XVI. Međunarodni suhozidni kongres, Ciutadella de Menorca

Tekst: Filip Bubalo, DRAGODID
Foto: FB, SPS

unspecifiedk
Premda  smo se u međunarodnu S.P.S. (International scientific society for Drystone interdisciplinary study) organizaciju učlanili tek nakon našeg prvog sudjelovanja na kongresu u Maroku 2014., možemo slobodno reći da smo nakon samo četiri godine, odnosno nakon samo  jednog kongresa u međuvremenu (Kefalonija 2016.) na ovogodišnjem održanom kongresu u gradu Ciutadella na Minorci postigli nevjerojatan uspjeh.
Naime, na demokratskom glasanju svih članova organizacije S.P.S., između nekoliko kandidatura za slijedeće domaćinstvo, od kojih su sve redom “velike zemlje”(uključujući i jednog kandidata s UNESCO-vim pedigreom), mi smo s prezentacijom dosadašnjeg rada udruge, prijedloga programa kongresa i suhozidne baštine Konavala odnijeli neočekivanu, ali uvjerljivu pobjedu s nadmoćnim brojem glasova nego ostali.

Možda se na prvu ne čini značajnim, no kada znamo da su pojedine zemlje organizirale kongres i po pet puta, a da većina članovima organizacije osim geografskog položaja Hrvatske, nisu znali ništa o kulturnoj baštini Hrvatske, tim više naša pobjeda je veća.

44940899_1185683414913364_4893057314627518464_o
Posebnost ovog XVI. izdanja jest petodnevna međunarodna radionica obnove barrace – kružne građevine vrlo slične našim trimovima (bunjama, poljaricama, kućericama), što je prethodila samom kongresu, na kojoj sam osim upoznavanja lokalnih suhozidnih tehnika imao priliku dijeliti iskustva s ostalim učesnicima, koji su uglavnom imali neka predznanja u suhozidanju, no bilo je i par meštara.
Glavni ciljevi suhozidnog kongresa koji se svako dvije godine održava od 1997, i jest razmjena praktičnih uskustava različitih nacija, ali i predstavljanje multidisciplinarnih istraživanja na području zaštite suhozidne kulturne baštine, ali i promoviranju tradicionalnih tehnika u različitim aplikacijama, od građevinarstva, preko umjetnosti do turizma.

Zanimljivo da se na Minorci u prošlom stoljeću zapravo izgubili to znanje, a slučaj je htio da je g. Biel, koji je sa svojim sinom bio glavni voditelj suhozidne radionice, prije nekoliko godina na svom posjedu izgradio potpuno novu barracu. Nevjerojatan poduhvat u kojem mu je pomoglo četvoro prijatelja, trajao je godinama, no rezultat je fantastičan, no prije svega što se tradicionalno znanje opet počelo prenositi na buduće generacije. Ipak, zbog nekih drugačijih konstruktivnih rješenja (kod izvornih barraca zid prstena ide skroz do dna građevine), njegovi prsteni su nešto uži te cijela konstrukcija ima ponešto od “piramidalnog“ karaktera. Isto tako, ugrađena su i dva prozora, što je također odmak od izvornosti, no tehnike gradnje, uz malo pomoć mehanizacije s obzirom da se radilo o ogromnim gromada, su bile izvorne.

Iz te perspektive treba sagledati i obnovu jedne od barraca, koje je zbog sudjelovanja različitih predstavnika kulture građenja, narušene statike zbog korištenog materijala, te vremenskog ograničenja radionice, poprimila posve novi oblik, ponajviše dodavanjem “potpornih“ zidova sa svake strane ulaza, koji prethodno nisu postojali. Dakle, iako je barraca obnovljena, tradicija se nije ispoštovala do kraja.

Otegotna okolnost je bila što su izvorno bila zamišljene dvije barrace za obnovu, no kako je na veću građevinu od dvije, prvoga dana nahrupilo previše ljudi (oko 40-ak), dio iznad nadvoja odnosno dva gornja prstena su se srušila i srećom nitko nije nastradao. Nakon toga je zapravo odlučeno da se kreće u obnovu manje barrace, dok će potonja morati dočekati bolje dane. Nažalost, sljedećih dana broj sudionika se lagano osipao, tako da je na samoj završnici sudjelovalo nas desetak. Ipak ništa ne ide na dušu organizatora jer radionici je prisustvovala i škola iz Francuske, te je gotovo bilo nemoguće kontrolirati toliko mnoštvo ljudi sa vlastim tehnikama, radnim etosom pa i jezicima, tako da je sve skupa i dobro prošlo.

unspecifiedjk
U dva sljedeća dana koliko je trajao kongres, predavanja su varirala od onih strogo tehničkih, preko antroploških, povijesnih pregleda do prezentacije umjetničkih instalacija poput one koju je predstavio dvojac iz organizacije Elipse iz Fr. koji su uz pomoć volontera izgradili land art instalaciju – Moving garden. Na drugom kraju spektra, njegov zemljak Eric Vincens, inženjer sa Sveučilišta u Lyonu, prezentirao je simulacijski software za potporne zidove i njihovu primjenu na seizmičkoj karti Francuske, a sve s ciljom kako bi se suhozidi prikazali kao ekonomski, ali i dugorajni način izgradnje suhozida koji mogu parirati modernim konstrukcijama u sklada s Eurocode 8 normama za graditeljstvo.

Kolege i kolegice iz Grčke, prestavilo su bogatstvo suhozidne baštine od Peloponeza preko Becije do grčkih otoka, a naročito je bilo zanimljivo vidjeti primjere religijskih, trogloidskih i transhumanskih struktura na otocima Delosu, Naxosu i Kopaisu. Predstavljen je i projekt Life Terrascape kojm se nastoji valorizirati kultivirane suhozidne terase na otoku Androsu ali i zelenu infrastrukturu upregnuti u bolje razumijevanje klimatskih promjena.

Veoma zanimljivo predavanje održao je naš susjed iz Slovenije prof. Borut Juvanec, jedan od vodećih stručnjaka za corbelled konstrukcije, prikazavši arheološko-graditeljsko (magalitsko) tzv. kulture Talaiotica, kojom obiluje otok Minorca, a koju najnovija istraživanja supoređuju s kulturama na Pirinejima i s juga Francuske.

44856230_2180646088635241_8336438247731232768_o
Od “domaćih” predavača, svakao je najviše ovacijo dobio g. Biel voditelj radionice koji je uz pomoć organizatora predstavio gradnje svoje barrace, dok su predstavnici Consell de Mallorca sa susjednog otoka, iznijeli njihove metode i alate za zaštitu suhozida. Prije svega riječ je o inventarizaciji sličnoj našoj suhozid.hr u čiju bazu je dosada upisni 755 elemenata i preko 11 tisuća kilometara suhozida, a koji su temelj budućih planova zaštite i katalog kulturnih dobara. Valja napomenuti kako ovo otočko tijelo upravljanja stalno zapošljava više od desetak suhozidara na održavanju goleme mreže suhozidnih staza, ne samo kako bi se baština upregnila u turističke svrhe, nego kako bi se poticala tradicionalna/ekološka poljoprivreda. Predsjednik Consella predstavio je i najnoviji međunarodni projekt – Europska suhozidna kulturna ruta, u kojem je i naša udruga jedan od osnivača, a koja ima za cilj spojiti suhozidno naslijeđe Europe kao buduća kulturna ruta Vijeća Europe.

Trećeg dana kongresa, unatoč konstantnoj kiši koja je sutradan uz olujni vjetar, na cijelom otoku Minorci uzrokovala nestanak struje, vode i komunikacija na tri dana, posjetili smo područje Punta Nati s najvećom koncetracijom barraca na otoku (inače potpisivana je peticija jer se na ovom području slično Srimi želi izgraditi ogromna fotonaponska elektrana u čiju svrhu se već ruše suhozidne strukture), te impresivni kamenolom Lithica, koje je privatno-javnim partnerstvom pretvoreno u biološki rezervat, pozornica za različite umjetničke programe, a ujedno funkcionira kao muzej na otvorenom, gdje se možete naučiti o povijesti ekstrakcije kamena na ovom otoku. Navečer je po tradiciji kongres završen večerom za sve sudionike u obnovljenom mlinu, jednom od amblematskih građevina obaju balearskih otoka.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Izvještaj s radionice u Veprincu

Tekst: Oleg Miklić
Slike: Mario Zaccaria, Oleg Miklić

 

Nastavljena je suradnja sa Rajkom Ukićem i društvom iz Veprinca. Jednodnevna radionica je počela u subotu u 9:00. Vremenska prognoza nije bila obećavajuća, te je odaziv polaznika radionice bio dosta skroman. Kao i na prvoj radionici, lokalno stanovništvo je uređivalo sam ulaz na Stazu Veprine, dok je naša suhozidna ekipa krenula na završavanje radova započetih na prvoj radionici. Kako je lokacija već bila očišćena od vegetacije i kamen je bio odvojen, odmah smo krenuli sa radovima. Nastavili smo ziđati visoki podzid, te zapunjavati stražnju stranu zida sa čkaljom.

 

1

 

2

 

3

 

Radovi su tekli brzo, pa smo do marende u 13:00 skoro završili sa podizanjem zida na visinu od oko 2,5m, te smo skoro potrošili sav kamen i čkalju iz originalnog podzida. Marenda je bila odlična, ali vrijeme se je pogoršalo, počela je padati kiša.

 

4

 

 

To razočarenje je trajalo koliko i siesta poslije marende, kiša je stala, te smo odmah krenuli sa nastavkom radova, da nas kiša opet ne prekine. Na našu sreću i nije, te smo po suhome i čak sa nekoliko tračaka sunca nastavili radove. Visoki podzid je završen, ostavljena je pola metra široka berma, te je do staroga puta sagrađen do pola metra visok i par metara dug podzid.

 

 

5

 

Za to smo materijal morali potražiti u okolici, ali je i taj dio posla protekao brzo. Bermu koja je bila napravljena od čkalje smo kamuflirali sa zemljom, te je po ideji domaćina u nju presađena veprina. Ukoliko se ulovi, mogla bi napraviti prirodnu ogradu između puta i 3 metra duboke provalije. Na kraju radova smo rezimirali odrađeno, te načeli temu novih ideja za nastavak radova na lokaciji. Veprinačka priča se nastavlja..

 

6

 

7

Tekst: Oleg Miklić Slike: Mario Zaccaria, Oleg Miklić   Nastavljena je suradnja sa Rajkom Ukićem i društvom iz Veprinca. Jednodnevna radionica je počela u subotu u 9:00. Vremenska prognoza nije bila obećavajuća, te je odaziv polaznika radionice bio dosta skroman. Kao i na prvoj radionici, lokalno stanovništvo je uređivalo sam ulaz na Stazu Veprine, dok […]

Read More »

 atts
2

Izvještaj s III. prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer i Jelena Kulušić

U subotu 5.10. u mjestu Gardun kod Trilja održano je 3. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida. Organizatori su bili domaća udruga „Gaius Laberius“ iz Garduna i udruga „Dragodid“, a na njemu je sudjelovalo osam ekipa. Cilj natjecanja bio je u 15 minuta izgraditi što dulji dvostruki suhozid (duplicu) širine u podnožju 70 cm i visine 1 m.

davEkipe „Dragodid“ (lijevo) i „Gaius Laberius“ (desno) otvorile su događaj.

2Vidik s Garduna na Trilj, donji dio Sinjskog polja, rijeku Cetinu i planinu Kamešnicu na granici s BiH.

Gardun je ujedno i jedan od poznatijih antičkih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, mjesto gdje se nalaze ostaci građevina rimskog legijskog logora, koji je s povišenog položaja kontrolirao jedan od povijesno najvažnijih prijelaza preko rijeke Cetine, na raskrižju putova koji vode iz Splita prema Bosni i prema Hercegovini. Ovaj povijesno vrlo zanimljiv i ambijentalno upečatljiv lokalitet, međutim, nije bio presudan za odabir domaćinstva ove manifestacije, već je to bila odlična ekipa iz Udruge „Gaius Laberius“ iz Garduna, koja se prošle godine pojavila na volonterskom kampu na Vranskom jezeru i na 2. prvenstvu Hrvatske na Murteru i sve osvojila svojom neposrednošću i energijom.

Predviđanja da će Gardunjani dati sve od sebe na organizaciji ovog događaja obistinila su se: na otvorenju se pojavila i srdačnu podršku dala cijela politička hijerarhija, od predsjednika mjesnog odbora, preko gradonačelnika, do župana, a logistički ničega nije manjkalo. Svi su bili vrlo veseli i opušteni i entuzijastični oko nastavka ove i sličnih manifestacija u budućnosti.

Večer uoči natjecanja u Muzeju triljskog kraja održan je mali teorijski uvod gdje je poviješću i nalazima bogat lokalitet predstavila ravnateljica, mlada arheologinja Sanja Budić Leto, a autor ovoga teksta pričao o fenomenu hrvatske suhozidne baštine.

Samo natjecanje otvorile su ekipe organizatora, nakon čega su se zaredale različite, uglavnom domaće ekipe – od srednoškolaca do veterana. Kamen je došao iz obližnjega kamenoloma pod Mosorom i bio je svojim oblikom zahtjevniji za gradnju od prošlogodišnjega na Murteru, pa se nije očekivalo da će biti prebačena prošlogodišnja pobjednička duljina od 4,66 m. Međutim, superiornim nastupom, ekipa Golinjevo (kapetan Dujo Šipić, Ante Čalo, Silvio Odrljin, Milan Skejić i izbornik Martin Roguljić) odnijela je pobjedu s punih 5,01 m, a stekao se dojam da su mogli i dulje da je poligon bio dulji.

3Ekipa „Golinjevo“ slavi pobjedu

4
Mlada ekipa „ONK Gardun“

5

Ekipa Arduba prije starta: omladina i legendarni seoski učitelj u mirovini Ante Kutleša

Druga je bila makarsko-zadarska ekipa „Pomalo“, a treće mjesto osvojila je sinjska ekipa „Vlaji“, i to u pripetavanju – u bacanju kamena s ramena. Naime, ekipe „Dragodid“ i „Vlaji“ imale su u centimetar istu duljinu zida, te su iskoristile popratno natjecanje u bacanju kamena s ramena da se međusobno razračunaju. Najdalje je dobacio i „prvak Hrvatske u bacanju kamena s ramena za suhozidare“ postao Tomislav Tokić.

Na koncu su sve ekipe uz pomoć publike, pa i one najmlađe, natjecateljski kamen ugradile u međašnji zid koji će ostati na lokalitetu kao funkcionalni element i trajna uspomena na – svi su se složili – fenomenalno uspio događaj.

6Gradnja zajedničkog zida na kraju

Prvenstvo je popratilo još nekoliko medija, a galerije fotografija ćemo nastavljati objavljivati ovdje kako budu stizale.

HTV1

Hrvatski radio

Portal Ferata

Portal Dalmacija danas

Tekst: Filip Šrajer Foto: Filip Šrajer i Jelena Kulušić U subotu 5.10. u mjestu Gardun kod Trilja održano je 3. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida. Organizatori su bili domaća udruga „Gaius Laberius“ iz Garduna i udruga „Dragodid“, a na njemu je sudjelovalo osam ekipa. Cilj natjecanja bio je u 15 minuta izgraditi što dulji dvostruki […]

Read More »

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRENCH here: INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

71563658_2973292269387717_368932704269369344_o
Foto: Konavoski osnovnoškolci nakon edukativne suhozidne radionice, listopad 2019.
Konavle elementary school children after an educational dry stone workshop, October 2019

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 29. veljače 2020. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2020.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori potiču na što ranije registracije. Ukoliko se predviđeni kapacitet registacija popuni prije navedenog roka, registracije će biti zatvorene.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Dođite, iskusite i uvjerite se!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRENCH here: INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Foto: […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozidne lokve u Gaćelezima

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum*

LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti:

20181124145333

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se ovim putem pozivaju zaintesirani mještani, volonteri i zainteresirano stanovništvo da daju doprinos obnovi nematerijalne, kulturne baštine.

Područje oko lokve je u jesen 2018. uređeno građanskom akcijom koja je financirana iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Lokva je nekada imala veliki značaj za lokalnu zajednicu. Osim što se koristila za navodnjavanje usjeva i napajanje stoka, lokva je bila mjesto okupljanja i druženja te se nakon obnove prostora, postavljanja klupa, stola, kante za otpatke i dječjih igrala, lokalno stanovništvo počelo ponovno okupljati. Kako bi cijeli prostor bio revitaliziran i obnovljen, mještani naselja su izrazili želju da se obnovi i dio urušenog suhozida oko lokve. Stoga je LAG More 249 angažirao udrugu Dragodid čije su glavne aktivnosti organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima.

U tijeku akcije, LAG More 249 zajedno s mještanima posadit će jedno stablo kako bi na taj način dali svoj doprinos građanskoj inicijativi “Dani kolektivne sadnje drveća” kojom se na simboličan način daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Izvor, foto: LAG More 249

 

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti: *Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se […]

Read More »

 atts
0

Otvorene su prijave za 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida – Gardun 2019

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja.

Screenshot_1
Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji suhozida kreće u subotu, 5. listopada u jutarnjim satima. Na terenu će biti organiziran zajednički ručak. Nakon natjecanja slijedi prigodni zabavni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Natjecanje će se odigrati u malom naselju Gardun, koje je osim prirodnim ljepotama bogato i mnogim arheološkim nalazištima od kojih je zasigurno najpoznatiji Tilurij (Tilurium), rimski legijski logor, po kojem je Grad Trilj dobio ime.

Ovim putem želimo motivirati sve zainteresirane: one koji su se okušali u gradnji suhozida, ali i one koji to još nisu, a htjeli bi, da sastave ekipe i prijave se. Dobrodošle su ekipe iz cijele Hrvatske kao i iz inozemstva.

Pravila:

Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina. Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid, unaprijed zadane visine (1m) i širine (cca 70cm).

Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta. 

Svi natjecatelji dobivaju prigodne nagrade te im je osigurana okrijepa i ručak, a pobjednička ekipa osim pehara dobiva i novčanu nagradu koja se pokriva iz kotizacija.

Prijave za natjecanje su otvorene do 25.9.2019. i  šalju se e-mailom na: info@dragodid.org Prijava mora sadržavati: ime ekipe, imena članova ekipe, adrese, kontakt telefone i e-mail adrese.

Smještaj: S obzirom na okrugli stol planiran za petak te zabavni subotnji program, eventualni smještaj za ekipe dogovorit će se po isteku prijava s domaćinima iz udruge GaiusLaberius – Gardun.

Navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 12.10.2019., o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti.

Projekt podupiru Ministarstvo kulture, Kamenolom Dolac donji, Grad Trilj…

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja. Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji […]

Read More »