dragodid.org

Projekt Dragodid je inicijativa fokusirana na proučavanje i primjenu tehnika, materijala i struktura predajnog (narodnog, tradicijskog) graditeljstva na našem kršu. Ishodište projekta je selo Dragodid na otoku Visu, a glavne aktivnosti su organizacija suhozidnih graditeljskih radionica i popularizacija suhozidne tehnike gradnje.

Project Dragodid is the initiative mainly focussed on vernacular architecture, specifically dry-stone and other materials and building techniques in Croatian rural karst (which are similar or the same throughout the Mediterranean). Project started in Dragodid, which is a small seasonally inhabited village on Vis Island, as an international arhitecture students’ workshop during which the roof for a small auxiliary object in the village was rebuilt.
Since 2010 the activities have spread along the Eastern Adriatic coast and on the Internet with partners from civil society, local authorities and nature and heritage protection bodies.  Many dry-stone objects have been rebuilt and two brochures on building techniques have been published. The project was awarded  European Union Cultural Heritage Prize – Europa Nostra Award 2011.

Watch the video of the presentation and a short documentary film given at The Best in Heritage conference 2012 (in English, 25 min).

dragodid_kuca-2

barba Andrija Suić (1926-2007)

dimi Igor Dmitrović Dimi (1976-2007)

fran4 Zoran Franičević (1957-2008)

DRAGODID VILLAGE

Dragodid is a village consisting of only a few houses in the northwest part of the island of Vis, about a fifty minutes’ walk from town Komiža. There is no electricity or running water in Dragodid.

The village is founded by farmers’ family Suić at the beginning of the 19 century. The village grew with the family since the second half of the 20 century when it was abandoned. Nevertheless, it’s still occasionally inhabited: some parts of vineyard are still being cultivated by Suić family and other heirs living in Komiža, and rosemary is still seasonally harvested in the hills nearby. From time to time, hikers from Komiža climb up to Dragodid for a lunch, bowling and to watch rare Eleonora’s Falcon (Falco eleonorae).

Despite some slight but interesting specifics in architecture and organisation, Dragodid’s stone houses and minimal life commodity make it similar to hundreds of villages all along Croatian coast and islands. Most of these villages, as well as Dragodid, were suddenly deserted during the fifties of the 20 century, but today they coming to live again because of tourism.

Since 2002., construction activities came alive in Dragodid, thanks to the cooperation of Andrija Suić (78), one of the sporadic inhabitants of the village with a group of young architects, historians etc., who, from time to time, hold construction workshops in Dragodid.

In this period, few smaller objects in the village were reconstructed in the traditional way, using materials – stone and pine timber – found around the site. Small wind/sun energy system was installed.  The result of theoretical research was a study, which contains the structural analysis of the village and gives basic instructions of how to build a stone house in the traditional way. Furthermore, the study analyses needs and possibilities of the village renewal: who are the village owners and rest of the people who spend their time there, what do they do in Dragodid, what is happening on the renewal plan and what is the legal frame of possible operations on the village. Part of the study regarding traditional building technique was published separately as a handbook, which triggered the Dragodid.org project.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

8 Comments

  1. kravosas
    Posted October 24, 2009 at 12:36 | Permalink

    Ovdje treba bit spomenut i Marin Gazde, naš borac iz Splita, kojeg također više nema. Možete ga vidjeti na slikama iz 2005. kako gradi krov sa Andrijom. Laka ti zemlja Gazde!

  2. Posted March 24, 2010 at 10:40 | Permalink

    Evo je i Burko partija, dragodidski indijanac.. pokoj mu duši.

  3. kravosas
    Posted March 24, 2010 at 14:57 | Permalink

    evo u cast burku premijerno objavljujemu jednu dimijevu pjesmu

    pjesma je napisana dok su obojica bili u policijskoj postaji u visu

  4. kravosas
    Posted May 23, 2010 at 20:36 | Permalink

    evo jedna TV reportaza od karmen sore iz emisije MORE
    sa pokojnim zokijem franicevicem

  5. kravosas
    Posted May 23, 2010 at 20:42 | Permalink

    evo film marnela tomica “spasavaj se ko moze” snimljen kasno jedne noci u dragodidu

    Spašavaj se ko može from Marnel Tomić on Vimeo.

  6. Marko Pavković
    Posted February 12, 2014 at 22:46 | Permalink

    Poštovani, već dugo na vašem portalu nema novih članaka što je i razumljivo, ta zimsko doba je…
    Zato bi vam preporučio članak u Vijencu (broj 520, 6. veljače 2014.)

    http://www.matica.hr/vijenac/520/Velebit%20je%20raseljen%20pred%20na%C5%A1im%20o%C4%8Dima/

    u kojem je predstavljena gospođa Ana Lemić i njezina nedavno objavljena knjiga “Sela i stanovi na Velebitu – svjedočanstva života od nastanka do nestanka” .

    Svako dobro i mnogo novih i popravljenih starih kamenih zidova vam želim!

  7. kravosas
    Posted February 13, 2014 at 06:32 | Permalink

    @ Marko Pavković
    Hvala na linku i na željama! Nismo znali za ovu knjigu! Kad smo kod teme Velebita, nedavno smo našli jedan separat Šumarskog lista u povodu godišnjice inspektorata šuma u Senju tragom kojeg se može doći do zanimljivih podataka i starijih izvještaja o uređenju šuma i gradnji suhozidnih ograda oko branjevina na morskoj padini Velebita na potezu od Povila do Svete Magdalene.

    http://sumlist.sumari.hr/200313.pdf

    Recimo dr.sc.Vice Ivančević u prvom članku spominje uz ostale brojke i 260 km izgrađenih suhozida.

    Lijepi pozdrav!
    Filip Šrajer

  8. Posted October 10, 2015 at 22:58 | Permalink

    Lijep pozdrav ekipi, mnogo uspjeha u radu, otkrila sam vas na facebooku, kod Vanke Petković, a svijet je zaista mali, gospođa je meni strina po zakonu, jer je svekar bio iz Vrpolja kod Šibenika, dakle Krka, Faust Vrančić, a Udruga Dragodid ….. Komiža odakle je moj pokojni tata, nakon Dragodida, tu je Kumpris, zatim Oključina di je išao u školu.

One Trackback

  1. By Croatia’s dry stone walls demystified on August 28, 2012 at 23:35

    […] heritage, a organisation &#959f immature architects &#1072n&#1281 historians founded th&#1077 Dragodid.org plan &#1110n th&#1077 t&#1110n&#1091 encampment &#959f Dragodid &#959n Vis. W&#1110th th&#1077 […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Još nekoliko slobodnih mjesta za razmjenu mladih u Francuskoj!

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na zapadu Francuske od 5. do 19. kolovoza 2019. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije!

VILLOGNON WATER MILL

Lokacija i tema
Razmjena uključuje obnovu kamenog mlina iz 18. stoljeća na obali rijeke Argentor. Mlin Villognon od 2010. tijekom godine obnavlja udruga Club Marpen, ujedno i domaćini razmjene, u okviru graditeljskih volonterskih kampova koje organiziraju s baštinskom mrežom REMPART, s kojima je Dragodid partner na ovom Erasmus+ projektu.

Na lokaciji se nalaze mlin, most, štala s kamenom peći i manja kuća s golubinjacima. Detaljni plan obnove će biti dostupan odabranim sudionicima, a uključivat će gradnju kamenom i oblikovanje kamena.

Više u info dokumentima ovdje >> Villognon watermill.ppt     Villognon watermill.pdf

Tko može sudjelovati?
Šest odgovornih ljudi koji dijele zajednički interes za tradicijskim tehnikama gradnje i koji se dobro služe engleskim jezikom u govoru i pismu. Petero mladih (18-30 godina) i jedan voditelj ili voditeljica skupine (punoljetna osoba, bez gornje dobne granice). Voditelj/ica skupine mora biti organizirana osoba koja je spremna biti zaduženi za to da se ne kasni na avione, vlakove, da se poštuje raspored koji su organizatori predvidjeli i da skupina funkcionira skladno.
Na razmjeni će sudjelovati srodne udruge iz Francuske, UK i Njemačke.

Financiranje razmjene
Put do i od lokacije svaki sudionik sam sebi pokriva, a po povratku dobije refundaciju u iznosu od max. 275 eura po sudioniku (otprilike do mjesec dana nakon povratka). Najvjerojatnije je da će se ići avionom, tako da sudionici moraju računati na nešto raniju kupnju aviokarata.
Smještaj je u kampu (šator), a osigurana su tri obroka dnevno.
Svaki sudionik ima obvezu unaprijed platiti 30 EUR-a mreži REMPART za sudjelovanje na razmjeni.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite čim prije na adresu info@dragodid.org
Prijava mora sadržavati: ime i prezime, datum i godina rođenja, kontakt mobitel, e-mail adresa, zanimanje. Podatke ćemo koristiti isključivo za konačan odabir i kontaktiranje sudionika u vezi razmjene.
Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost, sažetost i kreativnost u prijavi. Veselimo se prijavama!

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na zapadu Francuske od 5. do 19. kolovoza 2019. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije! Lokacija i tema Razmjena uključuje obnovu kamenog mlina iz 18. stoljeća na obali rijeke Argentor. Mlin Villognon od 2010. tijekom godine obnavlja udruga Club […]

Read More »

 atts
0

Intervju: Kulturni biseri Hrvatske

BeFunky-collage
‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje:

Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova

‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. ”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje: Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik […]

Read More »

 atts
0

Krš kao brend! Reportaža s manifestacije “Naš krš” i prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi

Prvenstvo CG, ekipa Ilić
Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu

Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i pažljivo čuvanje.

Protekla dva dana, Orjensko sedlo (1600 m) bilo je centar programa posvećenog kršu i očuvanju tradicije života na njemu. Prvog dana planinari iz Herceg Novog i Podgorice („Subra“, „Gorica“ i individualci), izveliki su kružnu turu kroz centralni dio masiva, obilazeći njegove najviše ali i najkrševitije tačke, upoznajući se sa teškoćama prelaska ovakve vrste terena, a ujedno i sa skrivenom ljepotom Orjena. I pored značajne doze nepristupačnosti, Vučji zub (1805 m) i Veliki kabao (1894 m), bili su kroz vjekove značajne vojne granične tačke, kao i ustanička gnijezda. Do njih vode planinarske, pastirske, pa čak i stare švercerske staze.

Uspon na Vučji zub
Uspon na Vučji zub

Drugi dan bio je rezervisan za IV Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, događaj kojim se želi očuvati i oživjeti drevno umijeće gradnje u kamenu u tehnici na suvo, bez vezivnog materijala. Prenos ovog umijeća sa koljena na koljeno zaslužan je za naše prilagođavanje životu na kršu, odnosno, prilagođavanje krša našim potrebama. Ono što je nekad bila nužnost opstanka, danas je kulturna vrijednost, kako u aspektu nematerijalne, tako i u aspektu materijalne baštine. Takođe umijeće zidanja i kulturni pejzaž kao njegov produkt, sve su značajniji segmenti turističke ponude koja je davno prešla granicu sunca, plaže i mora. Važno  je da iz godine u godinu među domaćim stanovništvom raste svijest o značaju očuvanja ove tradicionalne vještine, između ostalog i kroz ova kulturološko-sportsko-rekreativna takmičenja.

Ekipa Ilić
Ekipa “Ilić”

Ekipa Podgorica na moru
Ekipa “Druga šansa”

Ekipa Druga šansa
Ekipa “Podgorica na moru”

Ove, baš kao i protekle godine, najuspješnija je bila ekipa „Ilić“ iz Bijele, koja je ustvari porodični tim sastavljen od čak tri generacije, objedinjen ljubavlju gradnje u kamenu. Drugo mjesto zauzela je mješovita hercegnovsko-trebinjska ekipa „Druga šansa“, dok je treće mjesto pripalo još jednoj miješanoj, podgoričko-hercegnovskoj ekipi, prigodno nazvanoj „Podgorica na moru“. Kapiteni ekipa, Jovan Ilić, Dejan Pavlović i Predrag Vujović, dobili su diplome, kao i rukom rađene gastro-suvenire, dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok je najboljoj ekipi pripao i prelazni pehar, kamena „Orjenska buža“ rad umjetnika i planinara, Dejana Veriga.

Pobjedničke ekipe zajedno
Pobjedničke ekipe zajedno

Odmor ispred planinarskog doma
Odmor ispred planinarskog doma

Organizaciju događaja su pomogli: Turistička organizacija Herceg Novi, Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore i Opština Herceg Novi, dok su organizatori bili PK „Subra“ (planinarska tura i smještaj), odnosno Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (Prvenstvo CG).

Herceg Novi, 01. 07. 2019.

 

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i […]

Read More »

 atts
0

Dragodid se vraća kući

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Nina Lišnić

Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, dosta dobro skriveno sa ceste, te da nema magaraca i koza njegove jedine povremene stanovnice Nedjeljke Burić koji odaju da se tamo nalazi nešto više, bilo bi ga veoma lagano promašiti. Selo nema struje ni tekuće vode, uobičajena pojava za mala kamena mjesta kakvih ima na stotine na istočnoj obali Jadrana. Boravak u takvoj sredini interesantan je jer pruža uvid u način života koji je na našoj obali postojao sve do nedavno – uz minimum komfora i prilagođen teškim geografskim uvjetima.

Dragodid je kao i većina malih ruralnih mjesta po Jadranu naglo napušten sredinom prošlog stoljeća, no radi relativne blizine Komiži i povremenih stanovnika nije doživio sudbinu mnogih sebi sličnih mjesta – tihu smrt u zagrljaju šume. Danas je često posjećen, primarno zbog turizma, nekad i radi suhozida.

Naš boravak tamo prošao je u tradicionalnoj maniri. Obroci, kava i čaj kuhali su se na vanjskom otvorenom ognjištu, voda dovlačila iz gustirne, i gradilo se u suho.

slika 1
U sklopu naše višednevne akcije popravili smo nekoliko urušenja u selu, improvizirali novu štalu za koze i dobro se zabavili. Bivša urušenja nalaze se na kozama često korištenoj ruti livada – kuća, a zašto su nastala postane jasno svakome tko se u blizini tora kada se koze uvode ili puštaju van.

slika 2
slika 3
slika 4
Nakon naše intervencije, suhozidna ograda vraćena je na mjesto i znanstvenom metodom je potvrđeno da po novome podnosi opterećenje od minimalno tri koze i dva kozlića.

slika 5
slika 6
slika 7
S druge strane sela, na mjestu gdje je niknula nova štala pruža se fantastičan pogled na more tako da koze sada uz novu ogradu u stalnom boravištu imaju i ljetnikovac nepunih 10 minuta trčkaranja nizbrdo.

slika 8 slika 9 slika 10

Zahvaljujemo gradu Komiži na donaciji sredstava koja su nam omogućila ovu akciju, vinariji Senjanović na donaciji koja nas je krepila tokom akcije i Nedjeljki Burić na smještaju, društvu i vječitom duhu i atmosferi.

slika 11 slika 12
slika 13 slika 14

 

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Nina Lišnić Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: (G)radionica gromača, Kotor (Crikvenica), 17. i 18. svibnja 2019.

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović

60420458_2097220553722348_3042573446874660864_n

17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom.

Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje “u suho”, a iskustvo koje pritom prenosimo nezamijenjivo je – istražujući kamen mi razmišljamo rukama, a gradeći zajedno, mic po mic, spašavamo selo od zuba vremena.

60303001_2721659754550971_5887102807814701056_n

S obzirom da je Kotor od svakodnevnih crikveničkih kretanja izoliran pola sata dugom pješačkom stazom, ne čudi kako su sve čari njegove primorske arhitekture ostale gotovo netaknute.

Trag čovjeka i njegovo višestoljetno nastojanje kultiviranja krajolika vidljivo je u svakom kutku Kotora i njegove okolice s kojom čini zaštićenu kulturno-povijesnu graditeljsku cjelinu velike arheološke i etnografske vrijednosti. Riječ je o staroj jezgri iz koje je niknula Crikvenica.

IMG_3737

Ove smo godine bili u nešto manjem broju no to nas nije spriječilo da obnovimo čak 3 podzida, 1 suhozid i dio stubišta na predjelu Placa. U radovima održavanja Kotora pomogli su i zaposlenici Eko Murvice koji su pokosili putove oko sela, a radionici se odazvalo i domaće stanovništvo.

60708166_2097220600389010_8365576701731667968_n

Rastavili smo 3 gromače i već isti dan obnovili dvije do pola i jednu manju do kraja.

1. gromača:

IMG_3692

IMG_5984

IMG_5994

IMG_3795

2. gromača

IMG_20190517_105501

IMG_3789IMG_5982

Drugog smo dana razmjenili svoja znanja sa još novih lica.

60408515_2723471681036445_8003981476641112064_n

Zajedno smo obnovili zidić, jednu srednje zahtjevnu i jednu zaista zahtjevnu gromaču radi koje moramo pohvaliti Antu koji je predvodio taj poduhvat.

IMG_20190517_180940

Povremenoj kiši nismo dozvolili da nas smeta! -ali navela nas je na razmišljanje: gradimo li zaista u suhoj, ili ipak, u mokroj tehnici? :D

Kako god bilo, definitivno gradimo u entuzijazmu. Stoga smo ostali i treći dan kako bi rješili još jedan problem.

20190519_3077

Na zamolbu kustosice Muzeja Grada Crikvenice Tee Rosić odlučili smo sanirati stubište u samom centru Kotora. Naime, sa dotičnog stubišta ispala su dva kamena radi kojih bi uskoro popadala cijela konstrukcija.

60700686_2100598656717871_1956318248542666752_n

Trebalo je počistiti zemlju sa stepenica, izbiti ogromni korijen, pronaći prave veličine kamenih blokova i ugraditi ih. Vještinom i brzinom iznenadili smo sami sebe, a ubrzo i turiste koji su se u to vrijeme našli u našem okruženju.

IMG_3937

Kada smo okončali s radovima obišli smo selo i odredili iduću lokaciju (g)radionice koja se sprema na jesen kada ćemo se opet družiti u zidarskim rukavicama!

Vidimo se!

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović 17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom. Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje […]

Read More »