Silba – OFF the record

Tekst/Foto: F. Bubalo

Na jednom od najudaljenijih otoka zadarskog arhipelaga – otoku Silbi, pretprošlog vikenda, unatoč obilnim naletima južine i prekinutim brodskim linijama diljem Jadrana, bilo je više nalik sredini sezone po događanjima, nego li mršavoj predsezoni koja je na ovom otoku više zima u svibnju, nego li bilo šta drugo. Zahvaljujući projektu SOS Silba Off Season 2017 organiziranom od strane S.E.A. Silba Enviroment Art umjetničko – ekološke platforme pod vodstvom Natashe Kadin i radionici jednostavnog al moćnog imena MOCIR-KAPAR#2, moglo se čistiti plaže, pogledati izložba od recikliranog smeća, ali i graditi mocire i naučiti saditi kapare. Pametnome dosta.

Uz sudjelovanje volontera Dragodida i stručnjaka za kapare g. Ratka Kovačevića, autora jedine knjige posvećene toj nevjerojatnoj biljci, a s punom podrškom Mjesnog odbora i lokalnih zaljubljenika u svoj škoj, potrebno je napomenuti i neočekivanu silu koja se iznenadila pojavila i možda riješi problem smeća na plažama, u vidu mladih Nizozemaca iz organizacije By the Ocean we Unite, koja je odlučila na Silbi provesti petogodišnji projekt, ne bi li ovaj otok učinila održivim. Naime, organizacija je koja okuplja stručnjake različitih profila čija je misija, jedreći po svijetu promovirati čišće oceane, odnosno istraživanjem i podizanjem svijesti spriječiti onečišćavanje mora i oceana plastikom. Mladi su stručni, puni entuzijazma, tko ih ne bi poželio makar i u predsezoni natopljenoj vlažnom južinom?

image1
Foto 1 Natasha i Luna na putu kroz mocire

image2
Foto 2 Ratko Kovačević

image3
Foto 3 By the Ocean we Unite

Prvi dan bio je rezerviran za predavanja o kaparima, njihovoj sadnji i uzgajanju, što je izazvalo oduševljenje kod silbenskih gospoja kojima to do Kovačevićevog izlaganja nikada nije pošlo za rukom, pa se tražio „savjet više“ upravo o sadnji. Drago nam je da je g. Ratko uspio doći ovaj put i upotpuniti priču koju smo započeli na jesen postavljanjem prvih „žilovoda“ u mocire. Kroz predavanje smo saznali nešto više o kaparu kao biljci općenito te posebice u suživotu sa arhitekturom, tako da je naše izlaganje o radu udruge i suhozidnoj gradnji i građevinama tako dobilo dodatni smisao.

Među mnogobrojnom domaćom publikom smjestila i ekipa By the Ocean we Unite. Nije to bilo samo prvo upoznavanje Nizozemaca (inače poznati po brdima i kamenu)sa tradicijskim tehnikama zidanja, već prava kampanjanavlakuša, jer su na sutrašnjoj gradionici upravo oni trebali biti glavnina radne snage, s obzirom na škojarski deficit u radno sposobnoj mladeži.

image4
Foto 4 Ratko Kovačević i silbenski arhitekt Sven raspravljaju o budućoj poziciji “kapareta”

Iako je Silba premrežena putevima i suhozidnim ogradama u kojoj su nekada rasli vinogradi, ne baš veliki i poznati, no kamena i to velikog i nepravilnog bilo je napretek, pa su i mocire građene tako da se vanjsko lice gradilo i do 2 metra visine dok su zadnja dva reda ziđana unjulo. Lice prema ogradi zapravo je više nasuta gomila nego izgrađeno lice mocire. Među “šumskim” mocirima odnosno putevima obraslih crnikom, izdvaja se jedna mocira po pričanjima lokalnih, navodno zavjetni zid/ograda koju je izgradio neki stari silbenjanski mornar, kapetan po povratku s duge plovidbe!? Da se stvarno potrudio, a onda i ispunio zavjet sa mora, itekako je očito po nekoliko desetaka metara dugom suhozidu nevjerojatne ravnine i postojanosti.

image5
Foto 5 zavjetni zid

Danas su te ograde u velikom slučaju napuštene sa pokojom ovcom, no prostor jedinog mjesta/urbaniteta na otoku uglavnom je sačuvan od (većih) devastacija. Zanimljivo je i svjedočanstvo starijih mještana koji kažu da je ovdašnji kamen ”trul” te da su Silbenjani za gradnju svojih kuća uvozili kamen s Premude, a da se krčilo i sadilo koliko se moglo, potvrdio nam je i “cjenik“ kojeg smo slučajno pronašli u knjižici Petra Starešine: “Kolonat na Silbi“, gdje se točno navode cijene pri krčenju zemlje, gradnji mocira i sadnji vinograda, kao i ostale vrijedne informacije o ekonomiji Silbe.

image6

S obzirom da je lokalnih bilo minimalno, uz prisustvo Mjesnog odbora, Hrvoje Čižmeka iz Društva istraživača mora 20.000 milja i Matije Drakulića iz udruge Duboko plavetnilo, trebalo je „dokapitalizirati“ nizozemski entuzijazam, pa se za mjesto radionice odabrao urušeni ulaz u jednu ogradu, odnosno put kojim bi se ubuduće mogli i kretati traktori u cilju čišćenja ograda. Uz nekoliko jednostavnih uputa, gosti su se vrlo brzo pokazali kao veoma dovitljivi u nadomještanju iskustava rada s kamenom sa ”protestantskom“ etikom, a zapravo optimizmom, te u par sati uzidali sasvim solidan ulaz.

image7
Foto 6 ulaz desno prije akcije

image8
Foto 7 ulaz desno nakon akcije

image9
Foto 8 ulaz lijevo prije

image10
Foto 9 ulaz lijevo poslije akcije

Kako su Silbu odabrali kao mjesto svoje “petoljetke“ koji bi nastojali učiniti održivim, njihov glavni cilj je ipak o(ne)čišćenje mora i obala, pa su itekako zadovoljni učinjenim, otišli prema plažama kako bi napravili sondiranje obala Silbe, dok je ostatak nas dovršio i drugi kraj ulaza. Svi zadovoljni, trebali su biti i siti, pa se dan i nije nikako drugačije mogao završiti negoribljom gradeladom za koju su se domaćini svojski potrudili, a gosti bezrezervno zahvalili u vidu praznih pjata.

image11
Foto 10 zdravica

image12
Foto 11 akcija na zidu

image13
Foto 12 gotovo!

Dok su ekologija i umjetnost, teme koje se na Silbi možda više nego igdje na Jadranu isprepliću – pogotovo akcijama platforme S.E.A. – ipak se drugog dana sve to stopilo u jedan funkcionalno-održivi land art koji će poslužiti za sadnju kapara. Naime, u nedostatku radne snage, a s nešto viška vremena i uz postojane nalete južine te neke primjere sadnje iz knjige Ratka Kovačevića, odlučili smo modificirati i napraviti svoj artozid odnosno piramidalni pitar brendiranim kao – kapareta! Od gomile kamena uobličili smo eksperimentalnu piramidu s vertikalnim otvorom za sadnicu, a pokaže li se za osjetljivu kaparu to kao uspješna kombinacija, zadovoljna vlasnica poželjet će zasigurno još kapareta i eto još jednog silbenjanskog izvoznog eko brenda.

image14
Foto 13 početak gradnje kaparete

image15
Foto 14 “kapareta” skoro gotova

giphy

giphy (1)
Foto 15 završena “kapareta”

Inače Silbom u arhitektonskom smislu dominiraju tzv.“kapetanske kuće“, velike rezidencijalne vile ukrašenih fasada, omeđene uglavnom velikim okućnicama, a nađe se tu i povijesnih građevina poput ilirskih gradina, rimskih sarkofaga ispod mora, kaštela, poznate torete koja je nedavno obnovljena naporima lokalnih zaljubljenika, no baš se zbog građevine nađe nešto i za pokudu.

image17
Foto 16 obzidana lokva Draga

image18
Foto 17 Kaštel

image19
Foto 18 Tureta

Toponim (ironije li) zvan Drage, uvala u kojoj je smještena u mortu obzidana lokva s boćatom vodom, a gdje se još uvijek ptice močvarice daju vidjeti, dosta je devastirana i sa svih strana okupirana građevinskim otpadom. Ima ga gomila, no podosta se toga da reciklirati (upcycling) metodom, upotrebe otpada u neke druge svrhe, poput cigle u pigment za vapneni mort, ili željeza za izradu tradicionalnih alata, itd..Uz nekoliko akcija kao što je ova S.O.S. samo jedne osobe – Natashe inače došljakinje na Silbu, nije uopće teško zamislit odmorište za ptice ma i za ljude ako treba, kakvu stazu s lokalnim legendama (ima i Silba svog vampira?!), čistu plažu,  a svo smeće, očišćeno i reciklirano u recimo umjetnost kakvu radi Nikola Vincelj Jinks, a čijaje izložba u prostorijama mjesnog odborapod nazivom GEA – Garbage Epic Art, nastala nakon čišćenja silbenskih plaža prošlih godina.

Zato svi na Silbu, bilo u pred ili post sezoni, kada ovim otokom vladaju ekologija i umjetnost, a naznaka za pomake ima u svakom smjeru u kojem se pogleda, pogotovo prema jugu :)

image20
Foto 19 Draga – pogled iz zraka

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Le hameau abandonné de Barrières – Erasmus+ razmjena mladih

Tekst i foto: Dora Raič

Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi.

image1
Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano je na široki spektar elemenata kulturne baštine. Svaki lokalitet povjeren udruženju članica REMPART-a je sastavni dio programa lokalnog razvoja i stoga se, osim na očuvanju ili obnovi, radi i na pridodavanju nove svrhe i ponovnom korištenju samog lokaliteta. Kroz brojne akcije se također nastoje očuvati i promicati tradicionalne tehnike gradnje i restauracije.

Udruga Palombar teži očuvanju prirodne i kulturne baštine, s naglaskom na očuvanje prirodnih resursa te prijenos znanja kroz suradnju i pedagoški pristup s ciljem osobnog razvoja pojedinaca i, u konačnici, oživljavanju ruralnih krajobraza.

Lokacija radionice bila je Hameau de Barrières – napušteno selo u sklopu tipičnog krajobraza jugozapadne Francuske – regije između Brivea i Figeaca te unutar regionalnog parka Causses de Quercy (više informacija i fotografija može se naći na https://declam.jimdo.com/nos-chantiers/miers/, http://mairiedemiers.free.fr/le-hameau-abandonne-de-barrieres.html).

Prvog dana radionice na terenu je zatečeno stanje prilično zatrpano zemljom i obraslom vegetacijom uz brojne provale te se veći dio čišćenja obavio istog dana. Već drugog dana tim od ukupno 20 sudionika se podijelilo u nekoliko skupina te je svaka započela obnovu određenog dijela lokaliteta. Istovremeno se radilo na obnovi 2 suhozidne kuće, jedne manje kućice te 3 okolna suhozida. Većinom uz nezahvalne vremenske uvjete, ali uz izrazito dobru radnu energiju, suradnju i pokoju pjesmu, u roku su odrađeni svi planirani zahvati pa i nešto manjih dodatnih intervencija. Zahvaljujući razmjeni iskustava, znanja i brojnih savjeta vezanih uz tehnike gradnje i obrade kamena između francuskih, portugalskih i hrvatskih sudionika, kreirana je ugodna prijateljska radna atmosfera.

Više o postignutom pogledajte u fotogaleriji:

image3
image2
Lokacija 1. Kuća br. 1 prije i poslije

image6
image4 image5
Lokacija 2. Kuća br. 2 i pripadajući zid prije i poslije

kicica image9 image7
Lokacija 3. Mala kućica i pripadajući zid prije i poslije

image12
image10 image11
Lokacija 4. Zid prije i poslije

image14 image13
Lokacija 5. Rubovi zida prije i poslije

image15
Pogled na završene lokacije 1., 2. i 3.

image16
Pozdrav od ekipe!

Tekst i foto: Dora Raič Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi. Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano […]

Read More »

 atts
0

Gradimo suhozide u Faustovu čast

Obilježava se peta godina festivala Kreativni dani Fausta Vrančića: 29.9.-1.10. na Prviću, u organizaciji udruge Otok.
21688366_942663782566572_6487598212384579736_o
U svestranom programu, mjesto smo pronašli i mi pa ćemo u subotu 30.9. i u nedjelju 1.10. ujutro popraviti pokoji prvićki suhozid. Na radionicu su dobrodošli svi koji žele usvojiti osnove vještine suhozidne gradnje i čuti zanimljivosti o našoj kamenoj baštini.

Na Prvić možete brodom iz Vodica i Šibenika, raspored plovidbe je ovdje. Za sve informacije kontaktirajte organizatore na: antonia.dobrota.m@gmail.com

Čitav festivalski program možete proučiti ovdje: 5. KDFV Program

Obilježava se peta godina festivala Kreativni dani Fausta Vrančića: 29.9.-1.10. na Prviću, u organizaciji udruge Otok. U svestranom programu, mjesto smo pronašli i mi pa ćemo u subotu 30.9. i u nedjelju 1.10. ujutro popraviti pokoji prvićki suhozid. Na radionicu su dobrodošli svi koji žele usvojiti osnove vještine suhozidne gradnje i čuti zanimljivosti o našoj […]

Read More »

 atts
2

Obnova munskih zidi

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi

mune
U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida kao dijela ovdašnjeg krajolika, da se okupe još živa sjećanja na njihove uloge u nekadašnjem životu i ekonomiji te da se vještina zidanja u suho popularizira i prenese na nove generacije.

Pozivamo Vas da se pridružite radionici kroz čije ćete teorijske i praktične dijelove biti u prilici saznati nešto o općoj važnosti i praktičnosti suhozida, tradicijskom životu i krajoliku Opatijskog krasa, te naučiti osnove gradnje i održavanja suhozida. Radi osiguranja opreme i okrijepe za sudionike, molimo da svoj dolazak najavite do 22.9. na e-mail adresu grga@dragodid.org ili telefonski broj 095 9133955.

Rad s kamenom po svojoj je prirodi opasan i može dovesti do ozljeda. Iako će organizatori voditi brigu o vašoj sigurnosti, potrebno je da sami procijenite svoje fizičke sposobnosti i vještinu za svaki od poslova koji će se obavljati na radionici. Sudjelovanjem na radionici prihvaćate vlastitu i odbacujete organizatorovu odgovornost za moguće ozljede. Potrebno je odabrati adekvatnu radnu obuću i odjeću.

23.9.
9:00                Okupljanje ispred Mjesnog doma Mune
9:15-10:00     Teorijski uvod
10:00-12:30  Popravak suhozida u centru Velih Muna
12:30-14:00  Pauza za ručak
14:00-17:00  Popravak suhozida u okolišu naselja
17:00-18:00  Predavanje: Suhozidi, sveprisutna baština

24.9.
9:30                Okupljanje pred lovačkom kućom kraj Malih Muna
10:00-14:30  Popravak suhozida u okolišu naselja
14:30-18:00  Ručak, slobodno druženje, boće

Program sufinanciraju Općina Matulji i LAG Terra Liburna.

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi.  U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida […]

Read More »

 atts
0

Suhozidna radionica u riječkoj Waldorfskoj školi

Tekst i foto: Andrija Mihelčić

Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid.

5
Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom dijelu gornje terase podzid se urušio te ga je trebalo obnoviti. Paralelno s obnovom glavnog podzida organiziralo se i obnavljanje drugog, manjeg podzida koji je ujedno služio kao i poligon za podučavanje onih koji su se prvi puta susreli s ovom vještinom.

2
Foto 1. i 2. Obnovljen podzid

3
Foto 3. Podzid kakvog smo ga zatekli

68
Foto 4. i 5. Obnovljen manji podzid ”za zagrijavanje”

Na radionici je sudjelovalo desetak volontera uz nekolicinu prolaznika koji su sa zadovoljstvom pomogli u sanaciji.
Radionica je uspješno realizirana, oba podzida uspješno su obnovljeni, te je u vidu daljnja suradnja između Waldorfske škole i udruge Dragodid.

Tekst i foto: Andrija Mihelčić Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid. Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom […]

Read More »

 atts
0

Dragodid po svijetu, svijet u Dragodidu

Tekst: Julia Bakota
Foto: Ante Senjanović, Julia Bakota, Filip Šrajer

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Mi u Dragodidu često pišemo o Dragodidu, selu 55 minuta hoda iza natovarenog magarca udaljenom od Komiže, u kojemu smo prije 15 godina započeli svoju suhozidnu priču. Selo je dvjestotinjak godina staro, a svojim ga povremenim boravkom, korištenjem ognjišta, bavljenjem tradicijskim djelatnostima i vječno mladim duhom oživljava njegova jedina stanovnica Nedjeljka Burić.

U suradnji s njom ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova sela te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Na javnu je radionicu, što pješice, što džipom komiške turističke agencije Alternatura, pristiglo deset volontera.
Obilazak sela se pretvorio u jednu pravu etno-turu, a volonteri su imali rijetku priliku vidjeti kako se u selu živjelo prije. Kavu i čaj smo skuhali na otvorenom kaminu u kući, predstavili smo tradicionalne tehnike gradnje i materijale na primjerima stambenih i pomoćnih objekata u selu, nahranili magarce, vadili i pili vodu iz gustirne.

20170721_0310 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Planirajući radionicu i razglabajući među sobom prijašnjih dana o tome što bi bilo najbolje volonterima ponuditi kao prvi suhozidni zadatak, odluka je pala na izgradnju klupice kraj seoskog žuga. Dragodid je tradicionalno bio centralno naselje u kojemu su se na neradne dane okupljala ostala okolna naselja, pa bi bacili na balote. Kako je svijet postao globalno selo, tako je i žug u Dragodidu tog petka 2017. u hladu borova okupio šarenu družinu; a Rudine, Konjsku Glavu, Batol i Sv. Bjož su zamijenili Danska, Srbija, Hrvatska, Švedska, Slovenija i Malezija.

Krenuli smo s uvodom u umijeće gradnje suhozida, kraćim teoretskim principima gradnje uz jednostavne pokazne primjere.

20170721_0315
Volonteri su se vrlo brzo prihvatili raščišćavanja i ravnanja terena na kojemu će sagraditi suhozidnu klupu – dvostruki suhozid pokriven pločama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim samog zidanja, glavni zadaci su bili prikupljanje većeg kamenja za zidanje, manjeg kamenja za ispunu te ploča za zadnji red klupe.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nakon tri sata, uz pauze i provjeru napravljenog, klupa je bila završena i spremna za testiranje tijekom ručka.

20170721_11__ 20170721_0333 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Više fotografija s radionice možete vidjeti ovdje: Dragodid/2017

Bilo je zanimljivo čuti motivaciju volontera koji se usred srpnja odluče popeti u unutrašnjost otoka i napraviti zid, a nikad u životu nisu napravili ništa slično. No, stranim posjetiteljima obala često nudi samo pasivni doživljaj i ne dijeli rado svoje lokalne tradicije i način života. Pa tako danski bračni par na ljetovanju u Komiži vidi plakat za radionicu gradnje suhozida i pomisli ”Oćemo ić sagradit zid?”.

Dragodidom prolaze i brojni turisti koji odluče jedan dan posvetiti organiziranoj pješačkoj turi i istraživanju viš(k)ih nadmorskih visina. A nisam još ni spomenula da u rujnu na Visu kreće snimanje nastavka mjuzikla Mamma mia! u kojemu će viške vale, kamene kuće, tovari i zalasci sunca na pučini, uz Meryl Streep, imati glavnu ulogu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim radionice, u selu smo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza izvršili sanacije više lokacija u selu: uredili ruševine, uklonili i uskladištili kamene ploče krova kojemu je prijetilo propadanje, uklonili montažno drveno krovište te iznijeli glomazni otpad.

IMG_0070 20170719_5_
U planu je bio i popravak kritičnog dijela krova od kamenih ploča jedne od stambenih kuća u suradnji s lokalnim meštrom, pa smo tako pripremili svu drvenu građu za popravak, što uključuje rogove od borovine i letve od joprine (lemprike).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Ova se aktivnost odgodila zbog izuzetno visokih temperatura, te će se održati do kraja godine, a planiramo održati i suhozidnu radionicu za komišku vrtićku djecu.

Ljetni suhozidni program u Dragodidu financiran je putem javnog natječaja Grada Komiže, a sufinanciran velikodušnim donacijama Marie Yap, nasmijane Malezijke s komiškom adresom, te Nautičkog centra Komiža. Provodi se u partnerstvu s LAG-om Škoji i Nedjeljkom Burić, jedinom povremenom stanovnicom sela. Njima zahvaljujemo na suradnji, a svi su pozvani na buduće suhozidne aktivnosti u Dragodidu koje ćemo najaviti na našoj mrežnoj stranici.

Ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova Dragodida te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Read More »