Tekst i foto: Miran Križanić
Prošle jeseni javila nam se ekipa iz jednog domaćeg telekom i internetskog giganta s upitom za organizaciju jednodnevnog suhozidnog teambulidinga! Prvi put smo čuli za takvo što ali odmah nam je bilo otprilike jasno kako bi to trebalo izgledati. Da stvar bude još bolja, radilo se o brojci od 150-200 sudionika. Ovako veliku radionicu nismo još nikad organizirali i vodili, pa je bio dodatni gušt baciti se u organizaciju ove masovke.
1 Ambijent
2 Okupljanje – tražilo se parkirno mjesto više – za autobuse naravno
Nakon kraćeg mozganja, izbor lokacije pao je na atraktivnu Gradinu Colentum na Murteru, jer smo znali da kolege iz Argonaute tamo imaju puno posla za puno ruku, a kako su i oni pristali na suradnju u organizaciji teambulidinga, sljedeći korak bio je sastaviti „reprezentaciju“ voditelja. Kvalitetna koordininacija 200 sudionika iziskuje bar 20-tak voditelja, kako bi svaka grupa od 10 ljudi imala jednog voditelja/voditeljicu. Voditelji i instruktori prvog suhozidnog teambuildinga bili su: Ive Šikić Bažokić, Pere Kulušić, Tome Šikić, Tonko Dodić, Tonko Skračić Treva, Damir Kapov, Nikola Skračić, Matej Šikić, Andro Nigoević, Filip Bubalo, Jelena Kulušić, Miše Renić, Ante Senjanović, Mario Švencbir, Mislav Tovarac i Miran Križanić.
3 Suhozid se brzo uči, pogotovo u društvu majstora
Pao je dogovor da pola voditelja bude iz Dragodida a pola da budu lokalni meštri s Murtera. Odabir mikrolokacije bio je posebno zanimljiv. Ideja je bila, između ostalog, obnoviti stari suhozidni put koji na samom vrhu poluototka Gradine povezuje dvije susjedne (ali i suparničke) općine, Betinu i Murter. Stoga je postojala i emotivna strana krčenja i obnove ovog puta. Put je bio već pomalo zaboravljen, zarastao i izvan funkcije, međutim u svrhu revitalizacije i turističke promocije cijelog poluotoka Gradine prethodno je otkriven, raskrčen od šikare i strojno proširen. Radi se o putu – gomili, tj putu koji vodi povrh širokog suhozida, pa je izdignut od okolnog terena – maslinika i šume. Početak puta je na obali, tj plaži u Betini, a završetak na drugoj obali u Murteru (ili obrnuto, ovisno iz kojeg mista se kreće).
4 Demonstracija osnovnih tehnika
Na sam dan održavanja kiša i jugo su cijelo jutro prijetili otkazivanjem cijelog događanja, ali u zadnji čas se raščistilo pa smo zapravo imali idealno vrijeme tokom cijele radionice. Imali smo i nešto više sudionika od predviđenog, ukupno oko 150, zbog otkazanog kajakarenja, što je bio predviđeni drugi dio teambulidinga.
Mjesto sastanka bilo je kod groblja u Murteru. Nakon kave na otvorenom i pozdravnih govora organizatora i načelnika općina te osnovnih informacija o lokalitetu, slijedio je dio o sigurnosti i osnovama gradnje suhozida. Podijelili smo se u grupe te krenuli put Gradine.
5 Popravak urušenih ograda na plaži
6 Novi put se nazire
Ekipe su se rasporedile na predviđene lokacije, mjesta gdje je suhozid urušen. Dio ekipa radio je na vidikovcu iznad groblja, uz stare bedeme i put, dio se rasporedio po plaži s betinske, a dio s murterske strane. Također, neke ekipe radile su na samom putu koji povezuje dvije plaže. Bilo je raznih situacija, većih i manjih grupica, zahtjevnijih i manje zahtjevnih pozicija, manje i više motiviranih polaznika, ali ukupni dojam je bio odličan, jer je cijelo područje živnulo na nekoliko sati. Ljudi su šetali, obilazili pozicije i mogli na svakoj ponešto naučiti, našaliti se i usporediti svoje uspjehe sa onima susjedne grupe.
7 Izgradnja podzida puta kraj vidikovca
Kako se termin bližio kraju, postajalo je jasno da se osim dobre zabave i malo znoja – dosta toga toga i napravilo! Kroz rekreaciju, popravljeno je puno metara podzida ali ono najbitnije je da su ljudi svladali osnove tehnike suhozidanja. Na vlastitom smo primjeru naučili da je ovakav tip aktivnosti zahvalni kontrast sjedilačkom stilu života i nadamo se budućim ovakvim akcijama i poslovnim suradnjama!
8 Pogled prema Pirovcu s Betinske strane
9 Point-of-view perspektiva – zid u izgradnji
10 Zid i ekipa sa slike iznad – gotovo!
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »