slika iz Slobodne Dalmacije, snimljena prilikom izgradnje prvog križa na Kornatu, u organizaciji udruge SUHOZID
1. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA
Mjesto: Kolan, o. Pag
Vrijeme: 17.6.2011. u popodnevnim satima
Pozvani: OPĆINA KOLAN, DVD VODICE, DVD TISNO, DVD LUN, DVD DRVENIK, DVD POVLJANA, VZ OTOKA KRKA, 4 GRADA-DRAGODID
Iz službenog poziva:
U Kolanu se, već tradicionalno, tijekom lipnja, održava državno natjecanje u striži ovaca. S obzirom na temeljnu isprepletenost ovčarstva i vještine gradnje suhozida, u udruzi „Suhozid“ pojavila se ideja da u sklopu tog natjecanja, a kao mogućnost promicanja brige o suhozidnim međama i građevinama, održimo i natjecanje u gradnji suhozida. Tako su ove godine Hrvatska poljoprivredna agencija, Općina Kolan i Udruga uzgajivača paške ovce Kolan, koje inače organiziraju natjecanje u striži ovaca, prihvatile da zajedno s udrugom „Suhozid“ organiziraju i prvenstvo države u gradnji suhozida.
Kako smo svjedoci probuđene svijesti o vrijednosti naših suhozida, koji su, nažalost, ipak i dalje današnjim načinom života i nebrigom i više nego ugroženi, pomislili smo na jednom mjestu okupiti više skupina s prostora na kojima se zidalo i zida suhozide te kroz druženje, prijateljstvo i gradnju poslati poruku kako Hrvati opet cijene suhozide, ali ujedno potaknuti mlađe ne samo da cijene nego i da nauče zidati suhozide.
Kako ove godine imamo malo vremena, a i prvi put bi se održalo natjecanje, mi u udruzi „Suhozid“ uzeli smo slobodu i odlučili smo napraviti odabir i pozvati upravo Vas, članove Vatrogasnih društva Vodica, Tisnog, Drvenika, Krka, Luna te Povljane, koji ste zajedno s graditeljima s otoka Paga, sudjelovali u gradnji suhozidnih spomen križeva našim nastradalim prijateljima na Velikom Kornatu, na ovo prvo prvenstvo, ufajući se da ćemo na taj način postaviti temelj jednoj tradiciji, ali i proširiti i povećati zanimanje za ovu starodrevnu graditeljsku vještinu hrvatskog naroda.
Uz to odlučili smo poziv uputiti i ustrajnim i vrijednim članovima udruge „4 GRADA -DRAGODID“ koji se već dugi niz godina, raznim djelatnostima i akcijama, bore za očuvanje komiških i drugih suhozida.
Naravno, u natjecanju će sudjelovati i momčad domaćina, Općine Kolan.
Nadamo se kako ćete svi ovaj poziv prihvatiti te da ćemo se kroz gradnju i druženje u Kolanu i dobro zabaviti.
Svi smo svjesni da postoji i niz drugih društava i skupina koji bi ravnopravno i kvalitetno sudjelovali u ovom državnom prvenstvu. Nažalost, organizacijska ograničenja i kasni start krivci su za ograničeni broj skupina koje se ove godine natječu.
Ipak, već sada, ako nas posluži zdravlje i sve bude po planu, možemo reći da ćemo sljedeće prvenstvo, 2012., organizirati na drugačiji način, otvoreno za svaku skupinu koja, s bilo kojeg kraja naše Domovine, iskaže želju sudjelovati. (…)
Predsjednik udruge „Suhozid“: Ivo Butković, prof.
kratki izvještaj naše ekipe: http://www.dragodid.org/sa-1-prvenstva-hrvatske-u-gradnji-suhozida/
galerija slika na Facebook stranici organizatora: http://www.facebook.com/media/set/?set=a.218051278226466.62676.116442731720655
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »