U Trstu je 12. studenoga 2015. održana završna konferencija projekta Roof Of Rock čiji je cilj bio napraviti zajednički plan za održivo iskorištavanje, očuvanje i promicanje pločastoga vapnenca, stvoriti važeće smjernice te unaprijediti pojedinačne i zajedničke sposobnosti očuvanja ovog zajedničkog elementa prirodne i kulturne baštine na krškom dijelu Jadranske obale. Dragodid je u projektu sudjelovao kao vanjski stručnjak na kulturnoj i prirodnoj valorizaciji pločastog vapnenca na području Dubrovačko-neretvanske županije. Na završnoj konferenciji prezentirani su rezultati i realizirane aktivnosti projekta te iskustva prikupljena na terenu. Završni izvještaj projekta je dostupan ovdje: http://bit.ly/1HKfhOJ
Izvor: Dunea
U Trstu je održana završna konferencija projekta Roof Of Rock – Vapnenac kao zajednički nazivnik prirodne i kulturne baštine duž krške obale Jadranskog mora, u organizaciji Sveučilišta u Trstu – Odjel za matematiku i geofiziku. Sudjelovale su predstavnice DUNEA-e Helena Brčić i Franica Miloš.
Također i DUNEA-ini vanjski stručnjaci – Hrvatski geološki institut, koji je odradio geološka istraživanja pločastog vapnenca i Udruga Dragodid, koja ja radila na kulturnoj i prirodnoj valorizaciji pločastog vapnenca na području Dubrovačko-neretvanske županije. Na završnoj konferenciji prezentirani su rezultati i realizirane aktivnosti projekta te iskustva prikupljena na terenu.
Cilj projekta RoofOfRock, sufinanciranog kroz IPA Prekogranični program Adriatic 2007.-2013., bio je napraviti zajednički plan za održivo iskorištavanje, očuvanje i promicanje pločastoga vapnenca, stvoriti važeće smjernice te unaprijediti pojedinačne i zajedničke sposobnosti očuvanja ovog zajedničkog elementa prirodne i kulturne baštine na krškom dijelu Jadranske obale. Geološka studija utvrdila je najveću pojavnosti pločastog vapnenca u središnjem i jugozapadnom dijelu Hercegovine, središnjim dalmatinskim otocima, poluotoku Pelješcu, području oko Trogira i Benkovca, zapadnom dijelu Istre i sredšnjem dijelu Krasa/Carso u Sloveniji i Italiji.
Korištenje pločastog vapnenca kao građevinskog materijala jedna je od glavnih zajedničkih karakteristika istočnog Jadrana. Cijelom su području, na kojem se provodio projekt, nedostajale zajedničke smjernice za održivo iskorištavanje pločastog vapnenca u prostornom planiranju i područjima zaštite prirodne i kulturne baštine kao i preporuke za izmjenu zakonodavstva u ovim područjima.
Kroz rad Udruge Dragodid dokumentiran je dio vernakularne arhitekture od pločastog vapnenca na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu. Ruralna područja Pelješca i Korčule u velikoj su mjeri ostala netaknuta što daje rijedak uvid u izvorni izgled pučke arhitekture. Također mogu poslužiti kao prototip na kojem se mogu temeljiti buduće akcije za obnovu. Korištenje baštine kroz održivi ruralni eko turizam mogao bi biti veza između prošlosti i tradicije te budućeg razvoja u skladu s Programom ruralnog razvoja. Tri građevine su odabrane kao pokazni primjeri: kuća „U Cvitka“ koja se nalazi u mjestu Donja Nakovana na poluotoku Pelješcu, agrarne kućice u Postrani/Žrnovo i Bobana lazi, Aleja kod Groblja u Vela Luci.
Na konferenciji su također predstavljeni i RoofOfRock WebGIS i aplikacija za mobilne telefone. Sve znanje, rezultati i dokumentacija dobiveni u sklopu projekta uključeni su u sveobuhvatne internetske i mobilne GIS aplikacije pomoću kojih je moguće razmjenjivati sve informacije u vezi s projektom s bilo kojim krajnjim korisnikom, u uredu ili na terenu.
Oni korisnicima omogućuju istraživanje geoloških podataka, slojeva karte, lokacija zgrada i kamenoloma te pregledavanje odabranih 3D modela zgrada zajedno s pripadajućim arhitektonskim elementima. Aplikacija WebGIS korisniku također pruža informacije povezane s ograničenjima te smjernice za korištenje pločastog vapnenca.
Aplikacija WebGIS dostupna je na http://bit.ly/1YMWGFQ. Aplikacija za mobilne telefone također je dostupna za operativni sustav Android na platformi Google Play (http://bit.ly/1PDgtWO) i za operativni sustav iOS na platformi Apple App Store (http://apple.co/1YMWIgY).
Regionalna razvojna agencija DUNEA je u sklopu provedbe projekta izdala dvije publikacije. „Zajedničke smjernice i preporuke za izmjenu zakonodavstva“ namijenjene su vlasnicima objekata s ugrađenim pločastim vapnencem i investitorima koji žele upotrijebiti taj prirodni kamen kao ploče za krovopokrivanje, ploče za popločavanje dvorišta, prozorske klupčice ili druge građevinske elemente, izvedbu kamenih kućica ili postavljanje suhozida. Smjernice su također namijenjene i stručnoj javnosti, a izdane su na četiri jezika: engleski, talijanski, slovenski i hrvatski.
Druga publikacija nosi naziv „Roof Of Rock“ i namjenjena je općoj javnosti kako bi predstavila jedinstvo oblika i bogatstvo izraza krške obale Jadranskog mora. Knjiga dokumentira sve važne rezultate i ishode projekta , zajedno sa smjernicama i konkretnim prijedlogom za zakonske promjene koje su hitno potrebne ako želimo sačuvati ovu vrijednu baštinu i u budućnosti.
Glavni nositelj projekta je Geološki zavod Slovenije zajedno s projektnim partnerima : Sveučilište u Trstu – Odjel za matematiku i geofiziku, Općina San Dorligo della Valle/Opčina Dolina, Znanstveno istraživački centar Koper, Javni zavod park Škocjanske jame, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke – HERAG, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije – ZADRA NOVA, Istarska razvojna agencija – IDA, Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA d.o.o. dok je pridruženi partner Regija Veneto.
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »