dragodid.org

Projekt Dragodid je inicijativa fokusirana na proučavanje i primjenu tehnika, materijala i struktura predajnog (narodnog, tradicijskog) graditeljstva na našem kršu. Ishodište projekta je selo Dragodid na otoku Visu, a glavne aktivnosti su organizacija suhozidnih graditeljskih radionica i popularizacija suhozidne tehnike gradnje.

Project Dragodid is the initiative mainly focussed on vernacular architecture, specifically dry-stone and other materials and building techniques in Croatian rural karst (which are similar or the same throughout the Mediterranean). Project started in Dragodid, which is a small seasonally inhabited village on Vis Island, as an international arhitecture students’ workshop during which the roof for a small auxiliary object in the village was rebuilt.
Since 2010 the activities have spread along the Eastern Adriatic coast and on the Internet with partners from civil society, local authorities and nature and heritage protection bodies.  Many dry-stone objects have been rebuilt and two brochures on building techniques have been published. The project was awarded  European Union Cultural Heritage Prize – Europa Nostra Award 2011.

Watch the video of the presentation and a short documentary film given at The Best in Heritage conference 2012 (in English, 25 min).

dragodid_kuca-2

barba Andrija Suić (1926-2007)

dimi Igor Dmitrović Dimi (1976-2007)

fran4 Zoran Franičević (1957-2008)

DRAGODID VILLAGE

Dragodid is a village consisting of only a few houses in the northwest part of the island of Vis, about a fifty minutes’ walk from town Komiža. There is no electricity or running water in Dragodid.

The village is founded by farmers’ family Suić at the beginning of the 19 century. The village grew with the family since the second half of the 20 century when it was abandoned. Nevertheless, it’s still occasionally inhabited: some parts of vineyard are still being cultivated by Suić family and other heirs living in Komiža, and rosemary is still seasonally harvested in the hills nearby. From time to time, hikers from Komiža climb up to Dragodid for a lunch, bowling and to watch rare Eleonora’s Falcon (Falco eleonorae).

Despite some slight but interesting specifics in architecture and organisation, Dragodid’s stone houses and minimal life commodity make it similar to hundreds of villages all along Croatian coast and islands. Most of these villages, as well as Dragodid, were suddenly deserted during the fifties of the 20 century, but today they coming to live again because of tourism.

Since 2002., construction activities came alive in Dragodid, thanks to the cooperation of Andrija Suić (78), one of the sporadic inhabitants of the village with a group of young architects, historians etc., who, from time to time, hold construction workshops in Dragodid.

In this period, few smaller objects in the village were reconstructed in the traditional way, using materials – stone and pine timber – found around the site. Small wind/sun energy system was installed.  The result of theoretical research was a study, which contains the structural analysis of the village and gives basic instructions of how to build a stone house in the traditional way. Furthermore, the study analyses needs and possibilities of the village renewal: who are the village owners and rest of the people who spend their time there, what do they do in Dragodid, what is happening on the renewal plan and what is the legal frame of possible operations on the village. Part of the study regarding traditional building technique was published separately as a handbook, which triggered the Dragodid.org project.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

8 Comments

  1. kravosas
    Posted October 24, 2009 at 12:36 | Permalink

    Ovdje treba bit spomenut i Marin Gazde, naš borac iz Splita, kojeg također više nema. Možete ga vidjeti na slikama iz 2005. kako gradi krov sa Andrijom. Laka ti zemlja Gazde!

  2. Posted March 24, 2010 at 10:40 | Permalink

    Evo je i Burko partija, dragodidski indijanac.. pokoj mu duši.

  3. kravosas
    Posted March 24, 2010 at 14:57 | Permalink

    evo u cast burku premijerno objavljujemu jednu dimijevu pjesmu

    pjesma je napisana dok su obojica bili u policijskoj postaji u visu

  4. kravosas
    Posted May 23, 2010 at 20:36 | Permalink

    evo jedna TV reportaza od karmen sore iz emisije MORE
    sa pokojnim zokijem franicevicem

  5. kravosas
    Posted May 23, 2010 at 20:42 | Permalink

    evo film marnela tomica “spasavaj se ko moze” snimljen kasno jedne noci u dragodidu

    Spašavaj se ko može from Marnel Tomić on Vimeo.

  6. Marko Pavković
    Posted February 12, 2014 at 22:46 | Permalink

    Poštovani, već dugo na vašem portalu nema novih članaka što je i razumljivo, ta zimsko doba je…
    Zato bi vam preporučio članak u Vijencu (broj 520, 6. veljače 2014.)

    http://www.matica.hr/vijenac/520/Velebit%20je%20raseljen%20pred%20na%C5%A1im%20o%C4%8Dima/

    u kojem je predstavljena gospođa Ana Lemić i njezina nedavno objavljena knjiga “Sela i stanovi na Velebitu – svjedočanstva života od nastanka do nestanka” .

    Svako dobro i mnogo novih i popravljenih starih kamenih zidova vam želim!

  7. kravosas
    Posted February 13, 2014 at 06:32 | Permalink

    @ Marko Pavković
    Hvala na linku i na željama! Nismo znali za ovu knjigu! Kad smo kod teme Velebita, nedavno smo našli jedan separat Šumarskog lista u povodu godišnjice inspektorata šuma u Senju tragom kojeg se može doći do zanimljivih podataka i starijih izvještaja o uređenju šuma i gradnji suhozidnih ograda oko branjevina na morskoj padini Velebita na potezu od Povila do Svete Magdalene.

    http://sumlist.sumari.hr/200313.pdf

    Recimo dr.sc.Vice Ivančević u prvom članku spominje uz ostale brojke i 260 km izgrađenih suhozida.

    Lijepi pozdrav!
    Filip Šrajer

  8. Posted October 10, 2015 at 22:58 | Permalink

    Lijep pozdrav ekipi, mnogo uspjeha u radu, otkrila sam vas na facebooku, kod Vanke Petković, a svijet je zaista mali, gospođa je meni strina po zakonu, jer je svekar bio iz Vrpolja kod Šibenika, dakle Krka, Faust Vrančić, a Udruga Dragodid ….. Komiža odakle je moj pokojni tata, nakon Dragodida, tu je Kumpris, zatim Oključina di je išao u školu.

One Trackback

  1. By Croatia’s dry stone walls demystified on August 28, 2012 at 23:35

    […] heritage, a organisation &#959f immature architects &#1072n&#1281 historians founded th&#1077 Dragodid.org plan &#1110n th&#1077 t&#1110n&#1091 encampment &#959f Dragodid &#959n Vis. W&#1110th th&#1077 […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Foto/video: Vrijeme u kamenu

Tekst: Julia Bakota
Foto: JB, Filip Bubalo

Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”.

Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu bila obnova porušenih podzida uz put i ugradnja suhozidnih stepenica, uz pomoć meštra Ivice Trute Šćepanovića iz Gornjeg Humca.

Kratki filmić i razgovor s meštrima:

… i fotografije:

bunja
izvale
skale
Velik dio projekta i radionice je bio rezerviran za mlade suhozidare – sedam sedmaša i jedna sedmašica iz O.Š. Pučišća su na radionici sudjelovali dva puna radna dana. Jedan je bio posvećen obnovi pregradnog suhozida u početno lošem stanju, a drugog su dana uz kamere HRT-a dovršili obnovu svoda bunje. S mladim smo nadama razgovarali o tome može li se i kako danas od suhozida živjeti. Temu su odmah jako ozbiljno shvatili i za svaki slučaj provjerili kolika je plaća nama koji se na ovaj ili onaj način suhozidima profesionalno bavimo.

Što su naučili, radili i kako su doživjeli ova dva dana svima su objasnili u prilogu emisije More: https://goo.gl/PFZN7M

Skolarci
Mladi Pučišćani imaju danas vrlo rijetku priliku upisati se u mjesnu srednju Klesarsku školu poznatu po kvaliteti, jedinstvenosti i čestoj suradnji s međunarodnim institucijama. Baš su O.Š. Pučišća i Klesarska škola partneri na transnacionalnom strateškom projektu ”Priča o kamenu, Brač-Bourgogne” (Erasmus+), uz dvije francuske škole iz Dijona. Ciljevi projekta su: unaprijediti profesionalne kompetencije učitelja za provedbu inovativnih i kreativno poučavanja te povećati motivaciju učenika – a sve, naravno, vezano uz kamen.

Na radionici su sudjelovali i volonteri iz Splita i Zagreba, a graditi podzide i slagati kamene ploče naučila je i Finkinja Maria koja je s dečkom odlučila dio godišnjeg odmora provesti obnavljajući bračku baštinu.

Inače, udruga Zemlja za nas već godinama aktivno podiže svijest građana o važnosti očuvanja graditeljske baštine otoka Brača. Sve je počelo s izgradnjom vapnenice na brdu iznad Pučišća, a ako je suditi po entuzijazmu uključenih, ova će se kamena bračka priča nastavljati i idućih godina.

Tekst: Julia Bakota Foto: JB, Filip Bubalo Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”. Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidi mojih didova, Tkon

Dječji vrtić Ćok u suradnji s nama 2. i 3. lipnja organizira radionicu “Suhozidi mojih didova” na Pašmanu. Nastavak je to prošlogodišnjeg projekta koji je izazvao veliko zanimanje otočana.

IMG_0109

Pozivaju se djeca, mladi, stari, majstori, početnici – svi zainteresirani, da nam se pridruže na praktičnoj radionici obnove suhozida! Nalazimo se na Glagoljaškoj stazi u Tkonu na Pašmanu kod samostana sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac, oba dana s početkom u 9 sati.

Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak).

Radionica se održava uz podršku Ministarstva kulture. Vidimo se!

Dječji vrtić Ćok u suradnji s nama 2. i 3. lipnja organizira radionicu “Suhozidi mojih didova” na Pašmanu. Nastavak je to prošlogodišnjeg projekta koji je izazvao veliko zanimanje otočana. Pozivaju se djeca, mladi, stari, majstori, početnici – svi zainteresirani, da nam se pridruže na praktičnoj radionici obnove suhozida! Nalazimo se na Glagoljaškoj stazi u Tkonu […]

Read More »

 atts
0

Press: Dovršena prva faza gradnje bunje u OŠ Grohote

Ovog vikenda održana je radionica gradnje bunje s osnovnoškolcima iz Grohota. Mladima su pomagali lokalni majstori, instruktori iz Dragodida te učiteljice i učitelji osnovne škole. Sljedeća faza gradnje bunje je postavljanje krova od kamenih ploča.

Radionicu je popratila Slobodna Dalmacija (članak možete pronaći ovdje) i nekoliko portala:
1) Mali Šoltani grade bunju u školskom dvorištu (FOTO)
2) Projekt Suhozid – gradnja bunje u školskom dvorištu
3) Pogledajte kako najmlađi Šoltani grade bunju u školskom dvorištu

Fotografije sudionika možete pronaći na našoj Facebook stranici.

32560892_2205214852862133_4262416692346355712_o

Ovog vikenda održana je radionica gradnje bunje s osnovnoškolcima iz Grohota. Mladima su pomagali lokalni majstori, instruktori iz Dragodida te učiteljice i učitelji osnovne škole. Sljedeća faza gradnje bunje je postavljanje krova od kamenih ploča. Radionicu je popratila Slobodna Dalmacija (članak možete pronaći ovdje) i nekoliko portala: 1) Mali Šoltani grade bunju u školskom dvorištu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Popravak bunje uz Magistralu nadomak Šibenika, u subotu 26. svibnja

U subotu 26. svibnja kao glavni sadržaj ovogodišnjih svibanjskih gradionica održava se popravak bunje, točnije ćemera obitelji Ninić na predjelu Njivice kod Šibenika. Objekt se nalazi neposredno uz Jadransku magistralu, cca 1 km od mosta prema gradu, a popravak vodi dr.sc. Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika. Popravak je popratila i Slobodna Dalmacija koja donosi i širi kontekst priče.

ninica

Članak iz Slobodne Dalmacije možete pročitati ovdje.

U subotu 26. svibnja kao glavni sadržaj ovogodišnjih svibanjskih gradionica održava se popravak bunje, točnije ćemera obitelji Ninić na predjelu Njivice kod Šibenika. Objekt se nalazi neposredno uz Jadransku magistralu, cca 1 km od mosta prema gradu, a popravak vodi dr.sc. Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika. Popravak je popratila i Slobodna Dalmacija koja donosi […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kamik i gromači”, Lovran 2018.

tekst: Romina Tominić                                                                                                     

foto: RT, Mario Zaccaria, Luka Forko, Tatjana Trdić

21. i 22.4., ususret Danu općine Lovran, održali smo 1. radionicu obnove suhozida u Lovranu -“Kamik i gromači”. Dragodidu je pripao organizacijski dio, a Općina Lovran i Mjesni odbori Lovranšćina i Medveja prepoznali su važnost prijenosa znanja o suhozidanju i financijski podržali prvu suhozidnu radionicu za širu javnost.

Pristigli su nam mještani Lovrana i volonteri iz Rijeke, Crikvenice, Viškova, Zagreba i Bolivije! Više od 40-ak osoba sudjelovalo je u obnovi suhozida dugog oko 50-ak metara, a posjetioce koji su u više navrata pristizali proveli smo kroz osnove suhozidne gradnje priušćujući im direktno iskustvo.

U ulozi voditelja radionice bili su lokalni suhozidni majstor Abaz Gallopeni zvan Abi, Mario Zaccaria i Romina Tominić, pokretačica akcije.

Smjestili smo se na lokaciji nadomak povijesnog puta za Učku, 20 minuta brdovite šetnje od centra Lovrana.

Kako je proteklo naše prvo druženje saznajte iz fotoizvještaja:

IMG_0103-4Uvod u vještinu gradnje (na poligonu)

20180427_194949

Ovogodišnja obnova suhozida započela je pod krošnjama hrastova. Kako je vrijeme uzmicalo sve se više zainteresiranih sudionika pojavljivalo i uključivalo u proces obnove.

20180421_104530-1

IMG_0118

 

IMG_0121-3 IMG_0122-3

U prvih sat i pol već smo obnovili 20-ak metara…

20180421_104511-330743565_845074029020911_8563114068622058024_n31062164_845074069020907_1953630462690600413_n31084269_845074042354243_336275076907288246_n

Oko podneva posjetila nas je delegacija iz XVII. Okruga Budimpešte i Bleiburga uz pratnju domaće političke scene. Objasnili smo gostima nužnost gromača u našem kraju.

31091935_845074045687576_756477423264142188_n20180421_115939-1

Uz povremene pauze, čikule i ćakule, sudionici radionice razmijenjivali su priče i iskustva.

20180421_133201-120180421_133144-1 Ručak je stigao u pravi čas :)

IMG_0132-3 A Harry je bio naš prč čuvar.

20180422_140747 I…došlo je vrijeme da nastavimo gdje smo stali.

IMG_0127-4mario_i_tajci20180421_161057-4 Nakon radnog dana zaključili smo da bi nam najviše prijao odmor na slapu (Lovranska Draga)20180421_191921-1

Tik pred mrak vratili smo se u dom, navukli majicu, natočili piće i uz dozvolu lokalnog boćara zaigrali  boće. Priče i smijeh razmjenjivali su se sve dok nismo shvatili da je još jedan pred nama…

Drugo jutro dočekala nas je lijepa vizura jučerašnjeg rada:

20180422_111354 Mjesec dana ranije uslikali smo istu lokaciju iz drugog ugla. Ovako je suhozid izgledao prije obnove:

20180324_163703 Prvi dan radionice sanirali smo hrastove koji rastu iz suhozida, očistili mu prilaz i obnovili oko 35 metara. Do završetka obnove nedostajalo je još 6 metara na jednom i oko 8 metara na drugom kraju suhozida.

20180422_111350 Počeli su pristizati novi sudionici, volonteri i zainteresirani promatrači.

IMG_0134-2 Kada smo dovršili jedan dio suhozida, akciju smo premjestili na drugi dio puta.

20180421_135900-120180422_125119-120180422_125218-1 Obogaćeni novim iskustvima, pričama i poznanstvima, razišli smo se nasmijani iza podebljeg nedjeljnog ručka, toliko dobrog da nije bilo vremena za fotografiranje.

Dogodine ;)

 

………………………………………………………………………………………………………………..

PS. link na članak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

tekst: Romina Tominić                                                                                                      foto: RT, […]

Read More »