tekst i foto: FŠ
Usprkos tome što je subota 29.11. počela otkazivanjem planirane radne akcije zbog raskvašenog terena i kišice, slijed događaja kroz dan potpuno je preokrenuo ukupni dojam.
Naime, prvo smo uspjeli odraditi jedno kratko, ali uspješno terensko istraživanje za Suhozid.hr, a onda smo popodne na raspravi održanoj u prostorijama knjižnice, mogli čuti iz prve ruke i prodiskutirati friške i važne vijesti koje se tiču budućnosti suhozida u Hrvatskoj. Prenijeli su nam ih Sanja Karoglan Todorović i Darko Znaor, konzultanti angažirani na izradi poljoprivrednookolišnih mjera u EU Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine, kroz koje će se, jednostavno rečeno, dodjeljivati izravni poticaji za održavanje tradicijskih poljoprivrednih tehnika – uključujući i suhozide – zbog njihove vrijednosti za okoliš.
Što smo saznali? Kao prvo, poljoprivrednookolišne mjere su obaveza i svaka zemlja ih je dužna uvesti i provoditi. Novci idu direktno iz EU kase. Prijedlog kompletnog Programa je poslan u Brussels, Europska komisija je dala svoje komentare, i cijeli tekst sa komentarima dostupan je na stranicama Ministarstva poljoprivrede. Mjere se trenutno pregovaraju, i trebalo bi ih biti više – primjerice za održavanje ekstenzivnih maslinika i pašnjaka generalno, zatim jednokratno za popravak suhozida, godišnji paušal za održavanje, zatim mjere suradnje za zajedničke akcija poljoprivrednika i šire zajednice, i tako dalje. Neka pitanja su još otvorena, trenutno se pišu odgovori na zamjerke Komisije, čak postoje i određeni otpori u Ministarstvu poljoprivrede, međutim konzultanti su prilično uvjereni da bi već u prvoj polovici 2015. mjere trebale biti usuglašene, a u drugoj polovici godine krenuti prijave za dodjelu poticaja. Adminstrativni preduvjet će kao i za ostalo biti upis u ARKOD te dokaz o vlasništvu odnosno ugovor o zakupu, a ostali uvjeti (primjerice stanje suhozida i sl.) ovisit će o konkretnoj mjeri.
Budući da su upravo područja PP Vransko jezero i NP Krka predložena kao pilot područja za provođenje prvog kruga poljoprivrednookolišnih mjera, raspravi su ciljano prisustvovali i neki pojedini vlasnici zemljišta na Modravama u granicama Parka prirode Vransko jezeri, kako aktivni maslinari, tako i neki koji tek planiraju urediti zapuštene terene.
Tema suhozida u svjetlu agrookolišnih mjera zauzela je prvo i najvažnije “mjesto” na okruglom stolu, a poslije nje diskutiralo se i o suhozidu kao vještini, suhozidu kao baštini i (turističkoj) atrakciji, te o suhozidu kao “društvenom kapitalu”, tj. nečemu što kroz zajedničke radne akcije promiče kvalitetu života i izgrađuje veze među ljudima i organizacijama – domaćim i posjetiteljima.
Zaključci i saznanja sa ove rasprave, koja se službeno zvala Radionica izrade Akcijskog plana sustavne obnove suhozida murterskoga kraja , biti će prezentirani početkom 12. mjeseca na tribini kojom će biti okončan jednogodišnji projekt Obnovimo naše suhozide! za kojega je udruga Argonauta financijska sredstva dobila preko Zaklade Kajo Dadić, uz logističku pomoć Općine Murter-Kornati, PP Vransko jezero, NP Kornati i udruge Dragodid.
Malo o spomenutom Suhozid.hr terenu: otkrili smo jednu veliku pudaricu na murterskoj strani otoka (ona veća i poznatija je kod Jezera), mjerili i fotkali zidove valobrane u murterskoj vali Jersani, par razrušenih bunjica na Školjiću, krajolike gomila i terasa oko mjesta, a na Modravama smo našli gomile koje pticama grabljivicama služe za vrebanje plijena.
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »