iži nam se sunčani (produženi) lipanjski vikend kojeg možete sa obitelji i prijateljima provesti u Parku skulptura Dubrova. Udruga Mediteranski kiparski simpozij u suradnji s partnerima, udrugom Dragodid te Društvom za istraživanje i potporu, organizira niz događanja za sve uzraste. Centralni događaj je radionica suhozidne gradnje tijekom koje će se obnavljati dio oštećenog suhozida iz smjera igrališta NK Iskre prema skulpturi Tomislava Kauzlarića “Odavde do vječnosti i natrag”. Osim obnove, sudionici će imati priliku steći znanja i gradnje suhozida, koji će se graditi od kraja dionice Bijele ceste Ivana Picelja “Bijela cesta u negativu” prema postojećem suhozidu, koji je trenutno sakriven među borovima. Na taj način urediti će se dva ulaza za pješake i bicikliste, sa južne strane i sa zapadne strane Parka.
Prijave na radionicu suhozidne gradnje zaprimaju se do petka 19.06. putem obrasca — https://forms.gle/karcVZqTi9eYSRKS6.
U petak moguće je obići teren i upoznati majstore suhozidne gradnje, kako bi se što bolje pripremili za radionicu. Radionica započinje u subotu u 9:00 sati a odvijati će se prema sljedećem programu.
“Očekujemo vas u velikom broju, pripremili smo različite aktivnosti jer smo željeli pokazati da u Parku možete uživati na različite načine. Raduje me veliki interes za sudjelovanjem na radionici suhozidne gradnje. Suhozid, kamen je duboko ukorijenjen u naš identitet i drago nam je što ćemo uz pomoć majstora iz Dragodida prenijeti to znanje na preko 30 ljudi.”- izjavila je Gloria Sellan, voditeljica projekta.
U subotu, udruga MKS organizira nekoliko popratnih događanja. U 11:00 možete sudjelovati na edukativnoj radionici za djecu i mlade, prilagođenoj za djecu i mlade sa posebnim potrebama i okušati se u gradnji suhozida i učenju o važnosti suhozida, tradiciji takve gradnje na Mediteranu. U goste nam dolaze članovi i volonteri udruge DIP i udruge SRCE iz Rijeke. Pozivamo vas da ih upoznate i da se zajedno podružimo.
Nakon ručka, dolaze nam u goste članice udruge žena Mendula Sv.Nedelja koje će nuditi tradicionalne kolaciće, a u hladu amfiteatra Dolac moći ćete uživati u poeziji na labinskoj cakavici. Udruge je nedavno izdala zbirku pjesama koju možete ponijeti kući uz donaciju.
Za one željne upoznavanja Parka i njegovih autora, organiziramo stručno vodstvo uz našu vodičkinju i povjesničarku umjetnosti Vedranu Juričić. Paralelno će se održavati kreativna radionica za djecu i mlade pod vodstvom Glorie Sellan, magistre likovne pedagogije. Tema su naravno skulpture.
Za one željne rekreacije i natjecateljskog duha, organiziramo “Lov na gromaču”, igru tijekom koje će se timovi natjecati u sakupljanju kamena i istraživanju Parka koji će se koristiti za gradnju suhozida. Za pobjednički tim osigurati ćemo prigodnu nagradu.
Nedjelja je rezervirana za završavanje suhozida, šetnju parkom ili piknik na otvorenom, na vama je da birate.
“Ovo je naša prva organizirana aktivnosti u Parku, planirali smo organizirati navedeno još u ožujku no nažalost epidemija nas je malo usporila. Zahvaljujemo Zakladi za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva što je prepoznala ovaj projekt te što nam je pružala potporu cijelo ovo vrijeme. Jako mi je drago što možemo ugostiti veći broj ljudi, a pritom poštivati sve mjere koje su na snazi”. – rekla je Renata Kiršić, predsjednica udruge.
Sve aktivnosti odvijaju se uz pridržavanje mjera distanciranja. Organizator će osigurati dezinfekcijsko sredstvo i rukavice za sve aktivnosti u kojima je takva oprema potrebna. Molimo da ostanete doma ukoliko imate povišenu temperaturu ili druge simptome koje bi mogle upućivati na zarazu.
Sudjelovanje na aktivnostima je besplatno. Molimo da automobile parkirate na parkiralištu pokraj informativnog centra “Kocke”. Molimo da poštujete Pravila ponašanja u Parku.
Projekt “Gradimo Park – obnova suhozida u Parku skulptura Dubrova” financira Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Fonda gradova i općina, Mali projekti za bolje sutra.
Kontakt za medije
Renata Kiršić, predsjednica
M: +385922989595
Raž i srp umjesto kamena i čekića Vol. 2: Mi ne mlatimo praznu slamu
Tekst: Stipe Božinović
Foto: Jelena Kulušić i Stipe Božinović
Ok, ok, odmah da naglasim, ovog puta nije bilo uopće srpova, ali tema neka ostane ista. Mjesto radnje se nije promijenilo – Veliki Godinj. Lokacija se ipak nešto izmijenila pa ovoga puta nismo radili u malom polju otetom kamenu, već na guvnu u samom selu. Promjena je bilo i u postavi. Anu, koja je bila u nešto egzotičnijoj gaži i popravljala dvorce po Francuskoj, zamijenila je Jelena Kulušić.
Slika 1: Veliki Godinj
Nažalost, promijenili su se nešto i planovi naših domaćina. Veliki Godinj svoju mjesnu feštu održava zadnju subotu u kolovozu. Plan je bio napraviti veći dio slamnatog krova do tada, a onda na fešti, uz društvo i zabavu, javno pokazati vještinu postavljanja slamnatog krova. Prvi problem je bio što se nije na vrijeme osigurala drvna građa koju je trebala financirati lokalna zajednica, a drugi problem je bila korona zbog koje se nisu smjela organizirati nikakva okupljanja.
S obzirom na epidemiološke mjere fešta je otkazana, ali zadnju subotu u kolovozu sestra i brat Nada i Nediljko “Ćurako” Pavlinović ipak su nas pozvali na malo druženje. Odlučili su spojiti ugodno s korisnim. Nas su ipak pozvali u Veliki Godinj na dan fešte, ali, da ne bi bilo da smo se došli samo častiti, tada su ipak odlučili mlatiti raž koju smo zadnji puta želi. Rano ustajanje ovoga puta nije bilo potrebno. Za razliku od žetve za koju se pokušao izbjeći zvizdan, za mlaćenje je poželjno da se radi u toplijem dijelu dana. Razlog je jednostavan – što je manje vlage u snopu zrna, ona bolje ispadaju iz klasa. S obzirom na to, dogovoren je i malo kasniji dolazak. Stigli smo nešto iza 10 sati, a ubrzo nam se pridružila i Žana Pervan Odak iz Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca kao treća počasna[1] gošća ove mikro radne fešte.
[1] Nazvat se počasnim gostom u ovoj situaciji nije hiperbola. Plan koji je predstavljen Ani i meni pri prvom posjetu Velikom Godinju glasio je da će u slučaju korone na feštu biti pozvan Tedi Spalato, Ibrica Jusić (koji su već ranijih godina nastupali na feštama u Velikom Godinju), Ana i ja. Korone je bilo, a kako smo mi pozvani, a Ibrica i Tedi ne, stvarno smo se osjećali počasnim gostima.
Slika 2: Kratki tečaj mlaćenja pune slame by braco i seka
Nada i Ćurako već su ranije iznijeli snopove na sunce kako bi se dodatno prosušili, a Jeleni, Žani i meni ostao je zadatak mlaćenja. Zadatak koji nije zahtijevan za savladati. Snopom raži na guvnu lupate o tvrdu površinu lagano ga okrećući da ispadne većina zrnja, a pri tome pazite da ne uništite snop. Moram priznati da mi je bilo zadovoljstvo vidjeti da se samo 4-5 snopova od njih dvjestotinjak odvezalo, s obzirom da smo ih dio Ana i ja vezali. Nakon toga uzimate štap kojim se dodatno mlati snop da ispadne eventualno preostalo zrnje. Ono što ovaj posao može učiniti zahtjevnim je činjenica da se radi na suncu u sred bijela dana krajem kolovoza (srećom po nas bilo je i nešto vjetra), a nije ni da je neka velika sreća raditi jedan te isti repetitivni rad duže vremena. Srećom ovo je manji krov, a i naši domaćini su nas tetošili. Gospodin Rajko Lednić ovoga puta samo je kratko svratio da vidi radimo li dobro i bio je zadovoljan onim što vidi. Mi nismo mlatili praznu slamu, ali onaj tko dođe poslije nas hoće.
Slika 3: Barba Rajko u inspekciji
Slika 4: Završno stanje nakon mlaćenje. Oni koje vile mlatiti praznu slamu nastupaju nakon ovoga
Nakon ručka, i to kakvog ručka, uslijedio je pregled povijesti mjesta. Izvađeni su bili i obiteljski albumi, a onda odrađen i obilazak Velikog Godinja i okolice. Među ostalim, gospodin Ćurako nas je odveo i do klačine koju je napravio kao pokazni primjerak u suradnji Parkom prirode Biokovo 2018. godine.
Slika 5: Šta je fešta bez spize (4 kg mesa za 5 ljudi)
Ana i ja zarazili smo se Velikim Godinjom prvi puta, a sada se zarazila i Jelena. Nadamo se da će drvna građa doći što prije, a time i neka prilika za daljnju akciju. Jedna želja mi se već ostvarila, a to je da je prošlo izvješće bilo samo vol. 1, a sada se čini da će ovo biti priča u više nastavaka u kojoj ćemo, nadam se, proći čitav postupak izrade slamnatog krova.
Slika 6: Klačina sagrađena 2018. godine
Tekst: Stipe Božinović Foto: Jelena Kulušić i Stipe Božinović Ok, ok, odmah da naglasim, ovog puta nije bilo uopće srpova, ali tema neka ostane ista. Mjesto radnje se nije promijenilo – Veliki Godinj. Lokacija se ipak nešto izmijenila pa ovoga puta nismo radili u malom polju otetom kamenu, već na guvnu u samom […]
Read More »