedne osobe – Natashe inače došljakinje na Silbu, nije uopće teško zamislit odmorište za ptice ma i za ljude ako treba, kakvu stazu s lokalnim legendama (ima i Silba svog vampira?!), čistu plažu,  a svo smeće, očišćeno i reciklirano u recimo umjetnost kakvu radi Nikola Vincelj Jinks, a čijaje izložba u prostorijama mjesnog odborapod nazivom GEA – Garbage Epic Art, nastala nakon čišćenja silbenskih plaža prošlih godina.

Zato svi na Silbu, bilo u pred ili post sezoni, kada ovim otokom vladaju ekologija i umjetnost, a naznaka za pomake ima u svakom smjeru u kojem se pogleda, pogotovo prema jugu :)

image20
Foto 19 Draga – pogled iz zraka

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Kreativna radionica suhozida, Tkon

Dječji vrtić Ćok u petak i subotu, 24.-25.11. organizira kreativnu radionicu suhozida za djecu u Tkonu, na Pašmanu.

IMG_0109
Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak).

Stoga smo se rado odazvali na poziv za vođenje kreativne suhozidne radionice, na koju su pozvani svi zainteresirani roditelji, djeca i oni koji se tako osjećaju :)

Petak, 24.11.
9-11 Kratka prezentacija nakon koje slijedi kreativna radionica crtanja i modeliranja na temu suhozida (Prostorije dječjeg vrtića Ćok)
Od 11 Radionica obnove suhozida, dvostruki i unjulo (Glagoljaška staza prema Ćokovcu)

Subota, 25.11.
Od 9 Radionica obnove suhozida, dvostruki i unjulo (Glagoljaška staza prema Ćokovcu)

Organizatori će svim sudionicima osigurati okrjepu i ponešto rukavica za sigurno zidanje. No, ako imate svoj najdraži par rukavica ili komad alata, ponesite ih. Vidimo se!

23519020_894439547372195_10593276884808755_n

Dječji vrtić Ćok u petak i subotu, 24.-25.11. organizira kreativnu radionicu suhozida za djecu u Tkonu, na Pašmanu. Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak). Stoga […]

Read More »

 atts
0

Najava: Otvorene prijave za GIS radionicu za početnike

Pozivamo sve zainteresirane na besplatnu radionicu GIS-a za početnike koja će se održati u petak, 24. studenoga 2017. s početkom u 15 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Screenshot_2
Foto: suhozid.hr, GIS baza podataka hrvatske suhozidne baštine

Radionica je orijentirana ka arhitektima, urbanistima, krajobraznim arhitektima te svim ostalim projektantskim strukama koje se u svom radu bave prostorom. Namijenjena je studentima i mladim profesionalcima koji žele naučiti osnove korištenja geografskih informacijskih sustava te se upoznati sa širinom njihove moguće primjene.

Sudionici radionice će svladati sljedeće teme:
– Što je to GIS?
– Temeljne razlike između GIS i CAD alata
– Moj prvi QGIS projekt
– Izvori informacija i podloga
– Terensko prikupljanje podataka
– Osnovne prostorno-analitičke operacije
– Kartografska produkcija
– Interoperabilnost sa CAD alatima
– Pregled naprednih primjena

Voditelj radionice je Grga Frangeš, dipl. etnolog i muzeolog s dugogodišnjim iskustvom u razvoju i upravljanju baštinskih GIS baza.

** Prijave su zatvorene zbog velikog interesa! Hvala svima **

Broj mjesta na radionici je ograničen. Sudjelovanje je potrebno najaviti na info@dragodid.org do četvrtka 23.11.2017. Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Vidimo se!

Pozivamo sve zainteresirane na besplatnu radionicu GIS-a za početnike koja će se održati u petak, 24. studenoga 2017. s početkom u 15 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Foto: suhozid.hr, GIS baza podataka hrvatske suhozidne baštine Radionica je orijentirana ka arhitektima, urbanistima, krajobraznim arhitektima te svim ostalim projektantskim strukama koje se u svom radu bave […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozida Waldorfske škole

18. i 19. studenoga 2017. vodimo radionicu obnove potpornih suhozida u dvorištu Osnovne Waldorfske škole u Rijeci.

23434920_1651776451539661_4587409295370796230_n
Radionica je namijenjena svim zainteresiranima, a prijaviti se možete do popunjenja mjesta na: info@waldorf-rijeka.hr. Škola će sudionicima osigurati radne rukavice, alat i ručak.

Subota, 18.11. početak radionice u 11.30
Nedjelja, 19.11. početak radionice u  9.30

Ciljevi radionice su:
– edukacija sudionika o općim tehnikama i pravilima suhozidne gradnje
– educiranje o važnosti očuvanja gromača (suhozida) i načinu gradnje i obnove
– popravak dijela urušene gromače i prezida u vrtu Osnovne waldorfske škole

Pridružite nam se!

18. i 19. studenoga 2017. vodimo radionicu obnove potpornih suhozida u dvorištu Osnovne Waldorfske škole u Rijeci. Radionica je namijenjena svim zainteresiranima, a prijaviti se možete do popunjenja mjesta na: info@waldorf-rijeka.hr. Škola će sudionicima osigurati radne rukavice, alat i ručak. Subota, 18.11. početak radionice u 11.30 Nedjelja, 19.11. početak radionice u  9.30 Ciljevi radionice su: – edukacija sudionika […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: Olipski suhozidi

Tekst i foto: Mario Zaccaria

Od 9. do 11. kolovoza 2017. udruga Sol u suradnji s Dragodidom održala je trodnevnu radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana, sudionici su naučili osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku su dobili potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodila kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš doprinos zajednici”.
1
Šarolika ekipa svih uzrasta skupila se već za prvoga dana. Među sudionicima su bili bivših i sadašnjih učenika i profesora Waldorfske škole iz Zagreba i inozemstva, gostiju iz Slovenije, Austrije te domaćeg stanovništva.

2
Zbog ljetne žege i otočne fjake, polaznici su spontano dolazili i odlazili, ali bi svi prionuli s guštom, jednom kad bi usvojili osnovne principe suhozidne tehnike.

Na tri dana „periferija“ olipske lučice postala je jedno frenetično i veselo „gradilište“.

3 4 5 6
U slobodno vrijeme, po dogovoru uz superljubaznog domaćina Denisa Kleve iz udruge Sol, sudionici su obilazili lokalne starine i primjere tehnike lokalne suhozidne gradnje. Najviše su nas dojmili široki suhozidi lokalnog maslinara.

Olib je čudesan otok. Nezasluženo zasjenjen razvikanom Silbom preko puta, pokazao se kao savršen poligon za istraživanje i obnovu. Površine 22 kilometara kvadratnih (upola Rijeke), nastanjen je od prapovijesti čemu u prilog svjedoči toponim u unutrašnjosti otoka, Gradina. Za zaljubljenike u arheologiju, olipska Gradina, elipsoidnog je tlocrta, opasana suhozidnim bedemom. Premrežen labirintom puteljaka i kvadratnih parcela omeđenih masivnim suhozidima. Izračunato je da otok ima oko 400 kilometara puteva, a to znači 800 kilometara suhozida. Savršeno za istraživanje pješke ili biciklom.

Simpatična činjenica je da se lokalno stnaovništvo vozi u malim autima za golf tako da se po makadamu može doći do prekrasnih piješćanih plaža poput Slatinice.

7
Nakon što smo usvojili gradnju duplice prionuli smo u obnovu graničnog unjulo zida koji je bio zahtjevniji, ali time i zabavniji.

10I mladi su fanatično prionuli obnovi. Kada se mlađim uzrastima spomene analogija sa lego kockama ili tetrisom, zanimljivo je promatrati kako instinktivno znaju što raditi nakon nekoliko minuta promatranja.

8Definitivno jedna od onih radionica na koje se valja vratiti dogodine.

Tekst i foto: Mario Zaccaria Od 9. do 11. kolovoza 2017. udruga Sol u suradnji s Dragodidom održala je trodnevnu radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana, sudionici su naučili osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku su dobili potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodila kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa […]

Read More »

 atts
0

Najava: Okrugli stol o poljoprivrednim pejzažima

Sutra, 10.11.2017. u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori održat će se okrugli stol „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“. Pozvani su svi zainteresirani!

Screenshot_1
Cilj okruglog stola je sagledati stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori sa stajališta poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se pokrene rasprava o izazovima njegove zaštite, planiranja i upravljanja. Sudjelovat će stručnjaci iz Crne Gore, Francuske i Hrvatske. Program je dostupan ovdje.

Okrugli stol će se održati u Domu kulture “Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi od 10 do 14.30 sati. Za sve zainteresirane, osiguran je prijevoz do Gornje Lastve. Kombi kreće u 9.30 ispred Glavne pošte u Tivtu.

Organizatori: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva, Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska

Okrugli stol se održava u okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME“, a pridonijet će cilju stvaranja platforme relevantnih dionika u područjima poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja s ciljem razvoja održive poljoprivrede u Crnoj Gori. Više o projektu ovdje.

Sutra, 10.11.2017. u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori održat će se okrugli stol „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“. Pozvani su svi zainteresirani! Cilj okruglog stola je sagledati stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori sa stajališta poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se pokrene rasprava o izazovima njegove zaštite, planiranja i upravljanja. Sudjelovat će stručnjaci […]

Read More »