dragodid.org

Projekt Dragodid je inicijativa fokusirana na proučavanje i primjenu tehnika, materijala i struktura predajnog (narodnog, tradicijskog) graditeljstva na našem kršu. Ishodište projekta je selo Dragodid na otoku Visu, a glavne aktivnosti su organizacija suhozidnih graditeljskih radionica i popularizacija suhozidne tehnike gradnje.

Project Dragodid is the initiative mainly focussed on vernacular architecture, specifically dry-stone and other materials and building techniques in Croatian rural karst (which are similar or the same throughout the Mediterranean). Project started in Dragodid, which is a small seasonally inhabited village on Vis Island, as an international arhitecture students’ workshop during which the roof for a small auxiliary object in the village was rebuilt.
Since 2010 the activities have spread along the Eastern Adriatic coast and on the Internet with partners from civil society, local authorities and nature and heritage protection bodies.  Many dry-stone objects have been rebuilt and two brochures on building techniques have been published. The project was awarded  European Union Cultural Heritage Prize – Europa Nostra Award 2011.

Watch the video of the presentation and a short documentary film given at The Best in Heritage conference 2012 (in English, 25 min).

dragodid_kuca-2

barba Andrija Suić (1926-2007)

dimi Igor Dmitrović Dimi (1976-2007)

fran4 Zoran Franičević (1957-2008)

DRAGODID VILLAGE

Dragodid is a village consisting of only a few houses in the northwest part of the island of Vis, about a fifty minutes’ walk from town Komiža. There is no electricity or running water in Dragodid.

The village is founded by farmers’ family Suić at the beginning of the 19 century. The village grew with the family since the second half of the 20 century when it was abandoned. Nevertheless, it’s still occasionally inhabited: some parts of vineyard are still being cultivated by Suić family and other heirs living in Komiža, and rosemary is still seasonally harvested in the hills nearby. From time to time, hikers from Komiža climb up to Dragodid for a lunch, bowling and to watch rare Eleonora’s Falcon (Falco eleonorae).

Despite some slight but interesting specifics in architecture and organisation, Dragodid’s stone houses and minimal life commodity make it similar to hundreds of villages all along Croatian coast and islands. Most of these villages, as well as Dragodid, were suddenly deserted during the fifties of the 20 century, but today they coming to live again because of tourism.

Since 2002., construction activities came alive in Dragodid, thanks to the cooperation of Andrija Suić (78), one of the sporadic inhabitants of the village with a group of young architects, historians etc., who, from time to time, hold construction workshops in Dragodid.

In this period, few smaller objects in the village were reconstructed in the traditional way, using materials – stone and pine timber – found around the site. Small wind/sun energy system was installed.  The result of theoretical research was a study, which contains the structural analysis of the village and gives basic instructions of how to build a stone house in the traditional way. Furthermore, the study analyses needs and possibilities of the village renewal: who are the village owners and rest of the people who spend their time there, what do they do in Dragodid, what is happening on the renewal plan and what is the legal frame of possible operations on the village. Part of the study regarding traditional building technique was published separately as a handbook, which triggered the Dragodid.org project.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

8 Comments

  1. kravosas
    Posted October 24, 2009 at 12:36 | Permalink

    Ovdje treba bit spomenut i Marin Gazde, naš borac iz Splita, kojeg također više nema. Možete ga vidjeti na slikama iz 2005. kako gradi krov sa Andrijom. Laka ti zemlja Gazde!

  2. Posted March 24, 2010 at 10:40 | Permalink

    Evo je i Burko partija, dragodidski indijanac.. pokoj mu duši.

  3. kravosas
    Posted March 24, 2010 at 14:57 | Permalink

    evo u cast burku premijerno objavljujemu jednu dimijevu pjesmu

    pjesma je napisana dok su obojica bili u policijskoj postaji u visu

  4. kravosas
    Posted May 23, 2010 at 20:36 | Permalink

    evo jedna TV reportaza od karmen sore iz emisije MORE
    sa pokojnim zokijem franicevicem

  5. kravosas
    Posted May 23, 2010 at 20:42 | Permalink

    evo film marnela tomica “spasavaj se ko moze” snimljen kasno jedne noci u dragodidu

    Spašavaj se ko može from Marnel Tomić on Vimeo.

  6. Marko Pavković
    Posted February 12, 2014 at 22:46 | Permalink

    Poštovani, već dugo na vašem portalu nema novih članaka što je i razumljivo, ta zimsko doba je…
    Zato bi vam preporučio članak u Vijencu (broj 520, 6. veljače 2014.)

    http://www.matica.hr/vijenac/520/Velebit%20je%20raseljen%20pred%20na%C5%A1im%20o%C4%8Dima/

    u kojem je predstavljena gospođa Ana Lemić i njezina nedavno objavljena knjiga “Sela i stanovi na Velebitu – svjedočanstva života od nastanka do nestanka” .

    Svako dobro i mnogo novih i popravljenih starih kamenih zidova vam želim!

  7. kravosas
    Posted February 13, 2014 at 06:32 | Permalink

    @ Marko Pavković
    Hvala na linku i na željama! Nismo znali za ovu knjigu! Kad smo kod teme Velebita, nedavno smo našli jedan separat Šumarskog lista u povodu godišnjice inspektorata šuma u Senju tragom kojeg se može doći do zanimljivih podataka i starijih izvještaja o uređenju šuma i gradnji suhozidnih ograda oko branjevina na morskoj padini Velebita na potezu od Povila do Svete Magdalene.

    http://sumlist.sumari.hr/200313.pdf

    Recimo dr.sc.Vice Ivančević u prvom članku spominje uz ostale brojke i 260 km izgrađenih suhozida.

    Lijepi pozdrav!
    Filip Šrajer

  8. Posted October 10, 2015 at 22:58 | Permalink

    Lijep pozdrav ekipi, mnogo uspjeha u radu, otkrila sam vas na facebooku, kod Vanke Petković, a svijet je zaista mali, gospođa je meni strina po zakonu, jer je svekar bio iz Vrpolja kod Šibenika, dakle Krka, Faust Vrančić, a Udruga Dragodid ….. Komiža odakle je moj pokojni tata, nakon Dragodida, tu je Kumpris, zatim Oključina di je išao u školu.

One Trackback

  1. By Croatia’s dry stone walls demystified on August 28, 2012 at 23:35

    […] heritage, a organisation &#959f immature architects &#1072n&#1281 historians founded th&#1077 Dragodid.org plan &#1110n th&#1077 t&#1110n&#1091 encampment &#959f Dragodid &#959n Vis. W&#1110th th&#1077 […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/02/05-na-starih-mrg-novi-170x274.jpg
0

Pravilnik za suhozide

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida!

05 na starih mrg-novi

Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis Lešić

Nakon što je prošle godine dosta (opravdanog) negodovanja izazvala činjenica da za potpore za održavanje (0,74 EUR/m’) nisu predviđeni unutrašnji suhozidi i potporni zidovi terasa, sada je prilika da se reagira. Do sada su komentarom reagirali LAG Tera liburna, LAG ADRION, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije DALMACIJA EKO, troje privatnih osoba (pretpostavljamo poljoprivrednika) i Dragodid.

E-savjetovanje o Pravilniku nalazi se na gornjem linku, a za ostaviti komentar potrebno je odraditi jednostavnu prijavu (kroz sustav e-građani ili kroz registraciju u e-savjetovanja).

Još je samo jedan dan (do 21.2.2018.) na e-savjetovanju prijedlog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018.  koji između ostalog regulira i novčane potpore za održavanje suhozida! Slika: mrgari (višeprostorni torovi za ovce povrh Baške na otoku Krku) se po prijedlogu Pravilnika ne mogu kvalificirati za suhozidne poticaje, foto: Denis […]

Read More »

 atts
0

Learning Kits on fundraising, advocacy and education in heritage

EN2018
Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download:

Fundraising
Awareness-Raising & Advocacy
Citizen Engagement & Education

The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning kits: europanostra.org

Dragodid is proud to stand as one of the prominent examples of awareness-raising & advocacy:

EN1en2en3

Learning Kits for heritage civil society organisations issued by Europa nostra to celebrate European year of cultural heritage are available for download: Fundraising Awareness-Raising & Advocacy Citizen Engagement & Education The Learning Kits provide innovative and practical approaches to these topics and bring together dozens of examples from 21 countries across Europe. More on Learning […]

Read More »

 atts
0

S Marinkom Orlićem na draškoj komunadi

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer, Berislav Horvatić, Denis Lešić
Video: Filip Šrajer, Marko Pejić

IMG_0589

Prošloga tjedna posjetili smo Marinka Orlića, stočara iz mjesta Baška Draga (odnosno Bašćanska Draga) na otoku Krku. Marinkov otac je bio porijeklom iz obližnjeg Punta, pa ga po njemu neki još zovu Puntarić. On i žena mu Mirjana najveći su krčki uzgajivači ovaca, imaju oko 700 ovaca koje drže na ….. e pa, o tome je ovdje i riječ.

Krk

Slika: kamenjarski pašnjaci otoka Krka “svijetle” na satelitskoj snimci (izvor: Google)

Južni dio otoka Krka, odnosno dvije kamenite visoravni lijevo i desno od kanjona (drage) Baške, najzanimljiviji su su hrvatski stočarski krajolici. Nepregledne površine kamenjara ispresijecane su dugačkim suhozidnim ogradama, a posebnu slikovitost cijelome prostoru daje “leopardov” uzorak brojnih dolaca i dolčića, malih vrtača pojedinačno ograđenih suhozidima. Po pašnjacima se na desetak mjesta nalaze mrgari, možda najslikovitije građevine hrvatskog suhozidnog graditeljstva – višeprostorni torovi odozgo nalik na cvjetove, a među znalcima ništa manje poznati nisu niti draški bunari – mali suhozidni zdenci nadsvođeni kamenim svodovima.

Ljubimer_109_RED

Slika: Pogled na Bašku preko mrgara i napuštenih poljodjelskih parcela na Ljubimeru (Foto: Denis Lešić)

Ove visoravni i brda (ovdje se nalazi i najviši vrh otoka Obzova, 568 m) povijesno su podijeljene na nekoliko komunada – općinskih pašnjaka: zapadno, prema Kvarneriću, odnosno Cresu, nalaze se komunade Punta, Stare Baške i Batomlja, a istočno, prema Velebitskom kanalu i kopnu, komunade Baške, Jurandvora i Drage Bašćanske. Ova zadnja, draška komunada, je i najveća jer su Dražani povijesno bili i ostali najznačajniji stočari na otoku. Uz komunade, ili unutar njih, nalaze se drmuni, privatni pašnjaci jednoga ili više vlasnika, često podijeljeni u pojedine graje, te brojne veće i manje poljodjelske površine. Dinamika tamošnjega pregonskoga stočarstva nalaže da se za vrijeme zimske polovice godine (otprilike od 1.12. do 1.5.) ovce nalaze na privatnome posjedu (sele se po pojedinim grajama, kako koju popasu), dok se u ljetno doba puštaju na komunade. Krajem ljetnog razdoblja ovce se skupljaju s komunade i sele natrag u graje i tako započinje novi ciklus.

Kal_WIDE_BH

Slika: detalj draške komunade. Komunada u užem smislu općinskog pašnjaka je pojas goleti po sredini slike. Rasute po komunadi, poljodjelske i stočarske površine omeđene gromačom ovome krajoliku daju posebnu mozaičnu slikovitost. U prvom planu je područje zvano Kal, gdje se uzgajalo, nekada davno žito, kasnije krumpir, vinova loza …. dok su po komunadi raštrkani pojedinačni, katkad bizarno maleni dolci i dolčići građeni u istu svrhu. Povrh njih je pojas drmuna, privatnih pašnjaka podijeljenih u pojedinačne graje. Dalje se zeleni kanjon Baške drage i bijeli nasuprotna pašnjačka visoravan. Jasno se vidi razlika u boji između gologa kamenjara komunade i privatnih parcela u kojima je visoka trava. Nekada su vrijedila stroga pravila koliko ovaca smije biti na komunadi (40 po vlasniku), danas to nije tako, pa je i vegetacija degradirala – tragedy of the commons na djelu. (Foto: Berislav Horvatić)

horv00-08

Slika: prilikom svakoga seljenja, te prilikom striga u ljeto, ovce je trebalo okupiti – za skupljanje ovaca s komunade služe ovi suhozidni “alati” – mrgari. Ovce se utjeraju u središnji prostor – salu, a iz nje razvrstavaju u pojedine mrgariće. (Foto: Berislav Horvatić)

05 na starih mrg-novi

Slika: Na starih mrgari – novi. Da, tako se naziva ovaj lokalitet. U tragovima na tlu vidi se kako su mrgari nekada bili veći – smanjena stada rezultirala su i promjenom u veličini mrgara, kako bi se zadržale performanse, odnosno optimalan kapacitet “alata”. (Foto: Denis Lešić)

Fotogalerija snimaka mrgara iz zraka može se naći ovdje, njihove lokacije na karti ovdje, a tekst Berislava Horvatića na engleskom i hrvatskom jeziku ovdje.

DSCN5296

Slika: osamljeni dolčić daleko na komunadi u kojemu su se uzgajali krumpir i pomidori. Slični dolčićima su umejki ili drmunići, prostori ograđeni kako bi se u njih privremeno stavio magarac ili dio stada. Danas se ta distinkcija izgubila, jer su i jedni i drugi uglavnom napušteni ili se koriste za stočarstvo. (Foto: Berislav Horvatić)

IMG_0559

Slika: još jedna karakteristična suhozidna građevina: bunar nadsvođen nepravim svodom. Na draškoj komunadi ima ih 16, a još ima i nekoliko privatnih. Kroz uzak ulaz ne može se provući ovca – voda u bunarima bila je dostupna samo ljudima, za piće i pripremu jela, za pripremu insekticida protiv krpelja, za napojiti magarca i druge namjene. Za razliku od sličnih bunja ili obližnjih puntarskih komarda gdje su kamenovi nepravoga svoda nagnuti prema van kako se kiša ne bi procjeđivala u unutrašnjost, ovdje su nagnuti prema unutra – iz jasnog razloga.

Svi bunari (lokacije, opisi i fotografije) mogu se vidjeti na interaktivnoj karti Suhozid.hr, a tekst Berislava Horvatića na hrvatskom i engleskom s crtežima Boruta Juvanca može se naći ovdje

IMG_0564

Nakon ovoga opširnog uvoda, nešto i o našim domaćinima i druženju s njima. Marinko svoje ovce drži na svojim pašnjacima, zatim na pašnjacima koje je uzeo u zakup i na komunadi (ljeti na visoravni, a s jeseni na „jesenskoj komunadi“, zapravo gaju bliže selu). Ukupno gospodari s oko 500 ha zemljišta, a u ARKODu ima upisano 22 km suhozida. Po tome je prvi među svim hrvatskom poljoprivrednicima, pretekao je čak i takve „gigante“ kakvi su Paška sirana d.d. i Poljoprivredna zadruga Cres. Temeljem toga osvojio je prošlogodišnju titulu „Prijatelj suhozida“, međutim poticaje od države za održavanje suhozida još nije dobio… Na slici gore su suhozidi između pojedinih graja unutar posjeda – za njih nisu predviđeni novci, nego samo za vanjske ograde.

Pogledajte kratki filmić snimljen prilikom našega druženja na komunadi.

 

IMG_0558-1

Slika: Svakodnevno trošeći đonove po kamenitom tlu komunade  Mirjana i Marinko godišnje unište desetke pari obuće. Hodaju prema graji u kojoj drže ovce. Lokacija je Za Vodinami, lijevo na slici je bunar, a u pozadini su zarasli dolci. Drvo je maklen ili kako ga tu zovu žestila

Razgovarajući o krajoliku i o stočarstvu koja ga je stvorilo, a Marinku i Mirjani je svakodnevica, dotakli smo se mnogih tema, ali normalno je da je priča skretala na aktualne probleme. Već godinama je na komunadi (koja je postala vlasništvo države, za razliku od nekih drugih komunada koje su zadržale općine i gradovi ili su razdijeljene među privatnim korisnicima) najveća tema to kako Hrvatske šume oru, odnosno ripaju kamenjar komunade i na njoj sade borove. Uznapredovali izrast smriča (kojega se ne smije uklanjati!) i novoposađene borove šumice istiskuju ovčare s komunada, a umjesto ovaca, šire se čaglji i veprovi, koji razvaljuju gromače, provaljujuju u graje i ubijaju ovce, pogotovo tek izležene janjce.

Drugi problem vezan je uz spomenute poticaje, a trn je u oku svima koji se razumiju u hrvatsku suhozidnu baštinu:  Pravilnik koji regulira poticaje ne priznaje suhozide unutar ARKOD parcela, već samo po njihovom obodu. Kako ARKOD parcela obuhvaća cijeli jedan poljoprivredni posjed, tako obuhvaća i više graja unutar njega, a za poticaje su predviđeni samo vanjski zidovi. Tako će se u konačnom obračunu Marinkova “metraža” vjerojatno značajno smanjiti, a gromače među grajama, tamo gdje funkcionalno nisu nužne, pomalo nestajati. To nije samo Marinkov problem, tako će bez poticaja za održavanje ostati i terase, gomile i zidovi unutar parcela u Dalmaciji, bez obzira što je i u jednom i u drugom slučaju riječ o temeljnim krajobraznim obilježjima, mogli bismo reći i glavnim razlikovnim obilježjima hrvatskog u odnosu na druge svjetske suhozidne krajolike i razlogu zašto su uopće poticaji i uvedeni. Marinko ukazuje na još jedan problem Pravilnika, a to je uvjet da se mora ukloniti vegetacija uz suhozide, a upravo se recimo kupina uz suhozid pokazala kao određena vrsta osiguranja da ga vepar na tome mjestu ne može probiti, odnosno daleko mu je teže to učiniti… Sigurno teme za Pravilnik za 2018. koji je trenutno na javnoj raspravi.

I tako je uz divljenje jedinstvenom krajoliku i građevinama južnog dijela otoka Krka, i razgovore o problemima koji muče tamošnje stočare, brzo proletilo kratko zimsko poslijepodne…

Autor teksta zahvaljuje se na podacima i korekcijama Berislavu Horvatiću, koji je prije petnaestak godina prvi istražio i publicirao zanimljivosti ovoga krajolika, vođen domaćim autoritetima od kojih sada neki više nisu na životu.

 

Reportaža s kratkoga posjeta najvećem ovčaru na otoku Krku i najslikovitijem hrvatskom suhozidnom krajoliku.

Read More »

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2018/01/Aci-letak-170x274.png
0

Poziv domaćinima suhozidnih razmjena

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti.

Aci letak
* Postupak prijave:
1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018
2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org
Prijave su otvorene do 25. veljače 2018!

Prihvatljivi domaćini su: javne ustanove, OPG-i, organizacije civilnoga društva, obrti, tvrtke i privatne osobe. Uvjet je poznavanje i korištenje umijeća suhozidne gradnje i volja da se prenese sudionicima razmjene te djelovanje na području Primorsko-goranske županije.

Jedna razmjena uključuje boravak minimalno dva sudionika kod jednog domaćina, a traje od tri do sedam dana. Razmjena se mora odviti u razdoblju od 15. ožujka do 15. listopada 2018.

Što domaćin OSIGURAVA sudionicima za vrijeme razmjene?
– mentoriranje i prijenos osnova suhozidne gradnje
– hranu (tri obroka dnevno) i smještaj (u obzir dolazi smještaj u kampu, prema dogovoru sa sudionicima)

Što domaćin MOŽE OČEKIVATI od sudionika za vrijeme razmjene?
– rad na obnovi postojećih i gradnji novih suhozida (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentiranje rada i umijeća suhozidne gradnje koji će se po završetku razmjene objaviti na dragodid.org

Domaćinu je osigurana kompenzacija u iznosu od 100,00 kuna neto po sudioniku po danu trajanja razmjene. Dobit će potvrdu o sudjelovanju u programu i upisati se u bazu suhozidnih domaćina udruge DRAGODID.

Naš stručni tim će po završetku prijava odabrati pet domaćina i s njima razraditi plan razmjene. Molimo pitanja uputite na: info@dragodid.org ili 092/165 23 92 (Julia Bakota, voditeljica programa razmjena).

Radujemo se vašim prijavama!

Otvaramo prijave za domaćine programa razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. * Postupak prijave: 1. Ispuniti prijavnicu: DOMAĆINI_PRIJAVA/2018 2. Poslati jednu do tri fotografije predviđene lokacije suhozidne razmjene na: info@dragodid.org Prijave su otvorene do 25. veljače 2018! Prihvatljivi domaćini […]

Read More »

 atts
0

Branitelji izgradili suhozidni grb u Loparu

39900355912_fec2d0be0e_b
Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima.

Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, ŠkabrnjiĆunskome kraj Maloga LošinjaOmišlju na Krku, pa čak i u Vukovaru, UVDR-a Lopar prošloga je tjedna obilježila Dan branitelja izgradnjom velikog hrvatskog grba napravljenog tako da je u prethodno napravljenu konstrukciju od suhozida visine nešto manje od metra usipan kamen za bijela polja i drobljeni crijep za crvena polja. Dimenzije cijelih polja su oko 7×7 m.

Više ovdje:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Regija/Otoci/Loparski-veterani-tehnikom-suhozida-izradili-ogromni-hrvatski-grb
http://www.rabdanas.com/index.php/vijesti/item/2368-uz-blagoslov-grba-suhozida-na-glavicici-obiljezen-dan-branitelja-opcine-lopar

Nakon što je uspjela akcija izgradnje suhozidnog memorijala za poginule vatrogasce na Kornatu pokazala društveni i land-art potencijal suhozida, u zadnjih pet godina ustalio se običaj da se braniteljske obljetnice proslavljaju radno, izgradnjom suhozidnih obilježja na vidljivim mjestima. Nakon suhozidnih križeva, koji su izgrađeni na vrhu Sv Vid na Pagu, trajektnim pristaništima Žigljenu na Pagu i Mišnjaku na Rabu, Škabrnji, Ćunskome kraj Maloga […]

Read More »