Zaključci 23. Simpozija kamenara

Klesarska škola na svojoj Facebook stranici tekstom i fotografijama izvještava o održanom 23. Simpoziju kamenara u Pučišćima. Prenosimo u cijelosti.

54213631_358727321409785_6878811877447565312_o

Copyright: Zdravka Damjanović

Djelomično skupivši sve dojmove, misli i emocije koji se u nama kao organizatorima Simpozija kamenara održanog prije deset dana još uvijek nisu slegli, donosimo vam cjeloviti izvještaj ravnateljice Tamare Plastić koja je posebno emotivno i s potpunim pravom pristupila pisanju ovog teksta kao nečemu na što su ona i njen cijeli kolektiv izuzetno ponosni. Ispričavamo se zbog odgode objavljivanja teksta, ali nadamo se da ćete razumjeti kako nam je bilo od iznimne važnosti detaljno pristupiti predavanju svakog izuzetnog sudionika Simpozija, kao što su to svakako i zaslužili. Uz opširni pregled cijelog programa, u prilogu se nalaze i fotografije naše učenice Brabare Tomić.

“Od 16. do 18. svibnja 2019. u Pučišćima je održan međunarodni 23. Simpozij kamenara s tematikom branja, obrade, ugradbe i restauracije kamena.

Tjedan dana nakon završetka događanja cijeli se kolektiv, kao Trnoružica u začaranom dvorcu, probudio u nevjerici koliko je već dana prošlo od toga važnoga događanja na kojem radimo od listopada 2018. godine.
Zbog toga, evo, i objava o održavanju malo kasni. Za nas u školi, organizacija i osmišljavanje sadržaja i slijed tema koje smo željeli prezentirati krenuli su iz Klesarske škole. Ipak, s vremenom su se mobilizirala cijela Pučišća, pučiški klesari, ugostitelji, Umjetnička akademija u Splitu, ORIS kuća arhitekata u Zagrebu te akademici i naši poznati arhitekti: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić i Nikola Bašić. Duh zajedništva te ležerna i prijateljska atmosfera osnovno su obilježje i najveći benefit ovog Simpozija.
Teme Simpozija bile su: klesari kao temelj Klesarske škole i održanja tradicionalnog zanata, očuvanje kamena kao prirodnog, plemenitog materijala isplativog za gradnju te poticanje mladih arhitekata, građevinara, kipara i restauratora na korištenje kamena kako bi se očuvala tradicija i revitaliziralo tržište kamena.

Događanje je započelo u četvrtak, 16. svibnja, dolaskom 40-ak gospodarstvenih savjetnika pri veleposlanstvima Indije, Indonezije, Italije, Japana, Katara, Španjolske, Belgije, SAD-a, Litve, Češke, Španjolske i drugih zemalja. Uvaženi gosti obišli su radionicu Klesarske škole, a nakon toga, uz tradicionalne pučiške kolače, hrustule i rafioje, prezentirani su im potencijali bračkoga kamenarstva: od kamenoloma na otoku, vrsta kamena koji se iz njih vade, klesarskih radionica za ručnu i strojnu obradu do radionica u kojima se odrađuju najzahtjevniji restauratorski zahvati.
Poslijepodne su počeli dolaziti gosti iz daleka, iz Italije, Slovenije, Srbije, Nizozemske, Njemačke, Velike Britanije i drugih zemalja.
U večernjim satima zasjedalo je vijeće udruženja FEMP AISBL, Fédération européenne pour les Métiers du Patrimoine bâti/European Federation for Architectural Heritage Skills, članice europske alijanse za kulturnu i graditeljsku baštinu, čija je članica i članica predsjedništva Klesarska škola. Osim stanja u sektoru, održanja i obnavljanja graditeljske baštine i nezaobilazne teme oko obnove katedrale Notre-dame u Parizu, razmatrali su se i daljnje aktivnosti za poboljšanje stanja na području strukovnog obrazovanja za graditeljsku baštinu.
U pozadini cijelog događanja odvio se i veliki posao oko postavljanja izložbe pristiglih radova na natječaj za novoustanovljenu nagradu „Tripun Bokanić“ prema velikom renesansnom klesaru i graditelju, rodom iz Pučišća. Natječaj je proveden u suradnji s ORIS kućom arhitekture iz Zagreba. Mladi arhitekti Frano Zovko i Ana Bedenko, zajedno sa svojim mentorom arhitektom Tihomirom Brankovićem, odradili su izuzetan posao postavljanja izložbe šezdesetak pristiglih radova.

61383880_391299411485909_4565400315519565824_o
U petak ujutro u 8:30 sati sve je bilo spremno za veliko otvaranje i prigodno obilježavanje velike obljetnice 110. godišnjice utemeljenja Klesarske škole. Klapa „Split“ uvela nas je u program interpretacijom himne nakon čega su uslijedili pozdravne riječi ravnateljice škole Tamare Plastić, načelnika Općine Pučišća Marina Kaštelana te pročelnika za školstvo Splitsko-dalmatinske županije Tomislava Đonlića.
Sudionicima su predstavljeni umirovljeni meštri klesari koji su svojim radom unaprijedili praktičnu i stručno teorijsku nastavu u školi, nastavnici koji danas rade u školi, a nosioci su ručne obrade kamena kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, te klesari iz Austrije i Mađarske, kandidati za stjecanje europske diplome magistra klesarstva.
Izuzetna interpretacija klape „Split“, „Dalmacijo“, duboko se dojmila svih prisutnih, a s posebnim su je zanimanjem odslušali naši strani gosti.
Nakon kratke pauze započela su stručna predavanja Simpozija. Sve eminentni predstavnici i dinamični govornici koji su zainteresirali publiku te je dvorana za predavanje bila cijelo vrijeme puna, a kroz cijeli program vodila nas je pričom i najavama naša nastavnica hrvatskog jezika Josipa Martinić.
Zbog velikog broja stranih sudionika bile su instalirane i kabine za prijevod, a naši su prevoditelji dobili posebne komplimente, posebno od sudionika iz Velike Britanije.
Predavanja su prigodno započela izlaganjem dr. Stefanie Barsoni koja je prisutne upoznala s ciljevima i aktivnostima koje provodi FEMP udruženje, kako pri EU komisiji i parlamentu tako i u institucijama zemalja članica EU, s ciljem osnaživanja tradicionalnih zanata posebno klesarskog, a jedan od važnih ciljeva jest obnavljanje graditeljske baštine diljem EU.
Inženjer i ovlašteni arhitekt Damir Foretić prikazao nam je ključne momente, izazove i rješenja u 30 godina obnavljanja Zagrebačke katedrale. Do izražaja su došli nacrti i rješenja koje pučiški meštri klesari hvale i dive se njihovoj stručnosti i pedantnosti, a temeljem tih nacrta, svi se slažu, jednostavno se i uspješno radi. Naglasio je važnost suradnje s klesarskom radionicom Ivice Nižetića i Petra Rajčevića koji sve te godine, a i dandanas rade na zahtjevnim radovima obnove gdje dolaze do izražaja njihova virtuoznost, a i ona njihovih mladih zaposlenika, što je za održavanje vrhunskog klesarstva u Pučišćima jako važno. Obnavljanje graditeljske baštine važan je posao kako za očuvanje nasljeđa, tako i za učenje i usavršavanje zanata.

61018210_391299688152548_809901965826850816_o
Kakvi majstori trebaju biti i koje kvalifikacije moraju imati da bi uopće mogli konkurirati i sudjelovati na poslovima obnove graditeljske baštine objasnio nam je u svom zanimljivom i elokventnom izlaganju arhitekt dr.sc. Dražen Arbutina. Njegovo predavanje bilo je interesantno svima, a posebno klesarima zainteresiranima za uključivanje u poslove restauracije. Dr. Arbutina ponudio je i daljnju pomoć pri pokretanju postupka ishođenja licenci.
Zakonska regulativa ne definira samo restauratorski dio poslova te se u ovom dijelu predavanja bilo važno osvrnuti i u novosti u zakonima vezanima za rudarstvo, odnosno vađenje arhitektonsko-građevnog kamena. Za ovaj dio specijaliziran je dr.sc. Dragan Krasić, predstavnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, načelnik Sektora za rudarstvo. Dakle, osoba koja je za ovaj dio posla najmjerodavnija u RH.
Također, iz istog ministarstva, voditelj službe u sektoru za rudarstvo, dr.sc. Dragan Vidić, upoznao nas je s novim tehnologijama eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. Korisno je i lijepo što je kroz predavanje provlačio i usporedbu s počecima i dosada korištenim tehnologijama. Vidljivo je kroz te usporedbe koliko je zahtjevan rad u kamenolomima bio i kolike su olakšice donijele nove tehnologije.
Polusatnu pauzu na svibanjskom suncu u idiličnim Pučišćima, uz tradicionalne pučiške kolače na trgu i osvježenja u obližnjim kafićima, što ovdje spominjem jer sam strahovala da najveći dio posjetitelja neće moći odoljeti te će ostati uživati na suncu. Svi su se, ipak, vratili u dvoranu za predavanja. To mi je bila daljnja potvrda da je Simpozij zanimljiv te da su teme koje sam „rekamavala“ devet mjeseci, a i vrhunski predavači, atraktivni sudionicima simpozija.
Predstavili su nam se i mladi umjetnici, kipari, restauratori s Umjetničke akademije u Splitu.
Naši su posebni gosti jer su, uz svog mentora, klesara i akademskog kipara Đanija Martinića, osmislili izgled nagrade za poseban doprinos u korištenju kamena i radu s kamenom, „Tripun Bokanić“. Izgled nagrade koji je osvojio svih rad je studentice 2. godine, Ružice Rimac.
Nakon pauze, novi blok predavanja započeo je gostom iz Slovenije, mr. sc. Matjažom Žigonom, šefom organizacije najvećeg svjetskog sajma kamena koji se svake godine u rujnu održava u Veroni u Italiji, predstavnikom za regiju Alpe-Adria i Tursku. Gospodin Žigon upoznao nas je sa tradicijom sajma Verona, novostima i najavom za ovogodišnji sajam koji će se održati od 25. do 28. rujna.
Iz Italije nam je došao inženjer Paolo Marone, senior ekspert u eksploataciji kamena u Međunarodnom institutu za mramor te savjetnik za industriju u jednoj od vodećih talijanskih tvrtki „Marmomachine“ i savjetnik za Verona sajam. Slobodno možemo reći kako je ona broj jedan u talijanskoj industriji kamena. Uzmemo li u obzir značaj talijanske industrije kamena u svjetskim razmjerima, onda možemo reći da je spomenuti predavač i jedan od vodećih stručnjaka na svjetskoj razini. Gospodin Marone predstavio nam se temom o korištenju kamena u vanjskim prostorima te sinergiji arhitekata, inžinjera i tvrtki za obradu i preradu kamena kako bi kamen udovoljio svim zahtjevima vremena i kako bi mu se osigurala dugovječnost.
Napomenimo da je dugovječnost kamena ona koja je očuvala dostignuća ljudske civilizacije i graditeljstva te je njegova važna karakteristika koju moramo očuvati u modernom svijetu punom izazova.

61381344_391300254819158_2540348747561304064_o
Gospoda Žigon i Marone pozvali su nas iz Klesarske škole da budemo njihovi gosti na ovogodišnjem sajmu u Veroni i petodnevnoj radionici o upotrebi kamena na koju smo se vrlo rado odazvali. Razmjena znanja važna nam je i kao školi i kao čuvarici znanja i vještina u održavanju hrvatske i europske graditeljske baštine.
Dr. sc. Katja Marasović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu održala nam je predavanje o upotrebi uvoznog antičkog kamena u gradnji Dioklecijanove palače. Osim trgovine i transporta uvoznih materijala, transfer znanja i vještina bio je važan još u antici. Ručna obrada kamena rimskom tehnologijom tako je i došla do Pučišća. Mi je i do danas čuvamo u našoj školi.
Dr. Marasović dovela je sa sobom i grupu mladih arhitektica i arhitekata što nam je od izuzetne važnosti. Želja nam je bila u njima probuditi interes za kamen i korištenje kamena. Njihov doprinos i rad bit će ključni za upotrebu kamena na našim prostorima u narednim godinama.
Dr. sc. Radosav Bužančić, predstavnik Ministarstva kulture, zadržao nas je u Dioklecijanovoj palači i prezentirao nam radove na obnovi Kapele sv. Staša. Ovo nam je predavanje otvorilo percepciju zahtjevnih radova na obnavljanju, od pripreme i dokumentiranja do samog izvođenja. Dr. Bužančić uvijek nas provede i kroz dio povijesti vezanog za objekt o kojemu priča pa je tako bilo i ovog puta. U njegovim predavanjima objekt nije nikada samo građevina ili spomenik nego djelo ljudskih ruku utopljeno u povijesni i socijalni trenutak i period u kojem je nastajalo.
Mr. sc Tamara Plastić, ravnateljica Klesarske škole, u svojem je predavanju pokazala kako rezultati eksperimenata koje je provodila za potrebe doktorske disertacije potvrđuju empirijske rezultate promatranja antičkih graditelja i arhitekata o potrebi akomodacije vapnenaca prije njihove ugradnje kako bi dugoročno održali svoje karakteristike i estetiku. Rad je posebno posvećen bračkom kamenu s ciljem provođenja postupaka koji će korisnicima i kupcima garantirati dugoročnost ugrađenog kamena.
Posljednje izlaganje ovog bloka koje nas je vratilo u moderni svijet i tržišne utakmice održao je inženjer Davor Ćuk. Dugogodišnjim iskustvom stečenim radom za najjače talijanske tvrtke u sektoru industrije kamena jedan je od najkompetentnijih za upoznavanje svih prisutnih s trenutnim trendovima na svjetskom tržištu kamena. Budući da je Simpozij okupio veliki broj gospodarstvenika iz Republike Hrvatske i gostujućih zemalja, ovo je bila itekako interesantna i korisna tema.

Za cijelo vrijeme odvijanja predavanja komisija za dodjelu nagrada „Tripun Bokanić“ neumorno je pregledavala 60-ak radova pristiglih na natječaj.
Komisija u sastavu: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić, Nikola Bašić i Zdravko Matijašić, ljudi koji su obilježili jednu epohu, čijim se djelima svi divimo i volimo ih, u kojima živimo i radimo, sastali su se na našem Simpoziju. To je za nas u školi i za mene osobno, kao osobu i ravnateljicu škole, povijesni trenutak. Ovim putem želim im zahvaliti jer su se vrlo rado odazvali pozivu za sudjelovanje. Posao koji su odradili bio je i vremenski i tehnički i komunikacijski zahtijevan.
Nakon velikog posla, ali ipak samo dijela, jer nas je čekao i popodnevni blok izlaganja, u restoranu Klesarske škole organiziran je ručak za sudionike. Uz sve pohvale našem kuharu, ručak je prošao u izuzetno ležernoj atmosferi. Mnogobrojni prijateljski i poslovni susreti i kontakti uz smijeh i žamor oživjeli su naš inače mirni restoran. Zbog velikog broja posjetitelja nismo mogli primiti svih, ali je 50-ak svojih poslovnih suradnika i prijatelja ugostio naš klesar Stipe Vrandečić.
U popodnevnim satima održava se nastavak sastanka predsjedništva FEMP asocijacije započet dan prije u višenamjenskoj dvorani Klesarske škole, a predavanja se nastavljaju u dvorani Hrvatskog skupa.
Prisutnima je gospodin Milijano Marinović prezentirao novi online portal na sedam jezika koji je predviđen za razmjenu informacija o proizvodima, stanju na tržištu, ponuda i potražnja u sektoru industrije kamena i općenito rudarstvu. Aplikacija je izuzetno korisna kao komunikacijski kanal za unaprjeđenje stanja u sektoru.
Siniša Martinić Cezar, restaurator-konzervator, i Jakov Babarović, inženjer građevinarstva, nekad učenici, a danas nastavnici u Klesarskoj školi, prezentirali su EU projekte u kojima je škola trenutno aktivna. To su projekti SafePlace za siguran način rada na ugradnji kamena posebno za radnike koji ne govore jezik zemlje u kojoj rade, a čega je danas u EU jako puno, te projekt BIMstone koji promovira najnaprednije informacijske tehnologije u upotrebi kamena u gradnji. Partneri na ovim projektima vodeća su udruženja i institucije iz sektora kamenarstva iz Njemačke, Italije, Španjolske i Rumunjske.

Tijekom Simpozija održana je i sjednica Strukovne grupacije proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena Županijske komore Split pod vodstvom predsjednika Velibora Jukića, a na kojoj je predstavnica HGK gđa. Anamarija Puzić održala prezentaciju o stanju u sektoru te posebno obavijestila članove da je Iran zainteresiran za suradnju sa hrvatskim sektorom kamena. Iran je zemlja velike tradicije i tradicije upotrebe kamena te je ova vijest razumljivo izazvala velik interes.
U međuvremenu se skupu nakratko pridružio i župan Splitsko-dalmatinske županije, gospodin Blaženko Boban. Pozdravio je prisutne uz žaljenje što se ne može duže zadržati radi drugih preuzetih obveza. Gospodin Župan ipak je našao vremena za posjet maketi bazilike sv. Petra izloženog u crkvici Gospe na Botku, a koju je izradio sada već široko poznat Josip Radić, te radionici Klesarske škole.
Arhitektica i predsjednica upravnog odbora naše danas najuspješnije i najveće tvrtke u industriji kamena, Kamen iz Pazina, gđa. Aleksandra Krebel Konstrenčić, održala je izuzetno predavanje na temu „Kreativnost-ključ uspjeha“. Izlaganje je odraz njezinog osobnog pečata vođenja uspješne tvrtke i originalnosti upotrebe kamena i nenametljivog nametanja tržištu novih trendova i pravila.
Drago mi je što su njezinom predavanju prisustvovali mladi arhitekti jer smatram da je prezentirani način vođenja tvrtke, temeljen na stručnosti i kreativnosti, budućnosti i stvarno ključ uspjeha. Novi naraštaji trebaju učiti od uspješnih.
Okruglom stolu na temu gospodarstva prisustvovao je veliki broj sudionika. Razmatrane su aktualne teme na tržištu, tržištu rada, budućim klesarima, izazovima pred kojima se nalazi Klesarska škola te mnogobrojnim upitima iz zemalja EU za mogućnost dovođenja stranih učenika u našu školu.

61026325_391299901485860_818548808735522816_o
Kao kruna svega, navečer je svečano otvorena izložba radova „Tripun Bokanić“. Dvorana je bila prepuna, a atmosfera veličanstvena. O rezultatima natječaja već je izvjestio ORIS pa donosimo tekst njihove objave: Objavljujemo rezultate natječaja za Nagradu Tripun Bokanić Klesarske škole Pučišća 2019. Ovdje moramo dodati da je nagradu za najboljeg učenika, što je nama u školi posebno vrijedna i draga nagrada, dobio učenik Ivan Biočina iz Postira koji je na dodjelu došao u pratnji ponosnih roditelja, a otac koji je vrhunski klesar posebno je bio razdragan i sretan radi ove nagrade. Želimo našemu Ivanu uspjeha i u daljnjem učenju i radu.

Večerom uz muziku i plesni par potrajala je do kasnih večernjih sati, a mjesno veselje na glavnom trgu do kasnih jutarnjih sati.
Zadnji dan druženja protekao je u obilasku radionice Ivice Nižetića u kojoj smo imali priliku vidjeti cijelu „plantažu“ cvijeća i ornamenata spremnih za ugradnju na Zagrebačku katedralu. Posjetili smo crkvicu Sv. Ivana u Dračevici, galeriju Jakšić u Donjem Humcu u kojem je upriličen i svečani ručak u restoranu Kopačina za sve sudionike uz dobru atmosferu i pjesmu.  Zahvaljujem svima koji su radili na organizaciji Simpozija, našim gostima, poslovnim partnerima i prijateljima, učenicima, nastavnicima, dizajnerima, arhitektima, kiparima, klesarima i mještanima Pučišća i svima onima što su ovaj simpozij učinili izuzetno uspješnim.

(Tamara Plastić)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Krajolici budućnosti 2019.

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti.

69263417_1462393537233294_1547042182022561792_o
Facebook događaj

Dragi susjedi, prijatelji i suradnici,
čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od

Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj prijateljskoj atmosferi, upoznat ćemo se sa stručnjacima i praputnjarskim udrugrama. Zajedno ćemo sagledati vrijednosti prošlih vremena, izazove današnjice i planove za budućnost!

Program započinjemo u dvorištu Područne škole Praputnjak, a zatvaramo ga u subotu ispred Doma kulture Praputnjak!

Vidimo se!

PROGRAM DRUŽENJA, svaku večer od 20:00 sati:

29.08. – UNESCO i nematerijalna kulturna baština
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne škole Praputnjak, Praputnjak 101)

Umjeće suhozidne gradnje – nematerijalna baština čovječanstva
Grga Frangeš, dipl. etnolog / muzeolog iz Udruge 4 grada Dragodid

Kulturna i prirodna baština – osnova za regeneneraciju teritorija
Ivona Miloš, dipl. dizajner i predsjednica Udruge Praputnjak – kulturni krajolik

Uloga promocije baštinskih priča u očuvanju kulturne i prirodne baštine
Silvija Jacić, novinarka i PR stručnjakinja, specijalist za promociju interpretirane baštine, Promo&press, Zagreb

30.08. – U šetnji KRAJOLIKOM
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne
škole Praputnjak, Praputnjak 101)

U mreži putova
Tea Rosić, arheolog i kustos Muzeja Grada Crikvenice, Crikvenica
i Stjepan Špalj, povjesničar, vanjski suradnik Muzeja

Život zidina – pogled iz ptičje perspektive
Iva Šoštarić, mag. biol. mol., Udruga BIOM, Zagreb

31.08. – “Nikad sam, vavek dobro kumpanjan!”
(predavanje, druženje, igre i zabava ispred Doma kulture Praputnjak, Praputnjak 158 A)

Boje i mirisi u hrani, predavanje
Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. /enolog, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju

predstavljanje Praputnjarskih udruga i OPG-ova – uz gastronomske specijalitete, zabavu uz balote i muziku

Sudjeluju: Težakinje i težaki z Praputnjaka, Udruga penzionera Bakar – podružnica Praputnjak, Lovačko društvo „Tuhobić“, Mesopustari Praputnjak, Dječji pjevački zbor Praputnjarski slavići, KDU Praputnjak, PZ Dolčina, Mali muzej RATI, Udruga inovatora “ŠTERIKA” Praputnjak, Mjesni odbor Praputnjak, Udruga PRAPUTNJAK – kulturni krajolik i gosti!

Program su i ove godine podržali Grad Bakar, Primorsko-goranska županija i neizostavni Rijeka 2020, EPK.

Izvor: Praputnjak – kulturni krajolik

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti. Facebook događaj Dragi susjedi, prijatelji i suradnici, čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj […]

Read More »

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »