Zaključci 23. Simpozija kamenara

Klesarska škola na svojoj Facebook stranici tekstom i fotografijama izvještava o održanom 23. Simpoziju kamenara u Pučišćima. Prenosimo u cijelosti.

54213631_358727321409785_6878811877447565312_o

Copyright: Zdravka Damjanović

Djelomično skupivši sve dojmove, misli i emocije koji se u nama kao organizatorima Simpozija kamenara održanog prije deset dana još uvijek nisu slegli, donosimo vam cjeloviti izvještaj ravnateljice Tamare Plastić koja je posebno emotivno i s potpunim pravom pristupila pisanju ovog teksta kao nečemu na što su ona i njen cijeli kolektiv izuzetno ponosni. Ispričavamo se zbog odgode objavljivanja teksta, ali nadamo se da ćete razumjeti kako nam je bilo od iznimne važnosti detaljno pristupiti predavanju svakog izuzetnog sudionika Simpozija, kao što su to svakako i zaslužili. Uz opširni pregled cijelog programa, u prilogu se nalaze i fotografije naše učenice Brabare Tomić.

“Od 16. do 18. svibnja 2019. u Pučišćima je održan međunarodni 23. Simpozij kamenara s tematikom branja, obrade, ugradbe i restauracije kamena.

Tjedan dana nakon završetka događanja cijeli se kolektiv, kao Trnoružica u začaranom dvorcu, probudio u nevjerici koliko je već dana prošlo od toga važnoga događanja na kojem radimo od listopada 2018. godine.
Zbog toga, evo, i objava o održavanju malo kasni. Za nas u školi, organizacija i osmišljavanje sadržaja i slijed tema koje smo željeli prezentirati krenuli su iz Klesarske škole. Ipak, s vremenom su se mobilizirala cijela Pučišća, pučiški klesari, ugostitelji, Umjetnička akademija u Splitu, ORIS kuća arhitekata u Zagrebu te akademici i naši poznati arhitekti: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić i Nikola Bašić. Duh zajedništva te ležerna i prijateljska atmosfera osnovno su obilježje i najveći benefit ovog Simpozija.
Teme Simpozija bile su: klesari kao temelj Klesarske škole i održanja tradicionalnog zanata, očuvanje kamena kao prirodnog, plemenitog materijala isplativog za gradnju te poticanje mladih arhitekata, građevinara, kipara i restauratora na korištenje kamena kako bi se očuvala tradicija i revitaliziralo tržište kamena.

Događanje je započelo u četvrtak, 16. svibnja, dolaskom 40-ak gospodarstvenih savjetnika pri veleposlanstvima Indije, Indonezije, Italije, Japana, Katara, Španjolske, Belgije, SAD-a, Litve, Češke, Španjolske i drugih zemalja. Uvaženi gosti obišli su radionicu Klesarske škole, a nakon toga, uz tradicionalne pučiške kolače, hrustule i rafioje, prezentirani su im potencijali bračkoga kamenarstva: od kamenoloma na otoku, vrsta kamena koji se iz njih vade, klesarskih radionica za ručnu i strojnu obradu do radionica u kojima se odrađuju najzahtjevniji restauratorski zahvati.
Poslijepodne su počeli dolaziti gosti iz daleka, iz Italije, Slovenije, Srbije, Nizozemske, Njemačke, Velike Britanije i drugih zemalja.
U večernjim satima zasjedalo je vijeće udruženja FEMP AISBL, Fédération européenne pour les Métiers du Patrimoine bâti/European Federation for Architectural Heritage Skills, članice europske alijanse za kulturnu i graditeljsku baštinu, čija je članica i članica predsjedništva Klesarska škola. Osim stanja u sektoru, održanja i obnavljanja graditeljske baštine i nezaobilazne teme oko obnove katedrale Notre-dame u Parizu, razmatrali su se i daljnje aktivnosti za poboljšanje stanja na području strukovnog obrazovanja za graditeljsku baštinu.
U pozadini cijelog događanja odvio se i veliki posao oko postavljanja izložbe pristiglih radova na natječaj za novoustanovljenu nagradu „Tripun Bokanić“ prema velikom renesansnom klesaru i graditelju, rodom iz Pučišća. Natječaj je proveden u suradnji s ORIS kućom arhitekture iz Zagreba. Mladi arhitekti Frano Zovko i Ana Bedenko, zajedno sa svojim mentorom arhitektom Tihomirom Brankovićem, odradili su izuzetan posao postavljanja izložbe šezdesetak pristiglih radova.

61383880_391299411485909_4565400315519565824_o
U petak ujutro u 8:30 sati sve je bilo spremno za veliko otvaranje i prigodno obilježavanje velike obljetnice 110. godišnjice utemeljenja Klesarske škole. Klapa „Split“ uvela nas je u program interpretacijom himne nakon čega su uslijedili pozdravne riječi ravnateljice škole Tamare Plastić, načelnika Općine Pučišća Marina Kaštelana te pročelnika za školstvo Splitsko-dalmatinske županije Tomislava Đonlića.
Sudionicima su predstavljeni umirovljeni meštri klesari koji su svojim radom unaprijedili praktičnu i stručno teorijsku nastavu u školi, nastavnici koji danas rade u školi, a nosioci su ručne obrade kamena kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, te klesari iz Austrije i Mađarske, kandidati za stjecanje europske diplome magistra klesarstva.
Izuzetna interpretacija klape „Split“, „Dalmacijo“, duboko se dojmila svih prisutnih, a s posebnim su je zanimanjem odslušali naši strani gosti.
Nakon kratke pauze započela su stručna predavanja Simpozija. Sve eminentni predstavnici i dinamični govornici koji su zainteresirali publiku te je dvorana za predavanje bila cijelo vrijeme puna, a kroz cijeli program vodila nas je pričom i najavama naša nastavnica hrvatskog jezika Josipa Martinić.
Zbog velikog broja stranih sudionika bile su instalirane i kabine za prijevod, a naši su prevoditelji dobili posebne komplimente, posebno od sudionika iz Velike Britanije.
Predavanja su prigodno započela izlaganjem dr. Stefanie Barsoni koja je prisutne upoznala s ciljevima i aktivnostima koje provodi FEMP udruženje, kako pri EU komisiji i parlamentu tako i u institucijama zemalja članica EU, s ciljem osnaživanja tradicionalnih zanata posebno klesarskog, a jedan od važnih ciljeva jest obnavljanje graditeljske baštine diljem EU.
Inženjer i ovlašteni arhitekt Damir Foretić prikazao nam je ključne momente, izazove i rješenja u 30 godina obnavljanja Zagrebačke katedrale. Do izražaja su došli nacrti i rješenja koje pučiški meštri klesari hvale i dive se njihovoj stručnosti i pedantnosti, a temeljem tih nacrta, svi se slažu, jednostavno se i uspješno radi. Naglasio je važnost suradnje s klesarskom radionicom Ivice Nižetića i Petra Rajčevića koji sve te godine, a i dandanas rade na zahtjevnim radovima obnove gdje dolaze do izražaja njihova virtuoznost, a i ona njihovih mladih zaposlenika, što je za održavanje vrhunskog klesarstva u Pučišćima jako važno. Obnavljanje graditeljske baštine važan je posao kako za očuvanje nasljeđa, tako i za učenje i usavršavanje zanata.

61018210_391299688152548_809901965826850816_o
Kakvi majstori trebaju biti i koje kvalifikacije moraju imati da bi uopće mogli konkurirati i sudjelovati na poslovima obnove graditeljske baštine objasnio nam je u svom zanimljivom i elokventnom izlaganju arhitekt dr.sc. Dražen Arbutina. Njegovo predavanje bilo je interesantno svima, a posebno klesarima zainteresiranima za uključivanje u poslove restauracije. Dr. Arbutina ponudio je i daljnju pomoć pri pokretanju postupka ishođenja licenci.
Zakonska regulativa ne definira samo restauratorski dio poslova te se u ovom dijelu predavanja bilo važno osvrnuti i u novosti u zakonima vezanima za rudarstvo, odnosno vađenje arhitektonsko-građevnog kamena. Za ovaj dio specijaliziran je dr.sc. Dragan Krasić, predstavnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, načelnik Sektora za rudarstvo. Dakle, osoba koja je za ovaj dio posla najmjerodavnija u RH.
Također, iz istog ministarstva, voditelj službe u sektoru za rudarstvo, dr.sc. Dragan Vidić, upoznao nas je s novim tehnologijama eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. Korisno je i lijepo što je kroz predavanje provlačio i usporedbu s počecima i dosada korištenim tehnologijama. Vidljivo je kroz te usporedbe koliko je zahtjevan rad u kamenolomima bio i kolike su olakšice donijele nove tehnologije.
Polusatnu pauzu na svibanjskom suncu u idiličnim Pučišćima, uz tradicionalne pučiške kolače na trgu i osvježenja u obližnjim kafićima, što ovdje spominjem jer sam strahovala da najveći dio posjetitelja neće moći odoljeti te će ostati uživati na suncu. Svi su se, ipak, vratili u dvoranu za predavanja. To mi je bila daljnja potvrda da je Simpozij zanimljiv te da su teme koje sam „rekamavala“ devet mjeseci, a i vrhunski predavači, atraktivni sudionicima simpozija.
Predstavili su nam se i mladi umjetnici, kipari, restauratori s Umjetničke akademije u Splitu.
Naši su posebni gosti jer su, uz svog mentora, klesara i akademskog kipara Đanija Martinića, osmislili izgled nagrade za poseban doprinos u korištenju kamena i radu s kamenom, „Tripun Bokanić“. Izgled nagrade koji je osvojio svih rad je studentice 2. godine, Ružice Rimac.
Nakon pauze, novi blok predavanja započeo je gostom iz Slovenije, mr. sc. Matjažom Žigonom, šefom organizacije najvećeg svjetskog sajma kamena koji se svake godine u rujnu održava u Veroni u Italiji, predstavnikom za regiju Alpe-Adria i Tursku. Gospodin Žigon upoznao nas je sa tradicijom sajma Verona, novostima i najavom za ovogodišnji sajam koji će se održati od 25. do 28. rujna.
Iz Italije nam je došao inženjer Paolo Marone, senior ekspert u eksploataciji kamena u Međunarodnom institutu za mramor te savjetnik za industriju u jednoj od vodećih talijanskih tvrtki „Marmomachine“ i savjetnik za Verona sajam. Slobodno možemo reći kako je ona broj jedan u talijanskoj industriji kamena. Uzmemo li u obzir značaj talijanske industrije kamena u svjetskim razmjerima, onda možemo reći da je spomenuti predavač i jedan od vodećih stručnjaka na svjetskoj razini. Gospodin Marone predstavio nam se temom o korištenju kamena u vanjskim prostorima te sinergiji arhitekata, inžinjera i tvrtki za obradu i preradu kamena kako bi kamen udovoljio svim zahtjevima vremena i kako bi mu se osigurala dugovječnost.
Napomenimo da je dugovječnost kamena ona koja je očuvala dostignuća ljudske civilizacije i graditeljstva te je njegova važna karakteristika koju moramo očuvati u modernom svijetu punom izazova.

61381344_391300254819158_2540348747561304064_o
Gospoda Žigon i Marone pozvali su nas iz Klesarske škole da budemo njihovi gosti na ovogodišnjem sajmu u Veroni i petodnevnoj radionici o upotrebi kamena na koju smo se vrlo rado odazvali. Razmjena znanja važna nam je i kao školi i kao čuvarici znanja i vještina u održavanju hrvatske i europske graditeljske baštine.
Dr. sc. Katja Marasović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu održala nam je predavanje o upotrebi uvoznog antičkog kamena u gradnji Dioklecijanove palače. Osim trgovine i transporta uvoznih materijala, transfer znanja i vještina bio je važan još u antici. Ručna obrada kamena rimskom tehnologijom tako je i došla do Pučišća. Mi je i do danas čuvamo u našoj školi.
Dr. Marasović dovela je sa sobom i grupu mladih arhitektica i arhitekata što nam je od izuzetne važnosti. Želja nam je bila u njima probuditi interes za kamen i korištenje kamena. Njihov doprinos i rad bit će ključni za upotrebu kamena na našim prostorima u narednim godinama.
Dr. sc. Radosav Bužančić, predstavnik Ministarstva kulture, zadržao nas je u Dioklecijanovoj palači i prezentirao nam radove na obnovi Kapele sv. Staša. Ovo nam je predavanje otvorilo percepciju zahtjevnih radova na obnavljanju, od pripreme i dokumentiranja do samog izvođenja. Dr. Bužančić uvijek nas provede i kroz dio povijesti vezanog za objekt o kojemu priča pa je tako bilo i ovog puta. U njegovim predavanjima objekt nije nikada samo građevina ili spomenik nego djelo ljudskih ruku utopljeno u povijesni i socijalni trenutak i period u kojem je nastajalo.
Mr. sc Tamara Plastić, ravnateljica Klesarske škole, u svojem je predavanju pokazala kako rezultati eksperimenata koje je provodila za potrebe doktorske disertacije potvrđuju empirijske rezultate promatranja antičkih graditelja i arhitekata o potrebi akomodacije vapnenaca prije njihove ugradnje kako bi dugoročno održali svoje karakteristike i estetiku. Rad je posebno posvećen bračkom kamenu s ciljem provođenja postupaka koji će korisnicima i kupcima garantirati dugoročnost ugrađenog kamena.
Posljednje izlaganje ovog bloka koje nas je vratilo u moderni svijet i tržišne utakmice održao je inženjer Davor Ćuk. Dugogodišnjim iskustvom stečenim radom za najjače talijanske tvrtke u sektoru industrije kamena jedan je od najkompetentnijih za upoznavanje svih prisutnih s trenutnim trendovima na svjetskom tržištu kamena. Budući da je Simpozij okupio veliki broj gospodarstvenika iz Republike Hrvatske i gostujućih zemalja, ovo je bila itekako interesantna i korisna tema.

Za cijelo vrijeme odvijanja predavanja komisija za dodjelu nagrada „Tripun Bokanić“ neumorno je pregledavala 60-ak radova pristiglih na natječaj.
Komisija u sastavu: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić, Nikola Bašić i Zdravko Matijašić, ljudi koji su obilježili jednu epohu, čijim se djelima svi divimo i volimo ih, u kojima živimo i radimo, sastali su se na našem Simpoziju. To je za nas u školi i za mene osobno, kao osobu i ravnateljicu škole, povijesni trenutak. Ovim putem želim im zahvaliti jer su se vrlo rado odazvali pozivu za sudjelovanje. Posao koji su odradili bio je i vremenski i tehnički i komunikacijski zahtijevan.
Nakon velikog posla, ali ipak samo dijela, jer nas je čekao i popodnevni blok izlaganja, u restoranu Klesarske škole organiziran je ručak za sudionike. Uz sve pohvale našem kuharu, ručak je prošao u izuzetno ležernoj atmosferi. Mnogobrojni prijateljski i poslovni susreti i kontakti uz smijeh i žamor oživjeli su naš inače mirni restoran. Zbog velikog broja posjetitelja nismo mogli primiti svih, ali je 50-ak svojih poslovnih suradnika i prijatelja ugostio naš klesar Stipe Vrandečić.
U popodnevnim satima održava se nastavak sastanka predsjedništva FEMP asocijacije započet dan prije u višenamjenskoj dvorani Klesarske škole, a predavanja se nastavljaju u dvorani Hrvatskog skupa.
Prisutnima je gospodin Milijano Marinović prezentirao novi online portal na sedam jezika koji je predviđen za razmjenu informacija o proizvodima, stanju na tržištu, ponuda i potražnja u sektoru industrije kamena i općenito rudarstvu. Aplikacija je izuzetno korisna kao komunikacijski kanal za unaprjeđenje stanja u sektoru.
Siniša Martinić Cezar, restaurator-konzervator, i Jakov Babarović, inženjer građevinarstva, nekad učenici, a danas nastavnici u Klesarskoj školi, prezentirali su EU projekte u kojima je škola trenutno aktivna. To su projekti SafePlace za siguran način rada na ugradnji kamena posebno za radnike koji ne govore jezik zemlje u kojoj rade, a čega je danas u EU jako puno, te projekt BIMstone koji promovira najnaprednije informacijske tehnologije u upotrebi kamena u gradnji. Partneri na ovim projektima vodeća su udruženja i institucije iz sektora kamenarstva iz Njemačke, Italije, Španjolske i Rumunjske.

Tijekom Simpozija održana je i sjednica Strukovne grupacije proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena Županijske komore Split pod vodstvom predsjednika Velibora Jukića, a na kojoj je predstavnica HGK gđa. Anamarija Puzić održala prezentaciju o stanju u sektoru te posebno obavijestila članove da je Iran zainteresiran za suradnju sa hrvatskim sektorom kamena. Iran je zemlja velike tradicije i tradicije upotrebe kamena te je ova vijest razumljivo izazvala velik interes.
U međuvremenu se skupu nakratko pridružio i župan Splitsko-dalmatinske županije, gospodin Blaženko Boban. Pozdravio je prisutne uz žaljenje što se ne može duže zadržati radi drugih preuzetih obveza. Gospodin Župan ipak je našao vremena za posjet maketi bazilike sv. Petra izloženog u crkvici Gospe na Botku, a koju je izradio sada već široko poznat Josip Radić, te radionici Klesarske škole.
Arhitektica i predsjednica upravnog odbora naše danas najuspješnije i najveće tvrtke u industriji kamena, Kamen iz Pazina, gđa. Aleksandra Krebel Konstrenčić, održala je izuzetno predavanje na temu „Kreativnost-ključ uspjeha“. Izlaganje je odraz njezinog osobnog pečata vođenja uspješne tvrtke i originalnosti upotrebe kamena i nenametljivog nametanja tržištu novih trendova i pravila.
Drago mi je što su njezinom predavanju prisustvovali mladi arhitekti jer smatram da je prezentirani način vođenja tvrtke, temeljen na stručnosti i kreativnosti, budućnosti i stvarno ključ uspjeha. Novi naraštaji trebaju učiti od uspješnih.
Okruglom stolu na temu gospodarstva prisustvovao je veliki broj sudionika. Razmatrane su aktualne teme na tržištu, tržištu rada, budućim klesarima, izazovima pred kojima se nalazi Klesarska škola te mnogobrojnim upitima iz zemalja EU za mogućnost dovođenja stranih učenika u našu školu.

61026325_391299901485860_818548808735522816_o
Kao kruna svega, navečer je svečano otvorena izložba radova „Tripun Bokanić“. Dvorana je bila prepuna, a atmosfera veličanstvena. O rezultatima natječaja već je izvjestio ORIS pa donosimo tekst njihove objave: Objavljujemo rezultate natječaja za Nagradu Tripun Bokanić Klesarske škole Pučišća 2019. Ovdje moramo dodati da je nagradu za najboljeg učenika, što je nama u školi posebno vrijedna i draga nagrada, dobio učenik Ivan Biočina iz Postira koji je na dodjelu došao u pratnji ponosnih roditelja, a otac koji je vrhunski klesar posebno je bio razdragan i sretan radi ove nagrade. Želimo našemu Ivanu uspjeha i u daljnjem učenju i radu.

Večerom uz muziku i plesni par potrajala je do kasnih večernjih sati, a mjesno veselje na glavnom trgu do kasnih jutarnjih sati.
Zadnji dan druženja protekao je u obilasku radionice Ivice Nižetića u kojoj smo imali priliku vidjeti cijelu „plantažu“ cvijeća i ornamenata spremnih za ugradnju na Zagrebačku katedralu. Posjetili smo crkvicu Sv. Ivana u Dračevici, galeriju Jakšić u Donjem Humcu u kojem je upriličen i svečani ručak u restoranu Kopačina za sve sudionike uz dobru atmosferu i pjesmu.  Zahvaljujem svima koji su radili na organizaciji Simpozija, našim gostima, poslovnim partnerima i prijateljima, učenicima, nastavnicima, dizajnerima, arhitektima, kiparima, klesarima i mještanima Pučišća i svima onima što su ovaj simpozij učinili izuzetno uspješnim.

(Tamara Plastić)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Obnova mrgara Na Ljubimeru 2022. – izvještaj

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Sanjin Ilić & Društvo Sinjali Baška

Usprkos jakoj – pravoj senjskoj – buri, na Ljubimeru povrh Baške u subotu i nedjelju 5. i 6.11. s uspjehom je održana druga ovogodišnja radionica obnove mrgara, u organizaciji Društva Sinjali Baška i Turističke zajednice Općine Baška te s voditeljima udruge Dragodid.


Mrgari Na Ljubimeru prije obnove, s Baškom u pozadini.

Najfotogeničnije građevine hrvatske suhozidne baštine, višeprostorni torovi za razvrstavanje ovaca: mrgari, koji iz zraka izgledaju poput cvjetova, rasuti su po kamenitim komunadama (zajedničkim pašnjacima) Baške, Jurandvora i Batomlja na južnom dijelu otoka Krka i obližnjem Prviću. Na njihovu čaroliju upozorio je još krajem 1980-ih akademik Branko Fučić koji ih je vidio na zračnim fotografijama Petra Trinajstića, a krajem 1990-ih je dr. Berislav Horvatić detaljno istražio i opisao.

Trknsm2Jurandvorski pastiri trkaju ovce Na Starih mrgari u listopadu 1997. foto: Berislav Horvatić

Nažalost, nekadašnja ekonomija komunada, na kojima su domaći ovčari ljeti držali svoja stada te ih po potrebi utjeravali i razvrstavali (trkali) u mrgarima, nije više vitalna, pa su fotografije koje je Horvatić snimio 1997. godine vjerojatno zadnje na kojima ih vidimo u punoj funkciji. U kolovozu 2004. godine su on i Denis Lešić snimili svih deset mrgara otoka Krka iz zraka (ima ih još pet na Prviću), a cijela galerija još postoji na netu. U proljeće 2007. Udruga Sinjali Baška predvođena neumornom Brankom Polonijo organizirala je obnovu mrgara na Lipici, što je ujedno i posljednja akcija koja je u većem broju okupila profesionalne ovčare.

I od te zadnje akcije proteklo je dosta vremena i mrgari, građeni pretežito od krhkog jednostrukog suhozida unjulice, počeli su ozbiljno podlijegati zubu vremena. Prilikom manifestacije Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, uža okolica mrgara Na Ljubimeru bile je mjesto umjetničke instalacije, pa je pozornost opet skrenuta i na njih, a fotograf Sanjin Ilić, inače član Društva Sinjali, dronom je i s tla snimio novu seriju fotografija i održao zapaženu izložbu, prvo u Baški u ljeto 2021. a početkom proljeća ove godine i u Zagrebu u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Tom je prilikom formirana jezgra inicijative za obnovu mrgara koju uz Branku i Sanjina čini i Ivana Topić, direktorica Turističke zajednica Baška, a vanjski su članovi i simpatizeri Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ, Boris Lešić, organizator festivala Crna ovca, dr. Jadran Kale, etnolog i ekspert za suhozidnu baštinu, i potpisnik ovog teksta.

Kroz tu inicijativu, a kao dio programa festivala Crna ovca, u svibnju ove godine održana je prva volonterska radionica obnove mrgara Na Ljubimeru, odabranih zbog blizine Baški (četredesetak minuta prilično strmog uspona na kamenjarsku visoravan) i ljepote ambijenta (spektakularan pogled na otok Prvić i Kvarnerić). O radionici smo pisali ovdje.

Nakon svibanjske radionice pao je dogovor da se tijekom jeseni održi još jedna. Održavanje akciju na unaprijed odabran datum prijetila je pokvariti olujna bura, ali dosta velik odaziv i neizvjesnost boljeg vremena u rezervnom terminu prisilila nas je stisnuti zube i krenuti uzbrdo.

315112962_514452197391550_5900168112990480919_nNekoliko dana nakon što je, za vikend prije Svih svetih, bašćanska plaža bila puna, jedan sasvim drugačiji, zimsko-surferski ugođaj. Naše odredište nalazi se neposredno iza kamenitog sedla na slici gore desno.

315061577_514452557391514_494712035919099557_nUobičajeno kratko predavanje o krajobrazno-ekonomskom kontekstu lokaliteta te o osnovnim tipovima i principu gradnje suhozida nije održano gore na mrgarima već putem u relativnoj zavjetrini borove šumice koja je izrasla na terasama nekadašnjih vinograda.

315142196_514452750724828_3832940158769820324_nStrmi uspon ustvari je dobro došao – za zagrijavanje.

315173367_514453097391460_7648026980034948836_nZa razliku od subote, nedjelja je bila sunčana pa su i fotografije ljepše. Mrgari Na Ljubimeru nalaze se neposredno iza hrpta, u malom uleknuću padine koje pruža koliko-toliku zaštitu od bure (vidi prvu sliku). Njihova sala kapaciteta je 800 ovaca (za opis termina i principa korištenja vidi spomenuti Horvatićev tekst). Mrgarima se pristupa preko, odnosno pokraj omanje lokve, a oko njih natiskalo se par privatnih, suhozidom omeđenih i djelomično terasiranih dolaca, u kojima su se uzgajale neke kulture – u konjunkturi vjerojatno loza, a nakon što je lozu “odnijelo”, bilo što, što su vlasnici procijenili korisnim: žitarice, grahorice i slično.

Suhozidne pregrade mrgara građene su uglavnom tehnikom jednostrukog suhozida (unjulice), ali ima i dvostrukih (duplice). Zapravo najčešći je oblik zid, kojemu je u podložju duplica, a prema vrhu se stanjuje u unjulicu. Na radionici se, kao i u svibnju, uklanjala ostruga i kupina, popravljali izvaljeni dijelovi zida, uključujući i škulje, odnosno laze. Radionicu su vodili Filip Šrajer i Filip Bubalo iz Dragodida, a volontera je bilo 15-ak, svih dobi i sa svih strana, od domaćih do gostiju s kontinenta, Primorja, Istre i Dalmacije – sve do Konavala!

315004871_514453054058131_6394520031760163646_n

315005195_514453414058095_3800461032480434055_n

315100865_514453284058108_1219458278424705283_n

315048376_514452940724809_6213837961721958739_n315083396_514452697391500_14613063243228262_nU subotu navečer, usprkos umoru od vjetra i kamena, bilo je živo na predavanjima Branke Polonijo o mrgarima i akcijama njihove obnove, i Filipa Šrajera o tehnikama gradnje i obnove suhozida, a Filip Bubalo pokazao je i nedavno montiran filmić o hrvatskoj suhozidnoj ruti. U prvom planu su majice s logom koji je izradio Denis Lešić.

315053310_514451714058265_3269475012786378380_nZadovoljna ekipa u fantastičnom ambijentu nakon radionice. Čak je i bura tijekom radionice malo pala. Još fotografija pogledajte na Facebook objavi Društva Sinjali. Vidimo se opet!

Tekst: Filip Šrajer Foto: Sanjin Ilić & Društvo Sinjali Baška Usprkos jakoj – pravoj senjskoj – buri, na Ljubimeru povrh Baške u subotu i nedjelju 5. i 6.11. s uspjehom je održana druga ovogodišnja radionica obnove mrgara, u organizaciji Društva Sinjali Baška i Turističke zajednice Općine Baška te s voditeljima udruge Dragodid. Mrgari Na Ljubimeru prije […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozida u selu Lisac

Najavljujemo vikend radionicu obnove suhozida u selu Lisac koja će se održati 5. i 6. studenoga 2022.
Prijave i informacije: Tamara Sremec 098/464-755

10469867_10205003636756482_2547235502782130075_n

Kratko o Liscu i njegovim suhozidima

Lisac je malo, staro naselje smješteno sjeverozapadno od Klane, na samoj granici sa Slovenijom. Lisac se smjestio na nadmorskoj visini od oko 700 m, podno Liščića i Grmade.
Najstariji za sada dostupan pisani dokument u kojem se mjesto spominje je darovnica kojom je imanje (selište) Lisac Augustinskom samostanu iz Rijeke darovao kapetan Metteo Rayan, a potječe iz 1435. godine.
Mjesto je okruženo pašnjacima, brdima i šumom i oduvijek je život u mjestu povezan sa prirodom. U blizini mjesta nalaze se nebrojeni suhozidi koji su povijesti služili ograđivanju vrtova namijenjenih uzgoju hrane i ispaši domaćih životinja.

Radionicu obnove suhozida organiziramo kako bismo se podsjetili na pomalo zaboravljenu vještinu gradnje suhozida i kako bismo osvijestili bogatstvo tradicije kraja u kojem živimo.

Što je predmet obnove?

Tijekom radionice obnovit će se suhozid koji je vidljiv s glavne ceste koja prolazi kroz mjesto a po obnovi uz njega će se postaviti info-ploča s informacijama o povijesti suhozida ovog kraja i dekorativna rasvjeta. Na taj način jedan zid koji dijeli dvije parcele postat će mjesto povezivanja – tradicije i budućnosti; stanovnika i gostiju koju danas dolaze u posjet Liscu. Obnovljeni suhozid postat će turistička zanimljivost i podsjetnik svima na bogatu (često nezapisanu) povijest ovog kraja.

Program:

Subota 5.11.2022.

12:30-13:00 okupljanje sudionika ispred Društvenog doma u Liscu https://goo.gl/maps/ekhgJ6gaUgn4fMF79

13:00-16:00 Edukativna šetnja – upoznavanje s tradicijom suhozidne gradnje na području Lisca i demonstracija obnove suhozida

Nedjelja 6.11.2022.

9:30-10:00 okupljanje sudionika – raskršće na ulazu u mjesto Lisac https://goo.gl/maps/yrDNkyefh2qK33Fy9

10:00-15:00 Radna akcija obnove suhozida u Liscu

 

Najavljujemo vikend radionicu obnove suhozida u selu Lisac koja će se održati 5. i 6. studenoga 2022. Prijave i informacije: Tamara Sremec 098/464-755 Kratko o Liscu i njegovim suhozidima Lisac je malo, staro naselje smješteno sjeverozapadno od Klane, na samoj granici sa Slovenijom. Lisac se smjestio na nadmorskoj visini od oko 700 m, podno Liščića […]

Read More »

 atts
0

Najava: Program Suhozidnog susreta 2022.

Udruga Dragodid s domaćinom Gradom Cresom i zahvaljujući podršci lokalnih partnera, organizira Suhozidni susret u Cresu 7.-8. listopada 2022. s ciljem promocije kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje.

Program počinje u petak popodne u Palači Moise kratkim filmom “iz zraka” i okruglim stolom o kvaliteti i pouzdanosti gradnje u suho. U petak posjetitelji mogu čuti i izlaganje o valorizaciji cresko-lošinjskih suhozida i razgledati izložbu fotografija na istu temu.

U subotu vas pozivamo da navijate za svoju ekipu na 5. Prvenstvu Hrvatske u gradnji suhozida!

>PLAKAT

Udruga Dragodid s domaćinom Gradom Cresom i zahvaljujući podršci lokalnih partnera, organizira Suhozidni susret u Cresu 7.-8. listopada 2022. s ciljem promocije kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje. Program počinje u petak popodne u Palači Moise kratkim filmom “iz zraka” i okruglim stolom o kvaliteti i pouzdanosti gradnje u suho. U petak posjetitelji mogu čuti i izlaganje o […]

Read More »

 atts
0

Back to Vrdovo – Dinara Back to Life

Tekst i Foto : Oleg Miklić

U sklopu projekta Dinara Back to Life, u organizaciji BIOM-a i LAG-a Cetinska Krajina, u suradnji sa Planinarskim Društvom Sveti Jakov i nama, udrugom Dragodid, 23. i 24. rujna održana je druga radionica obnove suhozida na Vrdovu na Dinari. Planinarska Kuća Sveti Jakov na 1001 mnv je bila baza radionice, gdje smo se okupili u petak u popodnevnim satima. U najvećem broju došli su učenice i učenici iz Gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju. U neposrednoj blizini Planinarske Kuće nalazi se suhozid koji je bio cilj naše akcije.

01
Slika 1 – Uvod

02
Slika 2 – Zid i Kuća

Zid je bio u jako lošem stanju, jer nije korišten preko pola stoljeća, na dijelovima je zarastao u vegetaciju, puno kamena je popadalo, neko je već i prekrila zemlja, a škalja se je isprala. Ali zid je i zanimljiv, jer se sastoji i od jednostrukog zida – unjula i od dvostrukog – duplice, na dijelovima čak i podzida. Krenuli smo sa čišćenjem nestabilnog dijela unjula i njegovom obnovom. Unjulo je „lakši“ i brži za gradnju, pa smo u kratkom vremenu podigli zid na prosječnu visinu od pola metra u dužini od 10ak metara. Nakon toga vratili smo se unatrag po izgrađenom unjulu, da vidimo princip gradnje duplice, dok je manji dio ekipe nastavio slagati unjulo.

03
Slika 3 – Samo Jako

04
Slika 4 – Poskok

Jedna i druga ekipa su napredovale brzo, zid je bio nizak i materijala nije bilo previše. Ali do sumraka uspjeli smo složiti 40ak metar zida! Dvije okomito orijentirane ploče su postavljene kao ulaz/izlaz.

05
Slika 5 – Intro

06
Slika 6 – Outro

Drugi dan je počeo relativno rano, ali kako se sunce dizalo i jače grijalo, dizala se i radna temperatura i iz minute u minutu obnovljeni zid je rastao u dužini. Podijelili smo se u grupice od par ljudi od kojih je prva čistila vegetaciju i rasuti zid, druga temeljila, treća slagala red-dva, te četvrta slagala zadnje redove. Suhozid na traci!

07
Slika 7 – Radno

08
Slika 8 – Udarno

09
Slika 9 – 180 od 360

Nakon dobrog posla, dobra marenda! Sinjski arambaši! Pratite nas za više recepata!

10
Slika 10 – Dobar Tek!

Motivirani odličnom hranom nastavljamo u istom tempu. Sve smo brži i sve bolje radimo, već imamo skoro 100tinjak metar zida iza nas! Nailazimo i na podzid od red, dva, tri, bez puno zastoja rješavamo i par desetaka metara podzida! Dozvoljavamo si i uspješne eksperimente sa klupicom ispod drveta!

11
Slika 11 – Nema pauze

Imamo sve manje vremena za slikanje, ali i manje metara da se spojimo sa ekipom koja je sa druge strane radila unjulicu. Sabili smo redove, ima nas sve više na manjem prostoru i zid još brže napreduje! Traži se kamen viška! Traži se kanta škalje!

12
Slika 12 – Skoro 360

Zadnje zrake sunca su davno prestale grijati, u debelom smo sumraku, ali spojili smo zid! Predobar osjećaj! Ovom prilikom još jednom zahvaljujem i čestitam svim sudionicima radionice, i organizatorima i volonterima, jer je odrađen stvarno dobar posao! Kasnijim mjerenjem preko Google Earth-a izmjereno je 170 metara zida! Umorni i zadovoljni završavamo radionicu na kraćem druženju u Planinarskoj Kući.
Ne pokušavajte ovo kod kuće, samo na Vrdovu!

13
Slika 13 – Biomi

Tekst i Foto : Oleg Miklić U sklopu projekta Dinara Back to Life, u organizaciji BIOM-a i LAG-a Cetinska Krajina, u suradnji sa Planinarskim Društvom Sveti Jakov i nama, udrugom Dragodid, 23. i 24. rujna održana je druga radionica obnove suhozida na Vrdovu na Dinari. Planinarska Kuća Sveti Jakov na 1001 mnv je bila baza […]

Read More »

 atts
0

Najava: Edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022.

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.

Suhozidni_kamp_listopad-A4-1-768x1086

PROGRAM

Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan je ovdje.

PRIJAVE

Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.

Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.

KONTAKT

info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica

52390028131_add12816b6_k-1200x800

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu […]

Read More »