Publikacija “Kratki vodič za politiku ruralnog razvoja EU nakon 2013. godine”
ENRD (Europska mreža za ruralni razvoj – European Network for Rural Development) je na svojim stranicama objavila novu publikaciju “Short Guide on EU Rural Development Policy, after 2013″ – kratki vodič koji na jednostavan način predstavlja promjene koje će se dogoditi u politici ruralnog razvoja EU nakon 2013. godine.
Publikacija je dostupna na ovom
linku.
Preporučujemo i ostale publikacije na stranici ENRD-a, osobito časopis “EU Rural Review” koji je dostupan u pdf formatu na nekoliko jezika. Do sada obrađene teme su:
Forestry and rural development (November 2011), Agricultural product quality: a success factor for EU rural areas (July 2011), Public Goods and Rural Development (March 2011), Employment and Social Inclusion (December 2010), Cultivating competitiveness of the EU farm, agri-food and forest sectors (October 2010), Rural Development and Climate Change (May 2010), Rural Diversity (Jan 2010), Creativity and Innovation in EU Rural Development (Dec 2009), The European Agricultural Fund for Rural Development (Oct 2009)
EU Rural Review | European Network for Rural Development
Novi newsletter mreže PREPARE
Mreža PREPARE (Partnership for Rural Europe) objavila je novi newsletter prosinac 2011 s novostima iz mreže, najavama događaja i mogućnostima za suradnju.
PREPARE newsletter 12/2011 | MREŽA PREPARE
Bespovratna sredstva iz programa IPARD za Mjeru 302
Treći krug natječaja iz programa IPARD za Mjeru 302 “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti” objavljen je 2. siječnja, a trajat će do 29. veljače 2012. godine.
Preneseno / više informacija na stranicama Odraz-a.
Grad Zagreb raspisao niz natječaja za udruge civilnog društva
Natječaj za projekte iz područja promicanja zdravlja: javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje programa/projekata udruga i drugih pravnih i fizičkih osoba iz područja promicanja zdravlja za 2012. Rok prijave je 3. veljače 2012. Opširnije
Natječaj za programe/projekte iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja: javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje programa/projekata iz područja zaštite okoliša i održivog razvoja. Rok prijave je 3. veljače 2012. Opširnije
Natječaj za programe/projekte udruga iz područja održive energetske politike te suzbijanja posljedica klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama za 2012.: javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje programa/projekata iz područja održive energetske politike te suzbijanja posljedica klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama za 2012. Rok prijave je 3. veljače 2012. Opširnije
Natječaj za projekte iz područja socijalnog i humanitarnog značenja za unapređivanje kvalitete života osoba s invaliditetom: javni natječaj za dodjelu financijskih potpora za sufinanciranje programa/projekata iz područja socijalnog i humanitarnog značenja za unapređivanje kvalitete života osoba s invaliditetom. Rok prijave je 3. Veljače 2012. Opširnije
Natječaj Europske komisije – Partnerski programi za organizacije civilnog društva
Europska komisija objavila je natječaj u sklopu instrumenta za potporu civilnom društvu u IPA zemljama na temu „Partnerski programi za organizacije civilnog društva“ kao potpora regionalnim tematskim mrežama. Rok za dostavu prijedloga projekata je 13. travnja 2012.
Preneseno / Više informacija na stranicama Odraz-a.
Najave: etnološka izložba Tradicionalna drvena arhitektura – Odranski Obrež
U Galeriji Vladimir Bužančić, Centra za kulturu Novi Zagreb, u četvrtak, 19. siječnja, s početkom u 20 sati, otvara se etnološka izložba ‘Tradicionalna drvena arhitektura – Odranski Obrež’. Autorice izložbe su Margareta Biškupić, dipl. etn., ravnateljica Muzaja Turopolja, te Josipa Matijašić, dipl. etn., kustosica. Izložba predstavlja dio etnološkog istraživanja tradicijskog graditeljstva na području Novog Zagreba i Turopolja koje su autorice provele i stručno obradile tijekom 2011. godine. Ovim dijelom istraživanja obuhvaćeno je mjesto Odranski Obrež, gdje je utvrđeno 19 objekata in situ.
Više informacija: http://www.czk-novi-zagreb.hr
Nagrada COAL
Nagrada Coal (Coalition pour l’art et le développement durable) dodjeljuje se za projekte koji integriraju teme suvremene umjetnosti i okoliša. Cilj je promovirati i podržati vitalnu ulogu koju imaju umjetnost i kreativnost u podizanju svijesti, podupiranju konkretnih rješenja te kulture ekologije. Nagrada je 2012. godine fokusirana na radove koji se bave ruralnim pitanjima i poljoprivredom. Okuplja veliki broj faktora: promjene krajolika, gubitak bioraznolikosti, intenzivno ratarstvo, baština, pristup zemlji itd. Coal poziva umjetnike da ponovno promisle o ovim važnim temama, za novi pristup koji uzima u obzir složenost i komplementarnost ekosustava. Dodjela nagrade organizira se 15. ožujka, u Le Laboratoire, Pariz, privatnom umjetničkom centru specijaliziranom za spajanje umjetnosti i znanosti. Nagrada iznosi 10.000 €. Rok prijave je 12. veljače 2012.
www.projetcoal.org
Uplata članarine za 2012. godinu
Pozivamo sve članove Hrvatske sekcije ECOVAST-a da najkasnije do kraja veljače uplate članarinu za 2012. godinu. Iznos članarine i dalje je nepromijenjen i iznosi 100 kuna za fizičke te 400 kuna za pravne osobe. Članarine se uplaćuju na račun Hrvatske sekcije ECOVAST-a broj 2360000-1101585029 kod Zagrebačke banke (kao poziv na broj upišite Vaš OIB). Potvrdu o uplati molimo pošaljite na adresu: Hrvatska sekcija ECOVAST-a, Zagreb, Froudova 78., Fax: 01 610 1881 (Valerija Kelemen Pepeonik), e-mail: info@ecovast.hr
Zbog poznatih financijskih razloga u protekloj godini nismo uspjeli dobiti planirana sredstva za projekte tako da smo sve aktivnosti proveli isključivo volonterskim radom, a brojne materijalne troškove snosili su sami članovi. Novcem od članarina za 2012. nećemo moći financirati velike projekte već će on biti dostatan samo za “hladni pogon”: troškove poštarine, zakup servera, članarine u međunarodnim asocijacijama i slično.
Ukoliko još niste, a želite postati član Hrvatske sekcije ECOVAST-a molimo popunite prijavnicu.
Ostale najave:
International Green Week
Berlin, 20.-29. siječnja 2012
http://www.gruenewoche.de
SAC-SEPA Conference “Valuing Ecosystems: Policy, Economic and Management Interactions”
Edinburgh, 3.-4. travnja 2012.
http://www.sac.ac.uk/research/projects/landeconomy/featured/sacsepaconf/
First European Market of Local Products
Auvergne, Francuska, 10.-12. svibnja 2012.
http://drustvo-podezelje.si/files/PRePlet/dokumenti/marche_europeen.pdf
Rural at the Edge – the 2nd Nordic conference for rural research
Joensuu, Finska, 21.-23. svibnja 2012.
http://www.mua.fi/ruralattheedge/
Vaš ECOVAST tim
Krapanj 2022.
Tekst: Ante Senjanović
Foto: Tanja Kremenić
Krapanj je najniži hrvatski otok, Krapanj je u jednome trenutku bio najgušće naseljen dio naše zemlje, Krapanj ima još kurioziteta i u još je ponečem bio naj- ili prvi, ali neću vam sad otkriti sve tajne. Interesirajte se, istražite, posjetite i raspitajte se. Domaćima bi bilo drago – upravo je njihova želja da se o Krapnju priča kao o nečemu sadašnjem, a ne samo prošlome, nas neizravno dovela tamo.
Otok će ovog ljeta biti domaćin Eco Heritage Task Forcea, dugotrajnog volonterskog programa u kojem mladi hrvatskih korijena iz cijelog svijeta dolaze, kroz društveno koristan rad i razne aktivnosti i radionice, naučiti nešto o zemlji svojih predaka. A malo bi toga na širem šibenskom području bilo tipičnije od zidanja usuho. Krapanj sa svojim posebnim, ravnim reljefom, možda nije Srima s njenom beskrajnom kamenom čipkom, ali otočke prizide su prisutne svugdje gdje bi i inače bile: kao ograde, kao putevi, kao gomile. I u još jednoj posebnoj ulozi: usuho građenih mula. Nešto što je bilo često u mnogim primorskim mjestima, ali s vremenom izgubljeno uređivanjem riva, lungomara i marina. Dakako, dostupnošću novih i trajnijih materijala i konstrukcija, malo su ažurirani, ali svaki čuva barem dio stare konstrukcije.
Slika 1. Plovidba preko je kratka
Slika 2. Večer u mjestu
Slika 3. Mul je u moru, agava je na mulu
U polju, kao i inače, napuštanje poljoprivrednog krajolika znači odsutnost ruku koje bi popravile ono što je palo, i znači prisutnost raslinja koje voli zidove, jer gdje je zid – tu je plodno tlo, tu je zaklon. A biljka ne zna da zid valja čuvati, nego se širi i širi, a zid nije toliko tvrdoglav da se ne bi makao, nego pomalo sklizne i padne. I tako, mjesni je odbor, kao domaćin tog iseljeničkog događaja, uz druge aktivnosti predvidio da mladi nauče nešto o zidanju usuho i daju ruke u početku popravljanja tog dijela otočkog naslijeđa. Mi smo pozvani da poučimo učitelje – da onima koji će u obnovi zidova voditi mlade, pokažemo kako da to ispravno rade, ili da ih podsjetimo na to da su to možda u mladosti radili.
Slika 4. Na putu do mjesta rada. S lijeve strane je mjesna gustirna.
Svaka pouka je najbolja u praksi, pa je odlučeno napraviti nešto na lokaciji koja će biti žarište suhozidne aktivnosti tijekom volonterskog programa, na lokvi Biljulji, na ovim neugodnim vrućinama potpuno suhoj, ali inače aktivnoj, makar uglavnom bočatoj. Što nije nimalo čudno, jer se nalazi na 150 metara od mora, na otoku malome i toliko niskome, da je za pretpostaviti kako je dno lokve otprilike na razini morske površine, a čovjeku nije jasno gdje uopće stane ona vodena leća koja na svim otocima čini spasonosni vodonosnik.
Slika 5. Ulaz u Biljulju, na početku radova.
Želja je to posebno mjesto i posebno pažljivo urediti, nek ne bude više zanemareno. E, kako se u dva dana naša akcije, usred jednog od ovoljetnih toplinskih valova, ne stigne puno napraviti – a kako rekoh, nije ni cilj – našli smo jednu bitnu stvar za odraditi i još jednu pokaznu, a ostalo će se razvijati svojim tokom. Pristup do lokve je kosinom, niz koju su se kroz godine zanemarivanja u istočnu polovicu lokve pomalo nanosile naslage zemlje, kamenja, sasušene vegetacije… Da bi se spriječilo nastavak toga, odlučeno je dio te kosine zatvoriti podzidom, dok će se na drugom dijelu poslije dodatnog čišćenja, s vremenom napraviti malo stubište. Odronjavanje s rubnih zidina lokve, erozija i kotrljanje s kosine, dali su nam dovoljno materijala da to možemo napraviti bez prevelikog problema, ali i materijala po prirodi malo grubljeg i glomaznijeg. Čekamo sad da kamen posivi i dobije eleganciju starog zida.
Slika 6. Čistimo prostor za podzid, da možemo pripremiti temelj
Slika 7. Neke stvari treba pomaknuti polugom
Slika 8. Bilo je vruće, isprike na nenošenju majice
Slika 9. Rimovani rad
Slika 10. Mala doštimavanja
Drugo mjesto je jedna urušena ograda uz malu čistinu nad lokvom, uz put koji vodi dalje u šumu i prema moru. Kamen je manji i, kako je već jednom bio ugrađen, ljepšeg oblika. Ograda se spaja s jednim lijepo zidanim starim zidom, ali je spojno mjesto razrušeno i nestabilno, pa smo, u nedostatku vremena za pažljivu rekonstrukciju, tamo nabacali višak kamena neka služi kao potporanj do trenutka konačnog popravka.
Slika 11. Pa se čovjek zapita: je li tu čega uopće bilo?
Slika 12. Škalje nikad dosta
Slika 13. … a ni drugih ispuna
Slika 14. Riješeno!
Vrućine nam nisu dozvoljavale dug rad, već se samo dalo raditi kroz jutro od 6.30 do 9.30, i predvečer od 18 do 21. Malo manje od poštenog radnog dana, ali nije ovo bilo doba za fizički rad (a sparina i zagušljivost u lokvinoj udubini nisu pomogli) – no, što se moralo, moralo se. Marenda je zato lijepa nagrada kad zvizdan ne da dalje. Drugi dan je bilo girica, i to ne samo friganih! Ako vam je neobično da se pripremaju na brujet (brudet, brodet, kako li vam drago), bilo je i nama, ali ne znači da nije super. Girice, vino i hlad na širini ispod satnog tornja (bez sata, doduše). Mačke koje čekaju hranu, ljudi koji prolaze, oleandar koji se šareni. Lijepo, nije li? Naša dvočlana ekspedicija (fotografkinja i suvoditeljica je, zbog ograničenja tehnologije, nažalost nevidljiva) je uživala.
Slika 15. Obična marenda
Slika 16. Debelo nakon posebne marende, kad su svi već otišli. Pa tko bi prekidao girice za slikanje?
Dva dana lijepog gostoprimstva, ozbiljnog rada i puno viceva. Nadamo se nekom ponovnom susretu, a našim domaćinima želimo uspješan susret s mladima i da s njima što više i ljepše uspiju urediti lokvu Biljulju i okolne puteve.
Slika 17. Po čemu još znate za Krapanj?
Slika 18. Po mačkama znate za sve
Slika 19. Tanja voli zalaske sunca
Tekst: Ante Senjanović Foto: Tanja Kremenić Krapanj je najniži hrvatski otok, Krapanj je u jednome trenutku bio najgušće naseljen dio naše zemlje, Krapanj ima još kurioziteta i u još je ponečem bio naj- ili prvi, ali neću vam sad otkriti sve tajne. Interesirajte se, istražite, posjetite i raspitajte se. Domaćima bi bilo drago – upravo […]
Read More »