U partnerstvu udruge Argonauta (nositelj projekta), Udruge Modrave Murter-Betina, Udruge Feniks iz Murtera, JU Parka prirode Vransko jezero, te udruge Dragodid, upravo kreće jednoipolgodišnji IPA projekt “Oživljavanje lokalnih tradicijskih praksi održivog korištenja resursa otoka Murtera i njegove prirodne regije“ vrijedan skoro 100.000 EUR od čega 90% financira EU!
Projekt je prijavljen i odobren na natječaju Potpora organizacijama civilnog društva za razvijanje partnerstava za održivo korištenje zaštićenih područja u Hrvatskoj, uključujući moguća područja unutar NATURA 2000, a glavne aktivnosti biti će valorizacija i promocija prirodne i kulturne baštine Murterskog kraja (Murter-Murterski škoji-Modrave-Kornati) i uključivanje te baštine u turističku ponudu korištenjem iskustava iz Hrvatske i Europe, pri čemu će nezaobilazne biti – pogađate – suhozidne i druge radionice, koje se nadamo ovim dovesti na još višu razinu!
Konferencija za novinare povodom početka projekta održat će se u Press centru HND u Šibeniku, Božidara Petranovića 16, u ponedjeljak 27.10.2014. u 10 h!
vidi poziv na konferenciju.pdf
vidi letak.pdf
O projektu sa stranica nositelja projekta udruge Argonauta
Oživi, Održi Otok, ‘oćemo li? – europski projekt za tradicijsku baštinu Murterskog kraja
Udruga Argonauta je krajem rujna 2014. sa Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje (SAFU) potpisala ugovor za provedbu projekta “Oživljavanje lokalnih tradicijskih praksi održivog korištenja resursa otoka Murtera i njegove prirodne regije“. Sredstva su odobrena u sklopu IPA (Supporting CSOs in Development of Partnerships for Sustainable Use of Protected Areas in Croatia, Including Potential NATURA 2000 Sites) programa za realizaciju projekta. Ukupna vrijednost projekta je 99.469,61 EUR. Od toga 89.522,65 EUR financira EU, a 1.292,87 EUR financira Ured za udruge Vlade RH. Ostatak će financirati partneri iz svojih proračuna.
Glavni cilj projekta jest jačanje kapaciteta i uloge organizacija civilnog društva u održivom korištenju i zaštiti prirodne i kulturne baštine zaštićenih područja otoka Murtera i njegove prirodne regije (Nacionalni park Kornati, Park prirode Vransko jezero-Modrave i NATURA 2000 područja otoka Murtera).
Predložene aktivnosti ovog projekta koncipirane su tako da taj cilj ostvare dosljednjom upotrebom tradicionalnih djelatnosti poput drvene brodogradnje, maslinarstva, suhozidne gradnje isl. Smatramo da su upravo tradicionalne djelatnosti ujedno i održivi način korištenja i zaštite resursa prirodne i kulturne baštine.
Projekt tako predviđa: Kick off sastanak/radionica-okupljanje korisničkih skupina/ključnih dionika, radionicu procjene ekonomske vrijednosti usluga ekosustava Murter/Vransko jezero/Kornati, mini studijski posjet gradu Komiža na otoku Visu, preplatu na znanstvene časopise, studijsko putovanje u Provansu u Francuskoj, radionice revitalizacije tradicionalnih krajolika i vještina održivog korištenja resursa/održivog turizma: obnova suhozida kao elementa koji spaja/premošćuje prostor (3 radionice: Modrave, Colentum, Kornati), maslinarstva, organizacija volontera, pilot program turističkih tura zaštićenim područjima (Vransko jezero/Modrave/Colentum/Betina/Kornati), radionice planiranja participativnog upravljanja prema modelu ekomuzeja, razvijanje alata za strategiju održivog korištenja resursa isl.
Koordinator projekta jest udruga Argonauta, a partneri su JU Park prirode VRANSKO JEZERO, udruga MODRAVE BETINA-MURTER, udruga 4 GRADA DRAGODID iz Komiže te udruga FENIKS iz Murtera. JU NACIONALNI PARK KORNATI sudjelovat će u projektu kao suradnik. Provedba aktivnosti predviđa se u razdoblju od 18 mjeseci počevši od kraja rujna 2014. godine.
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »